ISTINA! LEK!
- peniko
- Aktivan član
- Postovi: 527
- Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 2:38 am
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Weissenburg am Sava und blauen Donau
Naravno, prepametna Ivona je zaboravila da kaze da je prosecan zivotni vek Yanomami indijanaca 42.6 godina po podacima iz 1995, dok je prosecan zivotni vek u Sjedinjenim Drzavama za muskarce 75, a za zene 79 godina, a u zapadnoj Evropi i dosta veci (u Francuskoj duplo veci u odnosu na prasume Juzne Amerike). Pa za jako malo ljudi se pre 45. godine moze ocekivati da ce imati problema sa hipertenzijom, kancerom, dijabetesom, osteoporozom, koardiovaskularnim oboljenjima..., tako da i ova teorija Ivone Zivkovic (ili kako vec), pored mnogih drugih gluposti i budalastina koje je pisala, pada u vodu...
Cogito ergo doleo....
@peniko
Glupost je to što ti pišeš.
Jesi ti beše onaj sa doktoratom iz fizike?
Trebalo bi malo bolje da umeš da tumačiš statističke podatke.
Glupost je to što ti pišeš.
Jesi ti beše onaj sa doktoratom iz fizike?
Trebalo bi malo bolje da umeš da tumačiš statističke podatke.
“Čvrsto sam uveren da kad bi ukupno medicinsko znanje koje se danas primenjuje mogli baciti na dno mora, to bi bilo u korist čovečanstva i na štetu riba.“ - Oliver Wendell Holmes
"Virusi ne postoje" - kojekude
"Virusi ne postoje" - kojekude
- peniko
- Aktivan član
- Postovi: 527
- Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 2:38 am
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Weissenburg am Sava und blauen Donau
Krajnje je jasno. Ne znam koje sam to statisticke podatke lose protumacio. Naravno, sada ces, kao i uvek, da pominjes svetsku zaveru iza koje stoji WHO... Yanomami zive krace od 43 godine i vrlo je nelogicno da ce oboleti od nekih bolesti koje su karakteristicne za 50+... Kad iznosis nesto tako nebulozno, moras navesti gde sam to pogresio u tumacenju statistike. U suprotnom, okaci macki o rep.
I nije doktorat, vec master na temu mehanickih talasa...
I nije doktorat, vec master na temu mehanickih talasa...
Cogito ergo doleo....
Ponekad ne znam šta je u pitanju: nepoznavanje materije, nedostatak inteligencije ili zla namera. U svakom slučaju ne valja.
U čemu je stvar? U proceni zasluga savremene farmacije i medicinskih tretmana na produženo životno očekivanje.
Mediji i medicinska i farmakološka javnost forsira tu tezu a Ivona Živković to negira. Takođe, Ivona Živković forsira tezu da populacije neizložene vakcinaciji, savremenim lekovima i savremenoj ishrani ne znaju za kardiovaskularne i maligne bolesti.
Da bi se statistički poredile različite populacije u odnosu na neki ishod, moraju se dovesti u istu ravan.
Slažem se da ti indijanci žive kratko.
Uostalom, dužina života se rapidno povećala kroz istoriju.
http://en.wikipedia.org/wiki/Life_expectancy
Ali to nije uporedivo u smislu doprinosa savremene medicine!
Statistike koje nam se naturaju i koje "medicina tumači" su očekivanja dužine života pri rođenju. I sad npr najmanje očekivanje je u Siera Leonu, jer je tamo istovremeno građanski rat, beda, glad, visoka stopa nataliteta i AIDS.
Da bi populacije bile poredive u odnosu na željeno poređenje, neophodno je zanemariti smrtnost odojčadi, umiranje u ratovima i umiranje usled bolsti zbog loših higijenskih uslova, sifilisa itd. To se najlakše postiže ako se posmatra populacija starija od neke godine (tipično je preko 65).
U suštini, traži se odgovor na pitanje: koliko je životno očekivanje
65-godišnjeg Indijanca, starog Grka, Rimljanina, Austrougara a koliko 65-godišnjeg Amera?
Samo površan ili zlonameran čovek može smatrati da u populaciji gde je životni vek bio 20-30 godina (stara Grčka) nije bilo mnogo starijih od 65godina.
Za "oca medicine" Hipokrata nije jasno da li je umro u 83., 90. ili je po nekim navodima živeo preko 100 godina. Pitagora koji je često na sebi i svojim učenicima primenjivao terapijsko gladovanje umro je u 90-toj.
http://en.wikipedia.org/wiki/Pythagoras
Da li su ovo usamljeni slučajevi? Nikako!
