Za studenta:
Ne treba da vas brine "bradikardija". To nije nikakva bradikardija vec fizioloski usporen srcani ritam u toku sna.
Sto se PSVT u fazi napora, frekvence 160 i registrovane ishemije u tom periodu tice, to je vec za dalje ispitivanje.
Definitivno imate reakciju na opterecenje, da li se samo radi o poremecajima ritma i ishemiji ili i hipertenzivnom opterecenju /sto bih na vasem mestu svakakao proverio holterom arterijskog krvnog pritiska/ to se iz ovog nalaza ne vidi. No, nije ni bitno. Svakako ce biti potrebno dodatno ispitivanje pa ce se videti. Lepo je sto je MSCT-om iskljucena koronarna bolest ali to ne znaci nista, jer je moguce da imate P.Metal-AP tj spazme koronarnih k. sudova pri naporu, stresu, nagloj promeni spoljne temperature...U svakom slucaju, obzirom na sve navedeno i na godine, treba proveriti i virusoloski status/moze biti i da je Cox.v. u pitanju/bilo da ga imate, bilo da se radi o sekvelama tj da ste ga "prelezali" i da je ostavio posledice u prilog cemu ide i nalaz priraslica na UZ. Doktorka vam je sve dobro rekla.
E, sad bi bilo lepo uraditi SPECT scintigrafiju miokarda sa opterecenjem Dipiridamolom ali na zalost, vi nakon MScCT-a narednih godinu dana ne smete da se zracite/primili ste godisnju dozu/.
Za pocetak uradite ovo sto vam je prijateljica kardiolog rekla, pa se cujemo.
Pozdrav!
Dr Ivice da li mozete da prokomentarisete nalaz holtera?
P.S.:
Kratak izvještaj sa predavanja održanog krajem 2004 na Institutu za medicinska istraživanjaPredavač: M. M. Rehani International Atomic Energy Agency (IAEA) Svrha je predavanja bila upozoriti i informirati zainteresirane o mogućim štetnim i dalekosežnim posljedicama nepotrebnog izlaganja ionizirajućem zračenju.Evo za početak nekoliko primjera:– ventralna snimka pluća 0. 02-0, 05 mSv (efektivna doza)– dentalna radiografija 0, 25 mSv, dok je ulazna doza 1-100 mGy– prirodni izvori 0, 5-3. 0 mSv godišnje– nativna snimka urotrakta oko 2 mSv– mamografija 1-10 mGy ESD (entrance skin dose) CT abdomena 5-20 mSv– Okluzija desne koronarne arterije 100-15000 mGy! Da, ova posljednja činjenica nije tiskarska pogreška! Doza može doista toliko varirati! Ovisi o spretnosti tima, širini snopa, dužini ekspozicije, ispravnosti aparature. . . Što namdakle preostaje? Ništa posebno revolucionarno, treba raditi kao tim iz priče o 100 mGy.Doza koju svaki pojedinac primi iz prirodnih izvora je 0, 5 do 3 mSv godišnje.Profesionalna izloženost se sve više smanjuje i danas prosječno iznosi 0 do 3 mSv godišnje u 99% slučajeva.Ono što bi nas trebalo brinuti je činjenica da su doze koje primaju pacijenti i do 150 puta veće od profesionalnih, što nas uvodi u razmišljanje o nepoželjnim posljedicama ionizacije.Imenujmo neke: – zloćudni tumori– genetski efekti– ozljede kože (eritem, epilacija)– katarakta– neplodnost – 150mSv izaziva privremeni muški sterilitet– smrt Da bi se lakše snalazili s dozama dobro je usporediti neke preglede s našom dobro poznatom ventralnom snimkom pluća. Dakle RTG ručnog zgloba, skočnog zloba ili stopala je kao jedna snimka pluća (u mSv) – kraniogram -kao 3 snimke pluća– CT kraniuma (bez kontrasta) 10– RTG torakalne kralješnice 18– CT gornjeg abdomena 73– cerebralna AG 80– CT toraxa 136– irigografija 154 Iz ovog slijedi da su doze pri jednostavnim radiološkim procedurama male od 0, 01 do 2 mSv, (što ne znači da ih bez razmišljanja možemo često ponavljati, ne zaboravimo kumulativno svojstvo zračenja!), dok angiografije, kompjuterizirana tomografija s upotrebom kontrasta i osobito intervencijskaradiologija predstavljaju veći rizik.