ganadra je napisao:
Dragi moji, svi moramo naci nacin da se izborimo sa nasim bolom, ali moji nevidljivi prijatelji pomazu da to lakse ostvarimo.
Ja moram ponovo da vas gnjavim svojim problemima, ali mozda neko moze da pomogne sopstvenim iskustvom.
Naime, juce sam dozivela sok.
Tumor marker Ca 125 ima vrednost 1075, a gornja granica je 35.
A sto je najvaznije, on se odnosi na rak jajnika, a ja se lecim od raka grlica materice.
A sto je jos sokantnije, moja doktorka je zapanjena, otkud meni povecani Ca 125 tumor markeri, kada je moj kancer planocelularni karcinom grlica materice.
A sta ja da mislim? Trenutno sam ocajna i ne znam odakle da krenem.
Neko ko me leci godinu dana od raka grlica, sada se odjednom iscudjava.
Da podsetim, imala sam zracenje grlica materice 2oo8.godine i bilo je sve dobro do kraja 2o10. kada su se pojavile metastaze na limfnim cvorovima. Pocetkom 2011. pocinjem da dobijam hemioterapiju, uz pracenje Ca 125 markera, koje je trazila moja doktorka. Pocetna vrednost Ca 125 je bila 129 da bi nakon IV ciklusa pala na 45, te da bi se nakon VI ciklusa ponovo povecao na 56.
Doktorka ne reaguje na te vrednosti, vec trazi CT abdomena i nalaz je identican prethodnom od pre tri meseca, gde su se limfonodusi smanjili ali ne na normalu.
Otpustaju me kuci s nalogom da se javim za tri meseca.
Posto dolazi leto, ja ne uspevam da dodjem do svoje doktorke, vec odlazim kod druge koja je htela da me primi, ali i ona me ponovo upucuje na doktorku koja mi je vodila hemoterapiju.
Posto i dalje ne uspevam da dodjem do nje, odlucujem krajem septembra da odem privatno kod doktora koji me je vodio do hemoterapije. On konstatuje da je stanje bez znakova progresije osnovne bolesti i stacionarno nakon primljenih sest serija hemioterapije.
Ne savetuje ponavljanje tumor markera, vec me upucuje na kontrolu za tri meseca. I to je ovih dana.
Odlazim konacno kod moje doktorke, kada se ona zaprepascuje zasto sam ja uopste radila Ca125 marker, a ona je dala taj nalog. Znaci, ona je pogresno sve vreme trazila da se radi ovaj marker, a on se tako drasticno uvecao.
I sta sad?
Ima li neko slicno iskustvo?
Ganadra,
ispričaću ti moje iskustvo, ne vjerujem da će ti pomoći, ali ćeš vidjeti da su tumor markeri prilično
diskutabilna stvar, naročito ako se radi o rijetkom karcinomu, kao što je kod mene slučaj, i sa kojim ljekari
nemaju mnogo iskustva.
Naime, krajem 2008.g. na kontrolnom pregledu radiolog mi savjetuje da uradim tumor marker Ca125 zbog ciste na
jajniku, koju godinama pratim, ali sad mu je nešto izgledalo sumnjivo,kao da ima neku pregradu. Ca 125 je blago
povišen, po riječima mog ginekologa, iznosi 89 (normalna vrijednost je 35). Nastaje panika, jer oduvijek sam se
bojala da ću se razboljeti od raka. Da ne pričam sad o snu koji sam sanjala prije 6-7 godina, za koji će se
ispostaviti da će se doslovno ostvariti. Idem od ginekologa do ginekologa, niko nije nešto pretjerano zabrinut, ali
mi s obzirom na godine /48/ predlažu odstranjivanje jajnika i materice. Kako Ca raste, dostiže vrijednost od 260,
pristajem na operaciju. Patohistološki nalaz pokazuje da je sve bilo benigno, dakle poeracija nepotrebana,
otpuštena sam kući, sa dijagnozom da je sve u redu i da dalje kontrole nijesu potrebne.
Poslije godinu dana, 15 marta ove godine opet odlazim, samoinicijativno, na UZ pregled i onda šok-velike
metapromjene na jetri. Odmah svi sumnjaju na jajnike, radim CA125- sad je 5000, iako ja jajnike više nemam. Tumor
marker crijeva CA19 820. Radim kolonoskopiju, irigografiju, ali sa crijevima je sve u redu. Radim CT abdomena, sve
je čisto osim jetre. Sjutradan, radim rentgen pluća, vide se neke sumnjive sjenke u sredogruđu. Šalju me na CT
pluća i novi šok, veliki tumor u loži timusa ( žlijezdi koja svoju funkciju potpuno gubi u pubertetu ). Sjetim se
tada da su mi kod pripreme za operaciju jajnika radili dva puta rentgen pluća, ali doktorka koja je čitala snimak
je rekla da se radi najvjerovatnije o proširenoj sjenci srca. Dakle ja sam taj tumor imala i tada, ali nijesam
imala sreću da bude otkriven.
Od tada počinje moja golgota. Poslije operacije timusa na VMA doktorima nije jasno o čemu se radi, patohistološki
nalaz je nespecifičan, opet CA125 i 19 ogromni. Sumnjaju na neuroendokrini tumor nepoznatog porijekla, šalju me na
octreo-scan, nalaz opet zbunjujući. Poslije konsultacija sa još nekoliko doktora odlazim u Pariz, na kliniku
Gustave Roussy, tamo mi nakon ponovljene patohistološke analize, dijagnostikuju tumor timusa. Prepisuju mi hemioterapiju, koja biva prekinuta poslije drugog ciklusa, jer ne daje rezultate. U septembru se odlučujem na operaciju jetre, izuzetno tešku, uklonjene su mi 2/3.
Sad sam tu gdje sam, teško se oporavljam, imam 46 kilograma i stalno mršam iako jedem, mada ne baš pretjerano.
Imam meta promjene na pleuri,perikardu, i 2 potkožne( na mestu drena posle operacije timusa). Jedna je uklonjna prije par dana, ova druga nije jer nije mobilna, pričvršćena je za rebro. Hirurg, inače moj dobar prijatelj, mi je rekao da sam baš baksuz, pošto nijedna operacija nije prošla bez komplikacija ( bolnička bakterija,apces, problemi sa stomakom...)
Tumor markeri su i dalje visoki, ali ih ne kontrolišem, jer mislim da nema svrhe. Pijem vidatox, germanijum, biocil ( neki odvratni melem na bazi bilja ) i pokušavam da uspostavim kakvu takvu ravnotežu, što je jako teško kad noću ne spavam, kad imam bolove, kad sam jako iscrpljena.
Ja sam se raspisala, valjda spadam u kategoriju onih koji vole da pričaju o svojoj bolesti. Ako imaš patohistološki materijal pošalji ga na analizu još negdje, možda situacija bude jasnija,jer iz mog iskustva, naši ljekari ne znaju mnogo o tome, ili ih zanemaruju, ili im pridaju veliki značaj.
Puno pozdrava sa željom da prikupiš snage za borbu.
Biljana