Kvantna fizika i ishrana!
Moderatori: vlada99, mr ph. Silvio, moderato, admin
Re: Kvantna fizika i ishrana!
Ovo što si citirao koristi termine iz kvantne fizike, neuronskih mreža i biofizike na način koji nema naučnu utemeljenost u kontekstu ishrane ili “psihosomatskih poremećaja” kako je opisano u tekstu.
U ozbiljnoj nauci:
Kvantna mehanika opisuje ponašanje čestica na subatomskom nivou i ne primenjuje se direktno na makroskopske procese kao što su varenje, apetit ili gojenje.
Ne postoji validan naučni model koji povezuje “kvantno-holografske mreže” sa ishranom ili psihosomatskim poremećajima na način koji se ovde tvrdi.
Pojmovi poput “kvantno-holografska akupunkturna mreža” nisu deo standardne medicine, biofizike ili neuroznanosti.
Uticaj ishrane na telo i psihu je dobro objašnjen kroz poznate mehanizme: metabolizam, hormoni (insulin, leptin, grelin), nervni sistem, mikrobiota i psihološki faktori ponašanja. To su oblasti koje imaju merljive i ponovljive dokaze.
Ovakvi tekstovi često mešaju stvarne naučne termine sa spekulativnim ili pseudo-naučnim konstrukcijama, što zvuči “naučno”, ali nema eksperimentalnu potvrdu.
Ako te zanima realna veza između ishrane i psihičkog stanja, tu već postoji ozbiljna nauka (npr. uticaj glukoze na mozak, omega-3 masne kiseline, deficit vitamina D, odnos crevne flore i raspoloženja).
Da li te više zanima stvarni “mind-body” uticaj ishrane ili si naišla na još sličnih tekstova pa pokušavaš da ih razdvojiš od nauke?
U ozbiljnoj nauci:
Kvantna mehanika opisuje ponašanje čestica na subatomskom nivou i ne primenjuje se direktno na makroskopske procese kao što su varenje, apetit ili gojenje.
Ne postoji validan naučni model koji povezuje “kvantno-holografske mreže” sa ishranom ili psihosomatskim poremećajima na način koji se ovde tvrdi.
Pojmovi poput “kvantno-holografska akupunkturna mreža” nisu deo standardne medicine, biofizike ili neuroznanosti.
Uticaj ishrane na telo i psihu je dobro objašnjen kroz poznate mehanizme: metabolizam, hormoni (insulin, leptin, grelin), nervni sistem, mikrobiota i psihološki faktori ponašanja. To su oblasti koje imaju merljive i ponovljive dokaze.
Ovakvi tekstovi često mešaju stvarne naučne termine sa spekulativnim ili pseudo-naučnim konstrukcijama, što zvuči “naučno”, ali nema eksperimentalnu potvrdu.
Ako te zanima realna veza između ishrane i psihičkog stanja, tu već postoji ozbiljna nauka (npr. uticaj glukoze na mozak, omega-3 masne kiseline, deficit vitamina D, odnos crevne flore i raspoloženja).
Da li te više zanima stvarni “mind-body” uticaj ishrane ili si naišla na još sličnih tekstova pa pokušavaš da ih razdvojiš od nauke?