Što učiniti u strahu od pretjeranog dijagnosticiranja i sve veće izloženost populacije medicinskim izvorima zračenja? – paziti na indikaciju (korist u odnosu na mogući rizik)– pratiti ispravnost aparature– nadgledati dozimetriju– smanjiti sve uvjete koji mogu dovesti do ponavljanja procedure– kontrolirati rad komore (printera)voditi brigu o folijama i kasetama– odabrati kvalitetne filmove arhivirati snimke. Iskustva zemalja s kojima se volimo uspoređivati su pokazala da je nakon uspostave ovakvih mjera znatno smanjena izloženost pacijenata.Kompjuterizirana tomografija je radiološka metoda povezana s visokom ekspozicijom za bolesnika, ona u ukupnoj kolektivnoj dozi zauzima čak 34%, a učestalost je u stalnom porastu (u SAD čak postoje centri gdje se izvodi kao skrining metoda?!). Prije samo desetak godina to je bio skup pregled, dugo je trajao, a izvodio se za relativno malibroj indikacija. Danas doživljava pravu ekspanziju u smislu indikacija (ortopedija, kardiologija, planiranje operativnih zahvata, praćenje rezultata terapije. planiranje radioterapije,u urgentnoj medicini,. neurokirurgiji, neurologiji, onkologiji…). U odnosu na CT uređaje prve i druge generacije doza je porasla za čak 50%, pa i više (MSCT).Još nešto što stalno treba imati na umu kod konvencionalnog CT toraksa doza koju prime dojke je 20 do 50 mGy, a to je ekvivalentno 10 ili 25 mamografija!Mamografija je najpogodnija, najpouzdanija i relativno jeftina metoda za ranu dijagnostiku novotvorina dojke. Nije pogodna za pregled mlađih osoba, a postoji i teoretski rizik od induciranja tumora u budućnosti ako se pregled izvodi često i kao skrining metoda. Nužno je stalno nadzirati standardekvalitete i dozu.Samo neki od elemenata koji utječu na kvalitetu mamograma su: – defekti i ogrebotine na foliji– statički elektricitet– nedovoljna kompresija dojke– nepovoljno vrijeme unutar ciklusa– preeksponiran film– podeksponiran film. . . . Sve ove pokazatelje su ozbiljno uzeli u mnogim evropskim centrima za dojku i uspjeli smanjiti nepotrebna ponavljanja i ESD (efektivnu kožnu dozu) za čak 30%.Edukacijski programi po preporuci IAEA u dijagnostičkoj i intervencijskoj radiologiji uključuju niz mjera koje je moguće poduzeti za zaštitu pacijenata i osoblja, a odnose se na upotrebu zaštitnih alata kao što su zasloni, zastori, pregače, štitnici (za gonade, štitnu žlijezdu) i naočale sazakonom propisanim ekvivalentom olova, upotreba teledirigiranih sustava kad je to moguće, određivanjem najoptimalnije udaljenosti od fokusa do pacijenta, smanjivanjem polja(FOV)koliko je moguće, upotrebom filtera, filmova i folija s optimalnim faktorom osjetljivosti, odabirom najmanje moguće energije koja zadovoljava kvalitetu slike. Trudnoća i radijacija iz medicinskih izvora -Preporuke ICRP (međunarodna komisija za zaštitu od zračenja). Profesionalno osoblje može raditi u svojoj normalnoj radnoj okolini ako je moguće zadovoljiti uvjet da je doza koju prima fetus tjekom cijele trudnoće manja od 1 mGy.Prekid trudnoće (ICRP) pri dozama manjim od 100 mGy nije opravdan. Ako je doza bila veća od 100 mGy odluku o prekidu trudnoće treba donijeti razmatrajući svaki slučaj pojedinačno. Jedna zanimljivost za nas «profesionalce»-ako cijeli svoj radni vijek do 65 godina ne primite dozu veću od 20 mSv godišnje vaša šansa da razvijete zloćudnu bolest uzrokovanuradnom sredinom je 1:1000. (Puno je veća vjerojatnost da će vas pokupit auto dok po gradu vozite bicikl, ali to je ipak samo statistika) Zaključak- Na žalost, i u 2004-oj godini je bilo prijavljenih oštećenja kože pacijenata nastale pri upotrebi