Molio bih vas da mi date neka objasnjenja u vezi sa lekom propranolol i nejasnocama koje imam u vezi sa njim. Citao sam u nekim proslim postovima da ga preporucujete i da ste napisali da sumljicavost u vezi sa tim lekom potice od velike konkurencije na trzistu lekova u oblasti beta blokatora.
Trazeci po internetu pronasao sam clanak koji objasnjava sta su to beta blokatori kao i nacin na koji deluju.
http://www.farmakologija.com/materia/c_bb.htm
na ovom linku sam procitao detaljno o njima i pronasao sam da se pomenuti propranolol ubraja u grupu tzv. neselektivnih beta blokatora, a kako je tamo objasnjeno to znaci da blokira i beta1 i beta 2 receptore. Obzirom da se beta1 receptori nalazi uglavnom u srcu i da je u slucajevima aritmija pozeljno blokirati ove receptore i na taj nacin postici postepeno snizavanje pritiska i regulisati snabdevanje srca kiseonikom, da li time sto propranolol blokira neselektivno dakle i beta2 receptore koji se nalazi u organima i krvnim sudovima postoji opasnost od nezeljenih efekata na druge organe ( u onom clanku se navodi da naprimer za osobe koje boluju od astme nije preporucljivo blokirati i beta1 i beta2 receptore jer to moze da izazove asmaticni napad). ?
Da li u slucajevima aritmije i bolesti srca ipak mudrije uzimati umesto propranolola neki lek iz grupe beta blokatora koji spada u selektivne beyta blokatore i blokira samo beta1 receptore ?
Propranolol - pitanje za dr. Ivicu
-
- Stalni član
- Postovi: 3798
- Pridružio se: Čet Jul 27, 2006 6:20 pm
- Lokacija: Pozarevac
- Kontakt:
Postovani,
Odgovaram sa zakasnjenjem, jer sam tek sada primetio ovo pitanje.
Propranolol je svakako manje selektivan i losiji izbor od kardioselektinih blokatora kao sto su metoprolol (Presolol) ili bisoprolol (Concor) i drugi. Propranolol, medjutim, ima blago anksioliicko dejstvo, pa je za sada kod tahikardija uzrokovanih recimo nervozom, hipertireozom i jos po nekim stanjima nezamenjiv i svakako najbolji. Uostalom, treba uzeti u obzir i cenu leka.
Ono sto je nesumnjivo najbitnije jeste shvatiti da beta-blokatori imaju vise razlicitih namena, da se medjusobno razlikuju iako su mozda po kardioselektivnosti i slicni, pa je potrebno ipak prilicno klinickog znanja i iskustva u odabiru lekova. Kao primere za neke od ovih problema navescu sledece:
1. Beta blokatori se koriste kod aritmija, ali selektivno - najpotentniji je sotalol (Sotalex), mada ima i drugih. Sotalex je, recimo, delotvoran i kod ventrikularnih ekstrasistola, dok propranolol njih najcesce nece moci da elimise... Kod jednih poremecaja ritma i sprovodjenja koriste se jedni, kod drugih poremecaja drugi blokatori. Takodje je bitno znati koje jos bolesti ima pacijent (kao sto ste pravilno pomenuli astmu kao kontraindikaciju za propranolol) i koje jos druge lekove uzima pacijent.
2. Beta blokatori kao sto su karvedilol (Karvilex - inace, on je delom i alfa-blokator!), metorpolol (Presolol) ili Nebilet smanjuju potrebu srcanog misica za kiseonikom, umanjuju output, cuvaju delimicno celije srcanog misica od prerane programirane smrti ("apoptoza"), pa tako bitno doprinose (sada vec maltene kao lekovi prve linije) u lecenju ishemicke bolesti srca (angine pectoris) i srcane insuficijencije. U ovim bolestima, na primer, propranolol necemo davati. Bar takav je konsenzus u krugu specijalista sa kojima ja saradjujem i uopste na nivou domace medicine.
