Postavite pitanje, podelite iskustva, edukujte se ili informišite o svim oboljenjima gastrointestinalnog trakta. Oboljenja želudca, dvanaestopalačnog creva, tankog creva, debelog creva i rektuma.
Pre dva dana sam dobio visoku temperaturu sa grcevima posle obroka, krcanjem u stomaku, bolovima neodredjenim.Juce sam bio na UZ i bukvalno je sve ok a takodje mi je uradjena i radiografija nativnog abdomena AP,i nalaz je bio: ne uocavaju se znaci ileusa niti znaci pneumoperitoneuma,prisutan je umeren meteorizam.27.10 sam radio krvnu sliku,SE je bila 8,wbc 5.37,leukociti 5.5,jedino mi je bio snizenMCV 76,6,juce mi je opet radjena krvna slika ali ne sve,samo eritrociti,imao sam ih 5,53,hemoglobin 152,ali leukociti su skocili na 13,10,imao sam 39 temperaturu.Juce nisam ima proliv,ali danas ga imam,vise su to kasaste stolice ali ja ne vidim krv ni sluz,ali danas sam imao 5 stolica i to mi se uglavnom javi posle obroka,i dalje imam te grceve i bolove u stomaku.Pre 6 meseci sam radio kolonoskopiju i nalaz je bio sledeci:Anus i perianalna regija b.o.
Rektum odrzanog lumena,sluznica glatka,sjajna sa vidljivim crtezom krvnih sudova,bez ulceracija i vegetanih promena.Sigma izvijugana,spasticna.Aparat plasiran do 60 cm.Dg colon spasticum
E sad kao sto rekoh imam temperaturu vec drugi dan,krcenje,zavijanje,grcevi,blagi bolovi u stomaku(desnom delu) dok se ne ispraznim,kasasta-prolivicasta stolica.Plasim se da ovo nije pocetak krona ili ulceroznog kolitisa
Nije IBD, ne brini. Lepo ti je napisano: kolon spastican...imas IBS, tj nervozna creva...uradi koprokulturu stolice, gljivice...ako je sve OK trebao bi uzimati valerijanu i nesto za smirenje i opustanje
Hronične zapaljenske bolesti debelog creva nejasne etiologije, često sa identičnim početkom, poznate i pod zajedničkim nazivom "Inflammatory bowel disease", IBD. Kronova bolest može da zahvati bilo koji deo probavnog trakta, uključujući i gornji deo probavnog trakta. Ipak, najčešći su Kron kolitis i Kron enteritis ("terminalni ileitis"). Bolest počinje bolovima i obilnim prolivima, ponekad sa krvlju u stolici, lako povišenom temperaturom, najčešće kod osoba u 2. i 3. deceniji života. Pošto je uočeno da se Kronova bolest češće javlja na severnoj polulopti i u razvijenim zemljama, smatra se da je u etiopatogenezi bitna vrsta ishrane, uz suspektnu gensku predispoziciju i autoimunu reakciju. Dok Kronovu bolest ima nešto više mukaraca nego žena, kod ulceroznog kolitisa je zastupljenost među polovima drugačija.
I M. Crohn i ulcerozni kolitis dovode do značajnog gubitka u kilaži, sekundarne anemije, malaksalosti, depresije... Laboratorijske analize pokazuju i elektrolitni disbalans, hipoalbuminemiju, kao i ubrzanu sedimentaciju i povišen CRP. Kod Kron kolitisa i ulceroznog kolitisa primarna dijagnostika se dovršava irigografskim i kolonoskopskim metodama, uz uzimanje uzoraka za patohistološki pregled. Kod Kronove bolesti postoji tipičan izgled "kaldrme" na obolelim delovima creva. Kronova bolest u tankom crevu ili gornjem GI traktu se teže dijagnostikuje.
Ove bolesti kompletno menjaju stil života obolelih, a ako se ne uvedu blagovremeno u duže remisije, komplikuju se promenama koje zahtevaju operativno lečenje. Kod ulceroznog kolitisa ne postoji posebna dijeta kojo se smanjuju tegobe. M. Crohn zahteva bažu ishranu,bez velikog unosa masnoća, bez alkohola, začinjene hrane, kao i sa ograničenim unosom mleka i mlečnih proizvoda, zbog čestog kincidiranja intolerancije na laktozu.
(...)
Terapija IBD uključuje davanje imunosupresiva (azatioprin, Imuran), kortikosteroida (prednizon, 40-60mg dnevno), sulfasalizana (sa aktivnom komponentom 5-ASA, odn. 5-aminsalicilnom kiselinom), metronidazola, probiotika, ponekad antidiaroika (loperamid)... Kod Kronove bolesti daje se i genetskim inžinjeringom proivedeno monoklonalno antitelo na Tumor Necrosis Factor (TNF-inhibitor), Infliximab (Remicade), u infuziji (trenutno na nivou tercijarne zdravstvene zaštite).
U slučaju neuspeha kontrole hroničnih IBD, potrebna je parcijalna ili totalna kolektomija, sa konsekventnim izvlačenjem "anus praeter naturalis"-a, odnosno kolostome il ileostome.
(...)
IRITABILNI KOLON
Iritabilni kolon poznat je i kao "Irritabile bowel syndrom", IBS. Smatra se da preko 10% ljudi u kraćem ili dužem periodu života mogu da imaju ovaj sindrom.
Prema kriterijumima sa konferencije u Rimu 2006. godine, za dijagnozu je potrebno da pacijent ima rekurentni abdominalni bol najmanje 3 dana mesečno tokom prethodna 3 meseca, koji je povezan sa bar dva od sledećih simptoma:
1. Bol nestaje posle defekacije
2. Početak tegoba poklapa se sa promenama u učestalosti stolica
3. Početak tegoba poklapa se sa promenama u izgledu i konzistenciji stolica
Razlikuju se četiri podforme IBS-a: IBS-D: dijareja predominira, IBS-C: konstipacija (obstipacija) predominira, IBS-A: alteriranje tegoba, naizmenično periodi proliva i obstipacije, IBS-M: mešana forma. Pojedini autori smatraju da je ova podela nefunkcionalna, jer najveći broj pacijenata prelazi iz jedne u drugu podformu tokom godine. U nepotpuno objašnjenoj patogenezi IBS pominju se tri kofaktora: poremećaj motiliteta creva (sa povremenim spazmima, ubrzanom ili usporenom peristaltikom), visceralna hiperalgezija (preosetljivost na bol) i psihogena (stresogena, anksiozno-depresivna) inicijacija tegoba. Kod pacijenata sa IBS pronadjeni su kolonoskopski i tragovi infamacije, kao i promenjena crevna flora.
Lečenje pored promene načina ishrane uključuje medikamente iz različitih grupa: antiholinergičke spazmolitike, antidijaroike, probiotike, antiflatulente, prokinetike, laksative, sedative, antidepresive...
Primarijus dr med. Ivica Zdravkovic, specijalista opste medicine NEAKTIVAN, osim za savete putem Facebooka.