X zraka u intervencijskoj radiologiji, a mnoge nisu bile ni prepoznate kao radijacijske ozljede, već su se liječile pod drugim dijagnozama. Ni jedan radiološki pregled, pa čak ni u trudnoći ne treba izbjegavati, ako je korist veća od mogućeg rizika (vitalna ugroženost majke i/ili djeteta).Ako, pak, pregled nije nužan, onda je svaka, pa i najmanja doza predmet naše brige.Svrha svega ovoga što je do sada rečeno, kao i mnogih budućih istraživanja, je jasno odrediti što je NE-POTREBNO.Ljudi su izloženi velikoj količini radijacije iz medicinskih izvora (CT, angiografija, intervencijska radiologija, dijaskopija, nuklearna medicina, radioterapija…) i veliki su izgledida će u budućnost ta izloženost biti još veća. Zato je sve važnije prema njenoj upotrebi biti kritičan.Doze čak i pri vrlo jednostavnim radiološkim procedurama jako variraju od odjela do odjela pa je stalno potrebno provoditi kontrolu kvalitete rada i uređaja da bi svugdjebili standard. MOGUĆE JE POSTIĆI ZNAČAJNO SMANJENJE DOZE A DA KAKVOĆA SNIMANJA NIJE UMANJENA.Odgovornost za provođenje zaštite od zračenja leži na svima, od liječnika koji je tražio pregled, radiologa i inženjera koji su proveli dijagnostički ili terapijski postupak, medicinskihsestara koje rade u radiološkim timovima, do liječnika drugih specijalnosti npr. kardiologa koji često rade u kardiološkim laboratorijima i još mnogih drugih djelatnika u zdravstvu. STALNA je edukacija najbolji i jedini način odgovornog odnosa prema prirodnoj pojavi zvanoj «ZRAČENJE».Strahu tu nema mjesta, jer bojimo se samo onog što ne poznajemo.
Pozdrav!
Kratak izvještaj sa predavanja održanog krajem 2004 na Institutu za medicinska istraživanjaPredavač: M. M. Rehani International Atomic Energy Agency (IAEA) Svrha je predavanja bila upozoriti i informirati zainteresirane o mogućim štetnim i dalekosežnim posljedicama nepotrebnog izlaganja ionizirajućem zračenju.Evo za početak nekoliko primjera:– ventralna snimka pluća 0. 02-0, 05 mSv (efektivna doza)– dentalna radiografija 0, 25 mSv, dok je ulazna doza 1-100 mGy– prirodni izvori 0, 5-3. 0 mSv godišnje– nativna snimka urotrakta oko 2 mSv– mamografija 1-10 mGy ESD (entrance skin dose) CT abdomena 5-20 mSv– Okluzija desne koronarne arterije 100-15000 mGy! Da, ova posljednja činjenica nije tiskarska pogreška! Doza može doista toliko varirati! Ovisi o spretnosti tima, širini snopa, dužini ekspozicije, ispravnosti aparature. . . Što namdakle preostaje? Ništa posebno revolucionarno, treba raditi kao tim iz priče o 100 mGy.Doza koju svaki pojedinac primi iz prirodnih izvora je 0, 5 do 3 mSv godišnje.Profesionalna izloženost se sve više smanjuje i danas prosječno iznosi 0 do 3 mSv godišnje u 99% slučajeva.Ono što bi nas trebalo brinuti je činjenica da su doze koje primaju pacijenti i do 150 puta veće od profesionalnih, što nas uvodi u razmišljanje o nepoželjnim posljedicama ionizacije.Imenujmo neke: – zloćudni tumori– genetski efekti– ozljede kože (eritem, epilacija)– katarakta– neplodnost – 150mSv izaziva privremeni muški sterilitet– smrt Da bi se lakše snalazili s dozama dobro je usporediti neke preglede s našom dobro poznatom ventralnom snimkom pluća. Dakle RTG ručnog zgloba, skočnog zloba ili stopala je kao jedna snimka pluća (u mSv) – kraniogram -kao 3 snimke pluća– CT kraniuma (bez kontrasta) 10– RTG torakalne kralješnice 18– CT gornjeg abdomena 73– cerebralna AG 80– CT toraxa 136– irigografija 154 Iz ovog slijedi da su doze pri jednostavnim radiološkim procedurama male od 0, 01 do 2 mSv, (što ne znači da ih bez razmišljanja možemo često ponavljati, ne zaboravimo kumulativno svojstvo zračenja!), dok angiografije, kompjuterizirana tomografija s upotrebom kontrasta i osobito intervencijskaradiologija predstavljaju veći rizik.