Ostecenje bubrega i ishrana

Pravo mesto za diskusije u vezi sa urinarnim traktom i zdravljem muških polnih organa. Podelite svoje tegobe, pitanja, savete, dileme sa urolozima, seksolozima i lekarima opšte prakse.

Moderatori: vlada99, moderato, admin, Vragolasta Amfibija, Dr.VinkaVukotic

Odgovori
oliver
Novi član
Novi član
Postovi: 6
Pridružio se: Pet Jan 13, 2006 6:27 pm
Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
Kontakt:

Ostecenje bubrega i ishrana

Post od oliver »

Zna li neko sta moze da jede covek sa velikim ostecenjem bubrega, gde kreatinin je oko 700 a neide na dializu, jos uvek mokri normalno ali cesce, radi se o coveku od 73 godin, i niko pa niti njegov lekar nezna sta bi smeo da koristi u ishrani a sta ne, U sustini vec smo saznali iz literature da nesme kupus, paradjs, pasulj... ali neznamo tacno sta sme? tako da smo vise puta pogresili u njegovoj ishrani nenamerno, pa stoga odlucili smo da probamo ovde da dobijemo valjan odgovor, hvala. Sto hitnije potreban odgocor. :oops: :cry:
Ka1
Aktivan član
Aktivan član
Postovi: 931
Pridružio se: Ned Maj 22, 2005 9:18 pm

Post od Ka1 »

Lekar ne zna?????????????????????
peremx
Novi član
Novi član
Postovi: 4
Pridružio se: Uto Dec 13, 2005 9:15 pm

Post od peremx »

Moj Deda pije caj od svile sa kukuruza , kaze da mu pomeaze a jede sve. To je sve sto znam.
Filip
Aktivan član
Aktivan član
Postovi: 599
Pridružio se: Ned Dec 04, 2005 11:31 pm
Lokacija: Kragujevac

Post od Filip »

Ne znam kog lekara ste pitali za djetu (medicinski propisana ishrana, ne djeta za mršavljenje kako se obično misli) kod hronične bubrežne insuficijencije, ali nefrolozi bi to OBAVEZNO morali da znaju. Na svakom odeljenju koje leči bubrežne bolesnike mora i da postoji jedan lekar (dijetetičar ili specijalista ishrane) ili posebno obučena medicinska sestra koji se praktično bave samo propisivanjem adekvatne djete. Dakle nađite što pre specijalistu (nefrologa) koji zna da radi svoj posao.
Problem ishrane osoba koje boluju od bolesti bubrega je izuzetno komplikovan, a ako se uzmu i godine vašeg dede, njegova ishrana mora da bude strogo isplanirana isključivo u skladu sa njegovim potrebama.
Ovaj tekst koji sledi isključivo je orijentacione prirode i sadrži samo najosnovnije informacije koje imaju za cilj da vas ubede da je planiranje ishrane za vašeg dedu posao za lekare i da vam omoguće da se snađete dok ne stupite u kontakt sa nefrologom.
1. UNOS TEČNOSTI
Strogo se mora voditi računa da bude u skladu za dnevnim gubicima. Ukoliko su u pitanju početni stepeni insuficijencije, kada je mokrenje učestalo, a količina urina nije smanjena onda se u principu tečnost ne ograničava. Znaci opterećenja vodom su otoci na potkolenicama, oko očiju, problemi sa disanjem.
2. NATRIJUM
Ukoliko nema povišenog pritiska, ili znakova zadržavanja vode, so se ne ograničava. Ukoliko postoje otoci ili se mokre male količine urina ili POSTOJI POVIŠEN KRVNI PRITISAK, so se ne dodaje hrani. Konzervirana hrana se ne preporučuje. Takođe ni slani sirevi.
Šta nema puno natrijuma:uglavnom voće.
3.KALIJUM
Da li ga treba ograničiti zavisi od nivoa u serumu. Obično se poremećaj nivoa kalijuma sreće tek u krajnjim stadijumima, pred dijalizu. To treba povremeno proveravati laboratorijski. Malo kalijuma imaju pirinač, jabuke, belance, belo meso kuvano tako da se voda u kojoj je kuvano dvaput baci (ovo važi iza druga bezmasna mesa). PUNO kalijuma imaju mleko,meso, povrće sa tamnozelenim listovima (i paradajz i proizvodi od njega), riba, čokolada, brašno, orasi...
4.KALORIJE odn. ENERGETSKI UNOS
30-35 kCal(kilokalorija) po kg tel. težine. Energiju treba obezbediti preko ugljenih hidrata i u manjoj meri (pogotovo ako postoji hiperlipidemija) preko masti. Koliko ostaje za ugljene hidrate i masti računa se kad se oduzme energetska vrednost proteina. 1g masti ima 9 kCal, a 1g proteina i ugljenih hidrata po 4.5 kCal. Potrebno je da barem 60-70 % energije dođe iz ugljenih hidrata.
5.PROTEINI
Ovo je vrlo važan segment ishrane bubrežnih bolesnika. Obavezna je restrikcija proteina i to na 0.6-0.8 g proteina po kg telesne težine (kod ). Barem polovina tih proteina mora biti iz visokokvalitetnih izvora - belance, belo meso, bezmasna junetina ili svinjetina. Ako preti opasnost od hiperkalijemije - prokuvano u 2 vode, a ako nema hiperkalijemije, spremljeno na uobičajen način. Orijentacije radi belo meso i bezmasna junetina ili svinjetina (neko to zove krtina) imaju po 20-22 g proteina na 100 g ukupne mase. Hleb (beli) ima oko 8 g na 100g mase. Mleko oko 3.3 grama proteina na 100 mL.
6. VITAMINI
Obično je potrebno dodati vitamin C i vitamine B kompleksa. Vitamini A i E se ne dodaju. Vitamin D se dodaje u formi kalcitriola kada padne nivo kalcijuma u serumu.
7.FOSFATI
Potrebno je smanjiti nihov unos, to se obično postiže tako što se uz obrok uzme neki antacid (aluminijum hidroksid) ili kalcijum (obično CaC03 - kalcijum karbonat) što ujedno nadoknađuje njegov manjak zbog sekundarnog hiperparatireoidizma. Određuju se laboratorijskim analizama iz krvi.
8. KOREKCIJA ANEMIJE
Čest problem, potrebno je proveriti krvnu sliku. Dodaju se preparati gvožđa.

