Ukoliko se simptomi prehlade pojačavaju i počnu da liče na grip, vreme je da se obratite svom izabranom lekaru. Grip je takođe virusna infekcija, ali se može komplikovati i preći na druge organe. Grip može dobiti svako, ali u rizičnim grupama su osobe starije od 65 godina.
Jedna od najčešćih degenerativnih promena oka jeste katarakta. Ona zahvata podjednako oba pola, i dešava se najčešće kod osoba starosti preko 60 godina. Nešto veći rizik od oboljevanja od katarakte imaju osobe koje imaju diabetes ili šećernu bolest.
Furunkul ili čir je lokalizovana bolna ali površinska infekcija kože koja se primarno razvija u folikulu dlake ili u lojnoj žlezdi. Kod furunkula se javlja otok, bol, hiperemija i zadržavanje gnojnog sadržaja. Koren dlake se kasnije razmekšava i tako se stvara apsces.
Melasu možete pronaći u prodavnicama zdrave hrane ili specijalizovanim prodavnicama ili delovima pordavnica koji prodaju proizvode sa manje šećera ili proizvode za osobe koje boluju od šećerne bolesti. Melasa je savršena i zbog toga što samo jedna velika kašika melase sadrži preko 170 mg kalcijuma.
Nemojte jesti proizvode napravljene od pšeničnog brašna, to brašno zamenite pirinčanim, heljdinim ili kukuruznim. Nemojte sladiti kafu, limunadu ili druge napitke. Koristite prirodne šećere i ukoliko poželite nešto slatko pojedite voćku ili kašičicu meda sa malo vode.
Jabuka sadrži pektin u vidu netopivih vlakana koja u kontaktu s vodom bubre i tako stvara osećaj sitosti ali i fruktozu koja brzo zadovoljava želju za slatkim. Jabuka je voće koje se toplo preporučuje obolelima od šećerne bolesti, jer jabuka od šećera sadrži fruktozu.
Visoko kalorična hrana, ukoliko postane Vaša svakodnevica, na prvom mestu povećava telesnu masu i vodi uvek ka patološkoj gojaznosti. Prekomerna telesna masa može dovesti do visokog krvnog pritiska, srčanih oboljenja, može dovesti do pojave šećerne bolesti, psihičkih problema i depresije.
Dijabetes melitus ili šećerna bolest ili samo dijabetes predstavlja progresivno metaboličko oboljenje, organizam ne proizvodi dovoljno insulina ili ga organizam ne koristi na adekvatan način, ali u oba slučaja dolazi do inhibicije insulina i povećanja količine šećera u krvi.
Ljudski organizam bez insulina ne može funkcionisati kako treba. Bez insulina šećer se ne može deponovati niti koristiti kao energija u svakodnevnim aktivnostima što dovodi do pojave opšteg umora, pojačanog osećaja gladi, pojave vrtoglavica i kaliranje kada je u pitanju telesna masa.