Molim Vas da mi pomognete oko izbora pravilne dijete vezane za intoleranciju glukoze! U 30.nedelji sam trudnoce i na poslednjoj kontroli krvi mi je secer bio 4.34mmol/l, holesterol 9.73mmol/l, trigliceridi 2.84mmol/l. Zbog ovako poremecenog odnosa glukoze i holesterola, doktorka mi je rekla da uradim OGTT, pa su rezultati bili sledeci:
glukoza 0 : 4.47mmol/l (ref.vrednost <6.4)
glukoza 30: 8.61mmol/l
glukoza 60: 9.97mmol/l (ref.vrednost<11.1)
glukoza 90: 10.26 mmol/l
glukoza 120 8.7mmol/l (ref.vrednost 7.

Zbog ove poslednje vrednosti secera posle 2h, konstatovana je intolerancija glukoze. Savetovana mi je stroga dijeta, koju bi propisao nutricionista. Ja ne znam ni jednog dobrog nutricionistu kome bih se obratila, pa Vas molim za pomoc. Zelim znati sta smem, a sta ne smem da jedem i u kojoj kolicini. Inace do sada sam dobila oko 11kg u tezini.

Hvala unapred.

Metoda tanjura
Tanjur se zamišljenim crtama dijeli na jednu polovicu te dvije četvrtine.

Najjednostavniji pristupi planiranja obroka koriste se tzv. metodom tanjura (Idaho Plate Method). Tanjur se zamišljenim crtama dijeli na jednu polovicu te dvije četvrtine. Jedna četvrtina tanjura ispunjava se hranom bogatom škrobom: proizvodima od žitarica, mahunarkama, a druga četvrtina hranom bogatom bjelančevinama, kao što je nemasno meso ili riba. Polovicu tanjura može se ispuniti povrćem s malo škroba (lisnato povrće, brokula). Posebno su predviđene mjerice voća i mliječnih proizvoda.

I meni je visko secer i nasla sam ovo sto nam je itekako poucno


Računanje ugljikohidrata
Prema tom pristupu koristi se mogućnost zamjene namirnice s određenom količinom ugljikohidrata za drugu namirnicu s istom količinom ugljikohidrata

S obzirom da se danas smatra da je količina ugljikohidrata u obroku glavni čimbenik neposrednog porasta glukoze u krvi, široko je prihvaćeno planiranje obroka koje se zasniva na računanju ugljikohidrata. Prema tom pristupu koristi se mogućnost zamjene namirnice s određenom količinom ugljikohidrata za drugu namirnicu s istom količinom ugljikohidrata, bez obzira radi li se o složenim ugljikohidratima poput škroba ili jednostavnim poput šećera.

U prvom redu treba se znati u kojoj se hrani ugljikohidrati nalaze: kruhu i žitaricama, povrću, voću, mliječnim proizvodima te slasticama. Također se za svaku osobu određuje odgovarajuća dnevna količina ugljikohidrata i to izračunom iz jednadžbe o dnevnim kalorijskim potrebama. U računanju količine ugljikohidrata u pojedinom obroku može uvelike pomoći čitanje oznaka sa sastavom hranjivih tvari na proizvodima te tablice namirnica s količinom ugljikohidrata.

Ovaj pristup preporuča se u prvom redu osobama liječenim inzulinom, posebice s više doza inzulina ili inzulinskim pumpama. Količina od 15 grama odgovara jednoj jedinici ugljikohidrata. Redovitim praćenjem i bilježenjem može se prema broju jedinica ugljikohidrata u obroku odrediti odgovarajući broj jedinica inzulina. Na taj način omogućena je znatno veća prilagodljivost liječenja različitim promjenjivim životnim okolnostima.
[B]Glikemički indeks
Glikemički indeks svrstava hranu bogatu ugljikohidratima prema njenom neposrednom utjecaju na razinu šećera u krvi.[/B

Glikemički indeks može biti dodatni vodič za izbor hrane u planiranju obroka. Glikemički indeks svrstava hranu bogatu ugljikohidratima prema njenom neposrednom utjecaju na razinu šećera u krvi. Hrana s višim glikemičnim indeksom diže razine šećera u krvi brže i više nego hrana s nižim glikemičkim indeksom.

Glikemički indeks donio je dosta iznenađenja u odnosu na prijašnja saznanja. Primjerice hrana poput sladoleda ili čokolade ima umjeren učinak na porast glukoze u krvi, a visok glikemički indeks ima krumpir koji je prije bio često preporučivan. Viši glikemički indeks imaju također i bijela riža te bijeli kruh. Povrće, većina voća i cjelovitih žitarica ima niži glikemički indeks.

Mora se reći da hrana s nižim glikemičkim indeksom nije obavezno zdravija nego hrana s visokim glikemičkim indeksom. Glikemički indeks pokazuje značajnu promjenjivost ovisno o načinu pripreme namirnica odnosno njihovim međusobnim kombinacijama. Sve to čini njegovu svakodnevnu primjenu dosta složenom pa mu je glavna vrijednost kao nadopuna u planiranju obroka na temelju računanja ugljikohidrata.

POTRUDICU SE DA TI NADEM GLIKEMICKU TABLICU!
Pozdrav

Evo tablice glikemijskog index-a. Naravno za mršavljenje preporuča se hrana sa niskim glikemijskim indexom, a izbjegavati ove sa visokim. Postoje razne tablice tako da se ne treba loviti za točne brojeve koji su opisani.


Visoki GI

Glukoza 100
Gatorade 91
Pečeni krumpir 85
Korn flakes 84
Rižin kolač 82
Graham kreker 74
Med 73
Lubenica 72
Bijeli kruh 70
Fanta soft 68
Čokolada Mars 68
Bijeli šećer 65
Grožđice 64
Zobena kaša 61 (42-75)
Sladoled 61 (36-80)


Srednji GI

Narančin juice 57
Kuhani krumpir 56
Riža dugo zrno 56
Riža smeđa 55
Popcorn 55 (kokice)
kukuruz 55
Banana 52
Zeleni grašak 48
Juha od leće 44
Naranča 43
Žitarice puna zrna 42
Špageti bez umaka 41
Nezašećereni sok od jabuke 41


Niski GI

Jabuka 36
Kruška 36
Čokoladno mlijeko 34
Niskokalorični voćni jogurt 33
Žuti grašak 32
Obrano mlijeko 32
Sušene marelice 31
Zeleni grah 30
Banana nezrela 30
Leća 29
Grah 27
Mlijeko 27
Ječam 25
Grejp 25
Fruktoza 23

Uravnoteženi obroci - Osnovni princip pravilne prehrane tj. urvnoteženih obroka je priprema hrane i raspored u više obroka tijekom dana. To ne znači veću količinu hrane, nego češće uzimanje manjih obroka, u pravilnim razmacima. Tri su veća obroka tijekom dana (zajutrak, ručak i večera), a doručak, užina i noćni obrok su mali obroci koji ne opterećuju gušteraču za lučenje inzulina, a bolesnik između obroka ne osjeća glad (i jedna jabuka je obrok!).


Radi se o uravnoteženoj prehrani kojom se regulira metabolizam glukoze i masnoća, a sprječava nagli porast glukoze nakon obroka. Preporuča se da u ukupnom dnevnom unosu ugljikohidrata bude 55-60%, bjelančevina 10-20%, a masnoća do 30% (od toga zasićenih 10%, a nezasićenih 20%).

Ovo ce mozda pomoci i tebi i meni da vise znamo o prehrani!