Odete na wikipediu uđete u neku oblast npr grčki matematičari i idete redom. Eliminišete one koji su umrli nasilnom smrću pa se možete uveriti.
Uvek se trudim da imam kritički stav (ne verujem ni sebi 100% a kamoli Ivoni ili nekim virtuelnim internet likovima ili medijima) pa stalno proveravam svoje teze.
Razmišljao sam koja je populacija u prošlosti najpribližnija današnjoj i zgodna za poređenje. I shvatih da su to umetnici, naučnici i sl. Oni su imali osrednju hranu, nisu radili najteže fizičke poslove, nisu ratovali itd ali nisu imali higijenske uslove i medicinsku pomoć poput savremenog čoveka.
"Prelistao" sam dosta srednjovekovnih umetnika i naučnika i kad odstranim nasilne smrti, sifilis, tuberkulozu i upalu pluća, dobijam prosečnu starost preko 70 godina.
Pape od 15. veka naovamo - prosek je bez varijacija 80. godina. Dalje unazad ne vredi, jer su skoro svi otrovani, tamničeni ili nema nikakvih podatak o smrti. Ruski patrijarsi u zadnjih 300godina - isto 80.
Kineske careve bolje da niko ne gleda - neće moći da veruje!
Šta se dešava u "poslednje vreme"?
U Americi je očekivanje dužine života preko 65 godina poraslo za svega oko 1.5 godinu u poslednjih 100 godina.
U SCG od 1950. do 1997. očekivanje života za preko 65 godina se povećalo za 1.2godine za muškarce i 1.9godina za žene.
U isto vreme, očekivanje po rođenju se povećalo sa 53.5 na 69.8 godina za muškarce i 56.0 na 74.8 godina.
http://www.komunikacija.org.rs/komunika ... ad_ser_lat
Ovakav mizeran pomak "pojede" samo razlika u dostupnosti hitne pomoći.
Analiza sa socijanog aspekta je malo drugačija (to je možda ideja Ivonih članaka):
- hrana je sve nezdravija a skuplja
- zdravstvo je sve skuplje
Npr Švajcarska broj lekara i asistenata
1900. 1.989
1958. 7.449
1973. 11.236
Srbija (izvor Zdravstveno-statistički godišnjak RS 2007.)
Broj zaposlenih u zdravstvu - 111.068
Broj lekara, zubara i farmaceuta - 25.883
- ukupni troškovi zdravlja su sve veći - cenim da će u 2009. ukupni troškovi (lečenje u državnim i privatnim klinikama, lekovi na recept i bez istog, preventiva dodaci ishrani itd) dostići neverovatnih 4mlrd evra
- forsiraju se sve skuplja dijagnostika i medikamenti, a niko se ne bavi lobiranjem zdrave ishrane, prirodnih a jeftinih lekova i tretmana itd
- mediji, farmaceutski i medicinski lobiji su veoma aktivni u plasiranju dezinformacija i u gušenju bilo kakvih nekonvencionalnih pristupa
Moj je zaključak da ništa nije postignuto, tj da je porast oboljevanja svake vrste čiji su osnovni uzroci nepravilan način života izbalansiran sve brojnijim zdravstvom i skupim sintetičkim medikamentima.
Nikakvog značajnog napretka nema. Samo kompenzacija debalansa.
U čemu je stvar? U proceni zasluga savremene farmacije i medicinskih tretmana na produženo životno očekivanje.
Mediji i medicinska i farmakološka javnost forsira tu tezu a Ivona Živković to negira. Takođe, Ivona Živković forsira tezu da populacije neizložene vakcinaciji, savremenim lekovima i savremenoj ishrani ne znaju za kardiovaskularne i maligne bolesti.
Da bi se statistički poredile različite populacije u odnosu na neki ishod, moraju se dovesti u istu ravan.
Slažem se da ti indijanci žive kratko.
Uostalom, dužina života se rapidno povećala kroz istoriju.
http://en.wikipedia.org/wiki/Life_expectancy
Ali to nije uporedivo u smislu doprinosa savremene medicine!
Statistike koje nam se naturaju i koje "medicina tumači" su očekivanja dužine života pri rođenju. I sad npr najmanje očekivanje je u Siera Leonu, jer je tamo istovremeno građanski rat, beda, glad, visoka stopa nataliteta i AIDS.