Što učiniti u strahu od pretjeranog dijagnosticiranja i sve veće izloženost populacije medicinskim izvorima zračenja? – paziti na indikaciju (korist u odnosu na mogući rizik)– pratiti ispravnost aparature– nadgledati dozimetriju– smanjiti sve uvjete koji mogu dovesti do ponavljanja procedure– kontrolirati rad komore (printera)voditi brigu o folijama i kasetama– odabrati kvalitetne filmove arhivirati snimke. Iskustva zemalja s kojima se volimo uspoređivati su pokazala da je nakon uspostave ovakvih mjera znatno smanjena izloženost pacijenata.Kompjuterizirana tomografija je radiološka metoda povezana s visokom ekspozicijom za bolesnika, ona u ukupnoj kolektivnoj dozi zauzima čak 34%, a učestalost je u stalnom porastu (u SAD čak postoje centri gdje se izvodi kao skrining metoda?!). Prije samo desetak godina to je bio skup pregled, dugo je trajao, a izvodio se za relativno malibroj indikacija. Danas doživljava pravu ekspanziju u smislu indikacija (ortopedija, kardiologija, planiranje operativnih zahvata, praćenje rezultata terapije. planiranje radioterapije,u urgentnoj medicini,. neurokirurgiji, neurologiji, onkologiji…). U odnosu na CT uređaje prve i druge generacije doza je porasla za čak 50%, pa i više (MSCT).Još nešto što stalno treba imati na umu kod konvencionalnog CT toraksa doza koju prime dojke je 20 do 50 mGy, a to je ekvivalentno 10 ili 25 mamografija!Mamografija je najpogodnija, najpouzdanija i relativno jeftina metoda za ranu dijagnostiku novotvorina dojke. Nije pogodna za pregled mlađih osoba, a postoji i teoretski rizik od induciranja tumora u budućnosti ako se pregled izvodi često i kao skrining metoda. Nužno je stalno nadzirati standardekvalitete i dozu.Samo neki od elemenata koji utječu na kvalitetu mamograma su: – defekti i ogrebotine na foliji– statički elektricitet– nedovoljna kompresija dojke– nepovoljno vrijeme unutar ciklusa– preeksponiran film– podeksponiran film. . . . Sve ove pokazatelje su ozbiljno uzeli u mnogim evropskim centrima za dojku i uspjeli smanjiti nepotrebna ponavljanja i ESD (efektivnu kožnu dozu) za čak 30%.Edukacijski programi po preporuci IAEA u dijagnostičkoj i intervencijskoj radiologiji uključuju niz mjera koje je moguće poduzeti za zaštitu pacijenata i osoblja, a odnose se na upotrebu zaštitnih alata kao što su zasloni, zastori, pregače, štitnici (za gonade, štitnu žlijezdu) i naočale sazakonom propisanim ekvivalentom olova, upotreba teledirigiranih sustava kad je to moguće, određivanjem najoptimalnije udaljenosti od fokusa do pacijenta, smanjivanjem polja(FOV)koliko je moguće, upotrebom filtera, filmova i folija s optimalnim faktorom osjetljivosti, odabirom najmanje moguće energije koja zadovoljava kvalitetu slike. Trudnoća i radijacija iz medicinskih izvora -Preporuke ICRP (međunarodna komisija za zaštitu od zračenja). Profesionalno osoblje može raditi u svojoj normalnoj radnoj okolini ako je moguće zadovoljiti uvjet da je doza koju prima fetus tjekom cijele trudnoće manja od 1 mGy.Prekid trudnoće (ICRP) pri dozama manjim od 100 mGy nije opravdan. Ako je doza bila veća od 100 mGy odluku o prekidu trudnoće treba donijeti razmatrajući svaki slučaj pojedinačno. Jedna zanimljivost za nas «profesionalce»-ako cijeli svoj radni vijek do 65 godina ne primite dozu veću od 20 mSv godišnje vaša šansa da razvijete zloćudnu bolest uzrokovanuradnom sredinom je 1:1000. (Puno je veća vjerojatnost da će