Ronjenje
Moderatori: moderato, admin, vlada99, mr ph. Silvio, ModeratA
-
- Aktivan član
- Postovi: 881
- Pridružio se: Uto Dec 27, 2005 6:47 pm
Ronjenje
da li mozete da mi kazete zbog cega mi se desava da kad zaronim osecam uzasan pritisak u usima, kao da ce mi puci bubne opne?Ne desava mi se to kad spustim glavu u vodu, nego kad krenem ka dnu. Ne treniram ronjenje ali volim da plivam a samim tim i ronim(onako, iz zezanja) ali mi smeta sto ne mogu da zaronim dublje od 20-30 cm zbog tog osecaja u usima. Inace usi su mi zdrave
-
- Stalni član
- Postovi: 3256
- Pridružio se: Čet Jan 26, 2006 10:57 pm
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Beograd
Ne znam zasto se to desava, ali bolje nemoj da eksperimentises, jer se meni odaaavno jos, desilo da kad sam zaronila (ne dublje od 20-ak cm) da sam takav bol u desnom uvetu osetila, da sam izletela iz vode kao oparena.
Uzasno me je bolelo.
I dan danas muku mucim sa tim uvetom, dovoljno je da malo jaci vetar dune a da nemam kapu (ne mora uopste da bude hladno), mene ono odmah pocinje da boli, i spusti mi se bol na grlo i imam osecaj kao da mi je grlo upaljeno, a u stvari, boli me uvo!
Uvek dva dana stavljam Otol h kapi i onda prodje.
A sad da zajedno sacekamo odgovor, jer i mene jako zanima zasto je to tako!

Uzasno me je bolelo.

I dan danas muku mucim sa tim uvetom, dovoljno je da malo jaci vetar dune a da nemam kapu (ne mora uopste da bude hladno), mene ono odmah pocinje da boli, i spusti mi se bol na grlo i imam osecaj kao da mi je grlo upaljeno, a u stvari, boli me uvo!

A sad da zajedno sacekamo odgovor, jer i mene jako zanima zasto je to tako!