Da bi populacije bile poredive u odnosu na željeno poređenje, neophodno je zanemariti smrtnost odojčadi, umiranje u ratovima i umiranje usled bolsti zbog loših higijenskih uslova, sifilisa itd. To se najlakše postiže ako se posmatra populacija starija od neke godine (tipično je preko 65).
U suštini, traži se odgovor na pitanje: koliko je životno očekivanje
65-godišnjeg Indijanca, starog Grka, Rimljanina, Austrougara a koliko 65-godišnjeg Amera?
Samo površan ili zlonameran čovek može smatrati da u populaciji gde je životni vek bio 20-30 godina (stara Grčka) nije bilo mnogo starijih od 65godina.
Za "oca medicine" Hipokrata nije jasno da li je umro u 83., 90. ili je po nekim navodima živeo preko 100 godina. Pitagora koji je često na sebi i svojim učenicima primenjivao terapijsko gladovanje umro je u 90-toj.
http://en.wikipedia.org/wiki/Pythagoras
Da li su ovo usamljeni slučajevi? Nikako!
Odete na wikipediu uđete u neku oblast npr grčki matematičari i idete redom. Eliminišete one koji su umrli nasilnom smrću pa se možete uveriti.
Uvek se trudim da imam kritički stav (ne verujem ni sebi 100% a kamoli Ivoni ili nekim virtuelnim internet likovima ili medijima) pa stalno proveravam svoje teze.
Razmišljao sam koja je populacija u prošlosti najpribližnija današnjoj i zgodna za poređenje. I shvatih da su to umetnici, naučnici i sl. Oni su imali osrednju hranu, nisu radili najteže fizičke poslove, nisu ratovali itd ali nisu imali higijenske uslove i medicinsku pomoć poput savremenog čoveka.
"Prelistao" sam dosta srednjovekovnih umetnika i naučnika i kad odstranim nasilne smrti, sifilis, tuberkulozu i upalu pluća, dobijam prosečnu starost preko 70 godina.
Pape od 15. veka naovamo - prosek je bez varijacija 80. godina. Dalje unazad ne vredi, jer su skoro svi otrovani, tamničeni ili nema nikakvih podatak o smrti. Ruski patrijarsi u zadnjih 300godina - isto 80.
Kineske careve bolje da niko ne gleda - neće moći da veruje!
Šta se dešava u "poslednje vreme"?
U Americi je očekivanje dužine života preko 65 godina poraslo za svega oko 1.5 godinu u poslednjih 100 godina.
U SCG od 1950. do 1997. očekivanje života za preko 65 godina se povećalo za 1.2godine za muškarce i 1.9godina za žene.
U isto vreme, očekivanje po rođenju se povećalo sa 53.5 na 69.8 godina za muškarce i 56.0 na 74.8 godina.
http://www.komunikacija.org.rs/komunika ... ad_ser_lat
Ovakav mizeran pomak "pojede" samo razlika u dostupnosti hitne pomoći.
Analiza sa socijanog aspekta je malo drugačija (to je možda ideja Ivonih članaka):
- hrana je sve nezdravija a skuplja
- zdravstvo je sve skuplje
Npr Švajcarska broj lekara i asistenata
1900. 1.989
1958. 7.449
1973. 11.236
Srbija (izvor Zdravstveno-statistički godišnjak RS 2007.)
Broj zaposlenih u zdravstvu - 111.068
Broj lekara, zubara i farmaceuta - 25.883
- ukupni troškovi zdravlja su sve veći - cenim da će u 2009. ukupni troškovi (lečenje u državnim i privatnim klinikama, lekovi na recept i bez istog, preventiva dodaci ishrani itd) dostići neverovatnih 4mlrd evra
- forsiraju se sve skuplja dijagnostika i medikamenti, a niko se ne bavi lobiranjem zdrave ishrane, prirodnih a jeftinih lekova i tretmana itd
- mediji, farmaceutski i medicinski lobiji su veoma aktivni u plasiranju dezinformacija i u gušenju bilo kakvih nekonvencionalnih pristupa
Moj je zaključak da ništa nije postignuto, tj da je porast oboljevanja svake vrste čiji su osnovni uzroci nepravilan način života izbalansiran sve brojnijim zdravstvom i skupim sintetičkim medikamentima.
Nikakvog značajnog napretka nema. Samo kompenzacija debalansa.