vas pokupit auto dok po gradu vozite bicikl, ali to je ipak samo statistika) Zaključak- Na žalost, i u 2004-oj godini je bilo prijavljenih oštećenja kože pacijenata nastale pri upotrebi X zraka u intervencijskoj radiologiji, a mnoge nisu bile ni prepoznate kao radijacijske ozljede, već su se liječile pod drugim dijagnozama. Ni jedan radiološki pregled, pa čak ni u trudnoći ne treba izbjegavati, ako je korist veća od mogućeg rizika (vitalna ugroženost majke i/ili djeteta).Ako, pak, pregled nije nužan, onda je svaka, pa i najmanja doza predmet naše brige.Svrha svega ovoga što je do sada rečeno, kao i mnogih budućih istraživanja, je jasno odrediti što je NE-POTREBNO.Ljudi su izloženi velikoj količini radijacije iz medicinskih izvora (CT, angiografija, intervencijska radiologija, dijaskopija, nuklearna medicina, radioterapija…) i veliki su izgledida će u budućnost ta izloženost biti još veća. Zato je sve važnije prema njenoj upotrebi biti kritičan.Doze čak i pri vrlo jednostavnim radiološkim procedurama jako variraju od odjela do odjela pa je stalno potrebno provoditi kontrolu kvalitete rada i uređaja da bi svugdjebili standard. MOGUĆE JE POSTIĆI ZNAČAJNO SMANJENJE DOZE A DA KAKVOĆA SNIMANJA NIJE UMANJENA.Odgovornost za provođenje zaštite od zračenja leži na svima, od liječnika koji je tražio pregled, radiologa i inženjera koji su proveli dijagnostički ili terapijski postupak, medicinskihsestara koje rade u radiološkim timovima, do liječnika drugih specijalnosti npr. kardiologa koji često rade u kardiološkim laboratorijima i još mnogih drugih djelatnika u zdravstvu. STALNA je edukacija najbolji i jedini način odgovornog odnosa prema prirodnoj pojavi zvanoj «ZRAČENJE».Strahu tu nema mjesta, jer bojimo se samo onog što ne poznajemo.
Pozdrav!
P.S.II-primer:
Doza zračenja kod MSCT kronarografije, zavisno od aparata i samog pregleda (da li je radjen kalcijum skoring i koronarne arterije ili samo ovo drugo) iznosi izmedju 8 i 20 mSv (milisiverta). Poredjenja radi, kod rendgengrafije pluća ta doza iznosi 0.4 mSv. Svakako da je doza zračenja kod pregleda srca veća ali se mora posmatrati u kontekstu konkretrne indikacije. Znači, ukoliko je indikacija postavljena valjano i dobijene informacije relevantne za zdravstveno stanje onda se ta koiličina zracenja apsolutno može prihvatiti kao medicinski opravdana. Takodje primera radi, svaki čovek primi godišnju dozu zračenja od kosmičkih zraka koja iznosi izmedju 2 i 5 mSv. Pitanje štetnosti doze je krajnje relativno jer ne postoji nijedna doza zračenja koja se može smatrati apsolutno bezopasnom.
Prof. dr Petar Bošnjaković
Imate dva misljenja od dva eksperta, pa izvucite zlatnu sredinu.
Pozdrav!
Doza zračenja kod MSCT kronarografije, zavisno od aparata i samog pregleda (da li je radjen kalcijum skoring i koronarne arterije ili samo ovo drugo) iznosi izmedju 8 i 20 mSv (milisiverta). Poredjenja radi, kod rendgengrafije pluća ta doza iznosi 0.4 mSv. Svakako da je doza zračenja kod pregleda srca veća ali se mora posmatrati u kontekstu konkretrne indikacije. Znači, ukoliko je indikacija postavljena valjano i dobijene informacije relevantne za zdravstveno stanje onda se ta koiličina zracenja apsolutno može prihvatiti kao medicinski opravdana. Takodje primera radi, svaki čovek primi godišnju dozu zračenja od kosmičkih zraka koja iznosi izmedju 2 i 5 mSv. Pitanje štetnosti doze je krajnje relativno jer ne postoji nijedna doza zračenja koja se može smatrati apsolutno bezopasnom.
Prof. dr Petar Bošnjaković
Imate dva misljenja od dva eksperta, pa izvucite zlatnu sredinu.
Pozdrav!
