Koronarni stentovi

[Instrumentar]

Primjena stentova u tretmanu pacijenata sa bolešću koronarnih arterija predstavlja fundamentalni novitet u praksi interventne kardiologije reducirajući rane komplikacije i poboljšavajući prognozu u tretmanu velikog broja pacijenata. Prvi put stent je primijenjen u kliničkoj praksi 1986. godine, kada su Puel i saradnici, potom Sigwart i saradnici primijenili stent u cilju prevencije akutne okluzije i prevencije restenoze nakon balon dilatacije.
Stent ima evidentnu prednost u odnosu na klasičnu PTCA u tretmanu velikih arterija dijametra preko 3 mm sa de novo lezijama potvrđenu u brojnim kliničkim studijama (STRESS, BENESTENT, START, REST). Glavni razlozi za porast kliničke implantacije stentova su: (1) upotrebom stentova se postižu bolji i sigurniji akutni angiografski rezultati, (2) stentovi povećavaju sigurnost angioplastike uspješno tretirajući akutnu i prijeteću okluziju, (3) poboljšavaju dugoročnu prognozu smanjujući incidencu restenoze, (4) tehnika implantacije je lakša u odnosu na kompleksnije intervencijske procedure kao što su aterektomije, (5) primjena stentova obično skraćuje vrijeme procedure i ekspoziciju radijaciji, (6) primjena stentova obezbjeđuje bolje angiografske i kliničke rezultate u tretmanu lezija najkompleksnije morfologije (kao što su venski graftovi, ekscentrične i ostijalne lezije, totalne okluzije).
Striktne indikacije za koronarni stenting u dosadašnjoj kliničkoj praksi predstavljaju:
- nagla –akutna ili prijeteća okluzija poslije PTCA,
- za tretman koronarne disekcije kao komplikacije balon dilatacije,
- lezije na venskim graftovima sa boljim terapijskim uspjehom od PTCA (mada ista incidenca restenoza, rizik od no-reflow fenomena i distalne embolizacije).
Porast popularnosti primjene stentova kao modaliteta primarnog tretmana u čitavom spektru različitih lezija stimulirao je medicinsku industriju u smjeru proizvodnje različitih vrsta stentova. Stentovi, koji u osnovi predstavljaju mrežolike metalne cjevčice različite dužine i dijametra, se mogu klasificirati prema tipu dizajna (mrežasti, prorezani tubus, spiralni, prstenasti, multidizajnirani) prema sastavu (nehrđajuči čelik, nitinol, tantal) ili prema načinu implantacije (preko balona ili samošireći). Premda različitih karakteristika po dizajnu i sastavu, imaju slične katakteristike i široku kliničku primjenu.
Pobojšanjem tehnologije proizvodnje stentova kao i sve širom primjenom «drug eluting» stentova (obloženi bioaktivnim supstancama koje smanjuju incidencu restenoza), indikacijsko područje za koronarni stenting se širi praktično na sve de novo lezije na koronarnim aterijama, uključujući i arterije malog dijametra (preko 2 mm) kao i lezije sa kompleksnom morfologijom (duge, iregularne, angulirane, ekscentrične, bifurkacione, distalne). Šira klinička primjena stentova novi i veći rizik pojave restenoze (osobito kod arterija dijametra ispod 2,75 mm i lezija dugih preko 25 mm), koji je do tri puta veći u odnosu na klasične indikacije. Zahvaljujući prodoru primjene stentova u svakodnevnu kliničku praksu u interventnoj kardiologiji ukupna primjena stentinga je u preko 70% interventnih procedura, dok se klasična balon dilatacija primjenjuje u ispod 30% procedura.

[drbgd]

(3) poboljšavaju dugoročnu prognozu smanjujući incidencu restenoze

primjena stentova obezbjeđuje bolje angiografske i kliničke rezultate u tretmanu lezija najkompleksnije morfologije (kao što su venski graftovi, ekscentrične i ostijalne lezije, totalne okluzije

na zalost, najnovije studije ovo veliko iscekivanje nisu potvrdile, cak sta vise -moguce je da ce dugorocni efekat biti minoran! stentovi svakako u akutnom infrktu "spasvaju glavu", ali dugorocni efekti tek treba da budu dokazani, i vrlo je moguce da nece biti!

dodatni problem je sto u nasoj zemlji pacijenti nemaju novac za farmkolosku potporu bez koje je besmisleno stavljati stent.

[Instrumentar]

siguran sam da ce za neko vrijeme i stentovi biti prevazidjeni,da ce se raditi neka druga metoda.dobro je da za sada imaju jako dobre rezultate.ali kako vrijeme ide vjerovatno ce nam i neke druge metode donjeti pa cemo i to raditi.nekada su operacije na otvorenom srcu bile pojam o pojmu,a danas vec imamo perfuziju i na otvorenom srcu se radi najnormalnije,transplatacija srca je bila takodje pojam,eto danas se radi i ona.nazalost na nasim prostorima jos ne.i to cemo vjerovatno nekad u buducnosti raditi.meni je jako drago da ima ljudi na nasim prostorima koji su voljni da se uhvate u kostac sa tim problemima pa i na nase prostore dolaze svjetska dostignuca iz oblasti kardiohirurgije a i bilo koje sfere medicine.nazalost zbog finansija i globalne situacije jako sporo napredujemo.mislim da je pozitivno sto imamo ljude koji su zainteresirani time da se bave.na nasoj klinici kad su se stentovi poceli radit polako.za ugradnju jednog stenta se danima pripremalo i vjezbalo danima,kako dr tako i tehnicari.a danas nakon koronarografije ako ima indikacije za stent odmah ga ugradjujemo.