“Čvrsto sam uveren da kad bi ukupno medicinsko znanje koje se danas primenjuje mogli baciti na dno mora, to bi bilo u korist čovečanstva i na štetu riba.“ - Oliver Wendell Holmes
"Virusi ne postoje" - kojekude
"Virusi ne postoje" - kojekude
- peniko
- Aktivan član
- Postovi: 527
- Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 2:38 am
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Weissenburg am Sava und blauen Donau
I tu je kraj... Razumem sta si hteo da kazes, ali postavio si pogresne temelje u zelji da me opovrgnes. Ivona Zivkovic je navodila da Yanomami ne oboljevaju od nekih bolesti, a ja sam rekao da je najveci broj tih bolesti karakteristican za populaciju 50+, odnosno doba koje Yanomami uglavnom ne dozive (nevezano za to na koji su nacin umrli, a glupo je pretpostaviti da ih 70% npr. izgine u ratu, a da populacija koja nije umrla nasilno zivi prosecno 65 godina).Slažem se da ti indijanci žive kratko.
Uostalom, dužina života se rapidno povećala kroz istoriju.
http://en.wikipedia.org/wiki/Life_expectancy
Ali to nije uporedivo u smislu doprinosa savremene medicine!
Naravno da je bilo starih, ali zanemarljivo malo i svelo se na nabrajanje izolovanih primera ljudi za koje se ne bi ni culo da nisu doziveli te godine, jer da su ti matematicari umirali sa 30-40, ne bi uglavnom ni ostvarili ono po cemu ih danas znamo.Samo površan ili zlonameran čovek može smatrati da u populaciji gde je životni vek bio 20-30 godina (stara Grčka) nije bilo mnogo starijih od 65godina........Odete na wikipediu uđete u neku oblast npr grčki matematičari i idete redom. Eliminišete one koji su umrli nasilnom smrću pa se možete uveriti.
Isto... Mozda je postojao neki Pera Peric koji bi bio veliki slikar da nije umro od decije paralize sa 16. To su ljudi koji su 50 i vise godina radili, a pri tome bili talentovani i zato ih danas znas. Kada racunas prosecnu duzinu zivota jednog slikara u npr. 17. veku, nikako ne smes taj prosek racunati samo na osnovu onih slikara koje mozes naci u Wikipediji.Razmišljao sam koja je populacija u prošlosti najpribližnija današnjoj i zgodna za poređenje. I shvatih da su to umetnici, naučnici i sl. Oni su imali osrednju hranu, nisu radili najteže fizičke poslove, nisu ratovali itd ali nisu imali higijenske uslove i medicinsku pomoć poput savremenog čoveka.
Ovo je populacija koja je imala mogucnost da se najkvalitetnije hrani, tako da je i logicno da ce ziveti duze...Pape od 15. veka naovamo - prosek je bez varijacija 80. godina. Dalje unazad ne vredi, jer su skoro svi otrovani, tamničeni ili nema nikakvih podatak o smrti. Ruski patrijarsi u zadnjih 300godina - isto 80.
Kineske careve bolje da niko ne gleda - neće moći da veruje!
Da bi populacije bile poredive u odnosu na željeno poređenje, neophodno je zanemariti smrtnost odojčadi
Zasto se ogradjujes od smrtnosti odojcadi, sifilisa, tuberkuloze i upale pluca??? Pa zar nije zasluga savremene medicine i VAKCINACIJE to sto su se smrti na ove navedene nacine svele na statisticku gresku???Prelistao" sam dosta srednjovekovnih umetnika i naučnika i kad odstranim nasilne smrti, sifilis, tuberkulozu i upalu pluća, dobijam prosečnu starost preko 70 godina.
Pretpostavljam da si ti u ovom podugackom izlaganju hteo zapravo da kazes da potpuno zdrav covek, koji se zdravo hranio i ziveo zdravo pre 400 godina, ima istu ocekivanu duzinu zivota kao i covek koji danas zivi na isti nacin. Ja to ne bih ni pokusao da sporim, vec bih se osvrnuo na sve ostale kategorije ljudi koji su umrli nenasilnom smrcu. I pored cigareta, masne hrane, emulgatora, zracenja, stresa, alkohola, AIDS-a, zivotni vek ljudi koji koriste medicinske usluge sada i pre 400 godina se bitno razlikuje u korist onih koji su danas sa nama. Tu ja vidim zaslugu savremene medicine. A sto se tice zdravog zivota, on bi u momentalnoj masovnoj primeni samo kod populacije 50+ sigurno mogao da produzi prosecnu ocekivanu duzinu zivota za 5 godina minimum. Da ne pricam o onima koji od rodjenja zive zdravo... Ali tu ne postoji faktor medicine, vec samo propagiranja zdravog zivota.
Cogito ergo doleo....