Koraci u planiranju obroka:
1. Izračunaju se energetske potrebe i potrebna količina proteina.
2. Energ. potrebe se raspodele u obroke (tri glavna i dve užine), a u okviru obroka izaberu se namirnice tako da se zadovolji uslov ograničenja proteina.
Da bi ovo mogli da planirate potrebno je da imate spisak svih namirnica i koliko koja sadrži proteina, masti, ugljenih hidrata, kalijuma, natrijuma (negde ga dele u bolnicama, a možda može da se nađe u knjižarama u knjigama koje se bave ishranom).

Gledajući ovaj tekst gore moram da priznam da deluje više zbunjujuće nego informativno, ali savladavanje određenih dijetetskih preporuka kod ovako kompleksnih poremećaja nije ni malo jednostavno, jer postoje brojna ograničenja i pravila. Ovo je ujedno i da biste videli i ono što je trebalo da vam kažu, a rekli su da ne znaju. Potrebno je da neko sedne sa vama i objasni vam sve detaljno i polako. Pravilna ishrana može da uspori napredovanje bolesti, ili čak odloži početak dijalize (u nekim slučajevima).
U ovom tekstu ja sam zanemario uzrok oslabele funkcije bubrega i eventualna pridružena oboljenja koja bi ste nadam se spomenuli (dijabetes, angina pecoris i drugo) a koja treba uzeti u obzir. U slučaju da deka ima poremećen nivo šećera, adekvatno doziranje insulina je od velike važnosti.
Od izuzetnog je značaja da što pre nađete kompetentnog nefrologa. Ovaj tekst je daleko od kompletnog rešenja za vaš problem!
Internet ne sme da bude zamena za posetu lekaru!
oliver
Novi član
Novi član
Postovi: 6
Pridružio se: Pet Jan 13, 2006 6:27 pm
Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
Kontakt:

Hvala na odgovoru

Post od oliver »

Mnogo vam hvala na odgovoru, insistiracemo na ishrani kod dijeteticara u nasoj gradskoj bolnici, jos jednom hvala na savetu i uputstvu gde treba da se obratimo. P.S. To je moj otac ne deda.
daniela_17
Novi član
Novi član
Postovi: 9
Pridružio se: Pet Jan 06, 2006 10:22 pm

prehrana

Post od daniela_17 »

Ja imam 17 god.i problema s bubrezima. Moj nefrolog kaze ovako:
Nema soli, sta manje bjelancevina.,bez konzervi i ostale stetne hrane...
Mora da jede sve sveze: zelenog najvise,ribe sve gde ce bubrezi manje da radi i biti optereceni

Pozdrav
Odgovori