Kod pedijatra a on ce vas vec uputiti decijem kardiologu ukoliko je to potrebno. Moze da bude nesto sasvim banalno, pa i da u pitanju bude psihogena komponenta, sve do poremecaja glikoregulacije, anemije, stitne zlezde, urodjenih srcanih mana i sl.[email protected] napisao:Cerka mi ima 8 godina. Nekoliko puta do sada mi se zalila da joj srce iz cista mira (dok miruje, gleda crtani, ili dok je na casu) pocne ubrzano da kuca. Cak ne moze da dodje do daha. Ja sam primetila da je posle toga izuzetno bleda i umorna. Gde mogu da je odvedem na pregled?
Nemojte da vas navedeno uplasi, drugaciji odgovor na osnovu ovoga sto ste naveli nisam mogao da vam dam, pa sam naveo gomilu toga sto bi eventualno doslo u obzir.
Najcesce se radi o "decijim bubicama" karakteristicnim za taj period a isprovociranih skolom, domacim zadacima ili novim lepim deckom u odeljenju ali ne treba sve to ni shvatiti neozbiljno.
Odvedite dete pedijatru, da biste bili mirni.
Pozdrav i sve najbolje!
Hvala na odgovoru i postavljenom tekstu o zracenju.
Kad mi je uradjen MSCT, tad je uradjena provera hormona stitne zlezde, test za viruse i krvna slika. Receno mi je da su uredu i hormoni stitne i krvna slika i da nemam niti sam imao neke od tih virusa (koksaki, adeno...)
Samo da napomenem da je PSVT bio dok su radjene vezbe (cucnjevi, trbusnjaci, sklekovi),a visoka frekvencija i ishemija sutradana kad sam brzo pesacio uz neku uzbrdicu, a potom i trcao.
A, kako se ispituje Prizmapalova andina?
Kad mi je uradjen MSCT, tad je uradjena provera hormona stitne zlezde, test za viruse i krvna slika. Receno mi je da su uredu i hormoni stitne i krvna slika i da nemam niti sam imao neke od tih virusa (koksaki, adeno...)
Samo da napomenem da je PSVT bio dok su radjene vezbe (cucnjevi, trbusnjaci, sklekovi),a visoka frekvencija i ishemija sutradana kad sam brzo pesacio uz neku uzbrdicu, a potom i trcao.
A, kako se ispituje Prizmapalova andina?
Za violu:
Samo da vam kazem da pokusate da ne brinete u napred, to vam ne moze pomoci. Jedna anegdota - kad sam bio mali, pokojni deda je tesko hodao uz pomoc stake, jer je imao slog. Odjednom moji roditelji su primetili kako ja shepam, vucem nogu. Pritome, ne radim to kad se igram ili kad nesto necu, nego iz cista mira. Zanimljivo je bilo sto to nisam radio uvek, nego svremena na vreme. Posle par tih epizoda vucenja noge, roditelji se vec zabrinuli i odvedu me kod doktora. Kaze covek sve uredu, nije uganut kuk i sl. Ali, opet ja vucem nogu svremena na vreme. Naravno da se kod njih jos vise uvukao nemir, ne znajuci sta je upitanju. Sve dok jedan stari doktor nije pitao da li ima neka osoba u okruzenju koja tesko hoda, tj. dal je moguce da nekog imitiram? Preporuci im da prate kad ja to radim. Na kraju je ispalo da imitiram.... Trebao sam da upisem glumu
Ako sam vam malo skrenuo misli, onda cilj anegdote postignut. Pozdrav
Samo da vam kazem da pokusate da ne brinete u napred, to vam ne moze pomoci. Jedna anegdota - kad sam bio mali, pokojni deda je tesko hodao uz pomoc stake, jer je imao slog. Odjednom moji roditelji su primetili kako ja shepam, vucem nogu. Pritome, ne radim to kad se igram ili kad nesto necu, nego iz cista mira. Zanimljivo je bilo sto to nisam radio uvek, nego svremena na vreme. Posle par tih epizoda vucenja noge, roditelji se vec zabrinuli i odvedu me kod doktora. Kaze covek sve uredu, nije uganut kuk i sl. Ali, opet ja vucem nogu svremena na vreme. Naravno da se kod njih jos vise uvukao nemir, ne znajuci sta je upitanju. Sve dok jedan stari doktor nije pitao da li ima neka osoba u okruzenju koja tesko hoda, tj. dal je moguce da nekog imitiram? Preporuci im da prate kad ja to radim. Na kraju je ispalo da imitiram.... Trebao sam da upisem glumu
Ako sam vam malo skrenuo misli, onda cilj anegdote postignut. Pozdrav