3. U odabiru lekova treba uzeti u obzir komfornost pacijenta, koja se ogleda u broju lekova i nacinu njihovog uzimanja - odnosno pokusati da sa sto manje lekova i sto manje uzimanja u toku dana postignemo najveci efekat. Tako, ako mozemo da biramo izmedju 24-satno aktivnih lekova kakav je na primer Concor, i nekih koji imaju kraci poluzivot, svakakao je jednostavije uzimati Concor jednom ujutru, nego neki drugi blokator 2 puta dnevno.
Da zakljucim - propranolol (INDERAL) i dalje ima svoje nezamenjivo mesto u medicini i nepravedno ga optuzuju za mnoge "sporedne efekte" kod dugotrajne primene. To je lek sa velikim doznim opsegom, prilicno je siguran za uzimanje i ne treba ga izbacivati iz klinicke prakse sve dok mu je cost-benefit odnos ovako povoljan kao sada.
Sve najbolje.
Odgovaram sa zakasnjenjem, jer sam tek sada primetio ovo pitanje.
Propranolol je svakako manje selektivan i losiji izbor od kardioselektinih blokatora kao sto su metoprolol (Presolol) ili bisoprolol (Concor) i drugi. Propranolol, medjutim, ima blago anksioliicko dejstvo, pa je za sada kod tahikardija uzrokovanih recimo nervozom, hipertireozom i jos po nekim stanjima nezamenjiv i svakako najbolji. Uostalom, treba uzeti u obzir i cenu leka.
Ono sto je nesumnjivo najbitnije jeste shvatiti da beta-blokatori imaju vise razlicitih namena, da se medjusobno razlikuju iako su mozda po kardioselektivnosti i slicni, pa je potrebno ipak prilicno klinickog znanja i iskustva u odabiru lekova. Kao primere za neke od ovih problema navescu sledece:
1. Beta blokatori se koriste kod aritmija, ali selektivno - najpotentniji je sotalol (Sotalex), mada ima i drugih. Sotalex je, recimo, delotvoran i kod ventrikularnih ekstrasistola, dok propranolol njih najcesce nece moci da elimise... Kod jednih poremecaja ritma i sprovodjenja koriste se jedni, kod drugih poremecaja drugi blokatori. Takodje je bitno znati koje jos bolesti ima pacijent (kao sto ste pravilno pomenuli astmu kao kontraindikaciju za propranolol) i koje jos druge lekove uzima pacijent.
2. Beta blokatori kao sto su karvedilol (Karvilex - inace, on je delom i alfa-blokator!), metorpolol (Presolol) ili Nebilet smanjuju potrebu srcanog misica za kiseonikom, umanjuju output, cuvaju delimicno celije srcanog misica od prerane programirane smrti ("apoptoza"), pa tako bitno doprinose (sada vec maltene kao lekovi prve linije) u lecenju ishemicke bolesti srca (angine pectoris) i srcane insuficijencije. U ovim bolestima, na primer, propranolol necemo davati. Bar takav je konsenzus u krugu specijalista sa kojima ja saradjujem i uopste na nivou domace medicine.
3. U odabiru lekova treba uzeti u obzir komfornost pacijenta, koja se ogleda u broju lekova i nacinu njihovog uzimanja - odnosno pokusati da sa sto manje lekova i sto manje uzimanja u toku dana postignemo najveci efekat. Tako, ako mozemo da biramo izmedju 24-satno aktivnih lekova kakav je na primer Concor, i nekih koji imaju kraci poluzivot, svakakao je jednostavije uzimati Concor jednom ujutru, nego neki drugi blokator 2 puta dnevno.
Da zakljucim - propranolol (INDERAL) i dalje ima svoje nezamenjivo mesto u medicini i nepravedno ga optuzuju za mnoge "sporedne efekte" kod dugotrajne primene. To je lek sa velikim doznim opsegom, prilicno je siguran za uzimanje i ne treba ga izbacivati iz klinicke prakse sve dok mu je cost-benefit odnos ovako povoljan kao sada.
Sve najbolje.
Primarijus dr med. Ivica Zdravkovic, specijalista opste medicine
NEAKTIVAN, osim za savete putem Facebooka.
NEAKTIVAN, osim za savete putem Facebooka.
a prinorm i dilkoran
ajde isto ovako objasni i prinorm i dilkoran