-
- Aktivan član
- Postovi: 881
- Pridružio se: Uto Dec 27, 2005 6:47 pm
-
- Aktivan član
- Postovi: 321
- Pridružio se: Sre Jan 05, 2005 6:52 am
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Pisite mi na mail
Evo o cemu se radi..
Vazdusni pritisak
U svakoj sredini postoji pritisak. Tako je poznato da postoji vazdusni pritisak, koji se svakog dana meri i objavljuje. Taj pritisak potice zbog toga sto nasa planeta ima atmosferu, i zapravo na neki nacin predstavlja tezinu celog vaduha u atmosferi. Mi se u stvari nalazimo na dnu okejana koji je od vazduha. Taj pritisak deluje na sva tela, na primer deluje na casu na stolu, i to u svim pravcima na kojima vazduh dodiruje povrsinu case. Dakle i odozgo i odozdo i sa strane, u svakom zivom pravcu. Ta sila je vrlo velika, mada, u samoj casi i njenim molekulima se takodje nalaze molekuli vazuha, oni takodje deluju svojom silom koja se suprostavlja onom silom koja deluje iz atmosfere i kompenzuje je. Inace bi casa za tren oka dozivela eksploziju, ali doduse ne onu koja se vidja na filmu, vec bi implodirala u samu sebe, tj tezila bi da se sabije u samu sebe.
Nasa gava
I u nasoj glavi takodje postoji vazduh koji stvara kontra pritisak i opire se pritisku atmosfere. Da u nasoj glavi nema vazduha, iz spoljasnjosti bi u trenutku on prodreo iz sredine velikom brzinom kroz sve supljine na glavi, usi, nos usta, oci... Dakle postoji, i u nasoj glavi pritisak, koji je, sta vise, isti kao i u vazduhu koji nas okruzuje. Mi smo dekompresovani u odnosu na nasu sredinu.
Pritisak u vodi
U vodi je pritisak veci nego onaj u vazduhu. Na povrsini je isti, ali sto se vise udaljavamo od povrsine on sve vise raste. Kada stavimo recimo suplju kutiju u plicak vode, mozemo primetiti kako izranja. To je zato sto postoji razlika dubine na vrhu i dnu kutije, pa samim tim i razlika pritiska. Pritisak na dubini dna kutije je veci od pritiska na vrhu. I na dnu je usled veceg pritiska veca sila, a na vrhu, blizem povrsini, manja. Zato kutija izranja, rezultantna sila je gura na gore kao da stoji na ruci koja je izranja.
Ronjenje
Kada ronimo, povecava se pritisak sa dubinom, on nasu glavu vidi kao da je suplja i pokusava da udje u nju, i pritiska je u svim stranama. Nase usi su najosetljivije zato sto je bubna opna od malo elasticnog osetljivog materijala. Slicna je tankoj plasticnoj opni. Ona je takva da bi sto vernije prenosila oscilacije zvuka. Ako bismo dovoljno duboko zaronili bubna opna ne bi izdrzala pritisak. Slicno se desava i pri detonaciji ako bi neko stajao blizu udara neke bombe. Efekat detonacije se moze proizvesti, teorijski, velikom jacinom niskofrekventnog zvuka. Mada se zvukom sluh ostecuje na drugaciji nacin tako sto se vrsi preinvazivno iritiranje sitnih celija osetljivih na zvuk u usnoj skoljki. Na isti nacin su na udaru i nasi sinusi, u koje kroz nos moze prodreti voda, pa se moze javiti i infekcija. Kad ne bi imali zastitnu masku vrlo se lako moze desiti da nam voda prodre u pluca kroz nos i usta i napuni ih vodom jer misici koji drze dusnik zatvorenim nisu toliko jaki, namenjeni su za kopno.
Mada se vezbom, sto sportski ronioci verovatno i rade, mogu posebnim tehnikama ojacati da potpuno mogu da odole..
Kako neko moze roniti
Profesionalni ronioci umeju da izjednace pritisak u usma sa trenutnim pritiskom dubine. Oni tvrde da samo zahvaljujuci tome mogu duboko zaroniti. Kako to rade? Na slican nacin kao sto i mi radimo, kad putujemo na planinu, zevajuci, dok neki to rade i gutanjem pljuvacke... To je ono kad osecamo pritisak u usima. U tom izjednacavanju pritiska veliku ulogu igra i eustahijeva tuba. Ona spaja srednje uho sa ustima, i kroz usta mozemo izjednaciti pritisak u uhu sa spoljnom sredinom. Teroijski, ne bi trebalo da imamo nekakve vakumske cepove za usi bez maske i boce sa kiseonikom, jer bi se takodje mogla ostetiti bubna opna, ovoga puta sa "suprotne strane".
Toliko o tome
Pozdrav !
Vazdusni pritisak
U svakoj sredini postoji pritisak. Tako je poznato da postoji vazdusni pritisak, koji se svakog dana meri i objavljuje. Taj pritisak potice zbog toga sto nasa planeta ima atmosferu, i zapravo na neki nacin predstavlja tezinu celog vaduha u atmosferi. Mi se u stvari nalazimo na dnu okejana koji je od vazduha. Taj pritisak deluje na sva tela, na primer deluje na casu na stolu, i to u svim pravcima na kojima vazduh dodiruje povrsinu case. Dakle i odozgo i odozdo i sa strane, u svakom zivom pravcu. Ta sila je vrlo velika, mada, u samoj casi i njenim molekulima se takodje nalaze molekuli vazuha, oni takodje deluju svojom silom koja se suprostavlja onom silom koja deluje iz atmosfere i kompenzuje je. Inace bi casa za tren oka dozivela eksploziju, ali doduse ne onu koja se vidja na filmu, vec bi implodirala u samu sebe, tj tezila bi da se sabije u samu sebe.
Nasa gava
I u nasoj glavi takodje postoji vazduh koji stvara kontra pritisak i opire se pritisku atmosfere. Da u nasoj glavi nema vazduha, iz spoljasnjosti bi u trenutku on prodreo iz sredine velikom brzinom kroz sve supljine na glavi, usi, nos usta, oci... Dakle postoji, i u nasoj glavi pritisak, koji je, sta vise, isti kao i u vazduhu koji nas okruzuje. Mi smo dekompresovani u odnosu na nasu sredinu.
Pritisak u vodi
U vodi je pritisak veci nego onaj u vazduhu. Na povrsini je isti, ali sto se vise udaljavamo od povrsine on sve vise raste. Kada stavimo recimo suplju kutiju u plicak vode, mozemo primetiti kako izranja. To je zato sto postoji razlika dubine na vrhu i dnu kutije, pa samim tim i razlika pritiska. Pritisak na dubini dna kutije je veci od pritiska na vrhu. I na dnu je usled veceg pritiska veca sila, a na vrhu, blizem povrsini, manja. Zato kutija izranja, rezultantna sila je gura na gore kao da stoji na ruci koja je izranja.
Ronjenje
Kada ronimo, povecava se pritisak sa dubinom, on nasu glavu vidi kao da je suplja i pokusava da udje u nju, i pritiska je u svim stranama. Nase usi su najosetljivije zato sto je bubna opna od malo elasticnog osetljivog materijala. Slicna je tankoj plasticnoj opni. Ona je takva da bi sto vernije prenosila oscilacije zvuka. Ako bismo dovoljno duboko zaronili bubna opna ne bi izdrzala pritisak. Slicno se desava i pri detonaciji ako bi neko stajao blizu udara neke bombe. Efekat detonacije se moze proizvesti, teorijski, velikom jacinom niskofrekventnog zvuka. Mada se zvukom sluh ostecuje na drugaciji nacin tako sto se vrsi preinvazivno iritiranje sitnih celija osetljivih na zvuk u usnoj skoljki. Na isti nacin su na udaru i nasi sinusi, u koje kroz nos moze prodreti voda, pa se moze javiti i infekcija. Kad ne bi imali zastitnu masku vrlo se lako moze desiti da nam voda prodre u pluca kroz nos i usta i napuni ih vodom jer misici koji drze dusnik zatvorenim nisu toliko jaki, namenjeni su za kopno.

Kako neko moze roniti
Profesionalni ronioci umeju da izjednace pritisak u usma sa trenutnim pritiskom dubine. Oni tvrde da samo zahvaljujuci tome mogu duboko zaroniti. Kako to rade? Na slican nacin kao sto i mi radimo, kad putujemo na planinu, zevajuci, dok neki to rade i gutanjem pljuvacke... To je ono kad osecamo pritisak u usima. U tom izjednacavanju pritiska veliku ulogu igra i eustahijeva tuba. Ona spaja srednje uho sa ustima, i kroz usta mozemo izjednaciti pritisak u uhu sa spoljnom sredinom. Teroijski, ne bi trebalo da imamo nekakve vakumske cepove za usi bez maske i boce sa kiseonikom, jer bi se takodje mogla ostetiti bubna opna, ovoga puta sa "suprotne strane".
Toliko o tome

Pozdrav !