Posto sam vrlo mudar kada treba druge da savetujem a nimalo kada se radi o meni (poznato?), zanima me da li i vi lenjoscu odlazete svoje obaveze, pravite planove i spiskove i stalno se samo pripremate? Da li i vi blejite, ubijate vreme i gledate kako vam ono prolazi neumitno dok prosto niste u stanju da svoje sitne zelje i kaprice podvedete pod svoju kontrolu?
Da li su to neka depresivna stanja? Ili je to puki smor... Ne desava se cesto,, stavise samo ponekad...
Krajnje je idiotsko, samo shvatim da mi je proslo vreme pa kasnije radim sve na brzinu, sizim i "cupam kosu".
Strasno.
Uporno unistavanje sopstvenih sansi
Moderatori: moderato, admin, vlada99
-
- Stalni član
- Postovi: 54
- Pridružio se: Sub Feb 26, 2005 12:30 pm
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Zemun
Nista strasno.
Zavisi iz kog ugla to posmatras. Ja sam izuzetno lenja osoba, i prilicno sam neinertan ali to mi ni malo ne smeta. Zadajem sebi relativno malo ciljeva u zivotu i ne srljam posto poto ka njima. Korak po korak i jedan po jedan... Tako da na taj nacin definitnvno ne propustam puno u zivotu, jer bas nesto extra i previse i ne ocekujem od njega. Ja ga zivim, ja ga planiram, i ja sam realizator svojih ciljeva i ambicija.
Spusti malo letvicu i videces da ces poceti da preskaces bez rusenja...
Pozz.
Zavisi iz kog ugla to posmatras. Ja sam izuzetno lenja osoba, i prilicno sam neinertan ali to mi ni malo ne smeta. Zadajem sebi relativno malo ciljeva u zivotu i ne srljam posto poto ka njima. Korak po korak i jedan po jedan... Tako da na taj nacin definitnvno ne propustam puno u zivotu, jer bas nesto extra i previse i ne ocekujem od njega. Ja ga zivim, ja ga planiram, i ja sam realizator svojih ciljeva i ambicija.
Spusti malo letvicu i videces da ces poceti da preskaces bez rusenja...
Pozz.
Prva faza je bila konstantno nerviranje, osecaji grize savesti kada moji planovi napisani na papiru ne budu do kraja izstiklirani.
Odlucila sam da prekinem sa tim, jer, takvi osecaji krivice jos vise zakopavaju.
Dosla je druga faza u kojoj sam radila kad osetim potrebu, nisam nista zapisivala u planovima...I shvatila da nema bas nekih rezultata.
Znaci ni to nije bilo neko resenje.
Verovatno da ono i ne postoji.
Odgovor ne znam.
I pitam se zasto sam uopste uzela da pisem na ovu temu!??
Uskoro planiram da se trgnem.
Mozda kada nabuja sve to u tebi...Puknes i probudis se u pravom momentu!?
Odlucila sam da prekinem sa tim, jer, takvi osecaji krivice jos vise zakopavaju.
Dosla je druga faza u kojoj sam radila kad osetim potrebu, nisam nista zapisivala u planovima...I shvatila da nema bas nekih rezultata.
Znaci ni to nije bilo neko resenje.
Verovatno da ono i ne postoji.
Odgovor ne znam.
I pitam se zasto sam uopste uzela da pisem na ovu temu!??
Uskoro planiram da se trgnem.
Mozda kada nabuja sve to u tebi...Puknes i probudis se u pravom momentu!?
-
- Aktivan član
- Postovi: 213
- Pridružio se: Pet Feb 18, 2005 2:58 pm
- Lokacija: Pozarevac
Ako znash engleski idi na http://psychologicalselfhelp.org/ i skini knjigu. Meni je dosta pomogla da steknem solidne radne navike... Ima poglavlje bash o tome. Ali gledaj da se stvarno pridrzavas onog sto tamo pise, a ne samo da iscitavash, i govorish u sebi, aha, aha, istina je... Ja sam je citao i ranije, i vise se to svelo na neko planiranje promene. Ali kad sam prisao sa pravim pristupom, knjiga mi je puno pomogla, pre svega da shvatim mehanizme pomocu kojih se ljudi menjaju. Srecno i pazi da ne upadnesh u istu zamku.
A reci tek... Lenj sa 22! Eto me... Glavna i najcesce ponavljana recenica u sebi je "SUTRA CU"... A to sutra se oduzi na godine... Tuga... Mrzi me cak i da pisem ovaj text koliko sam lenj... Najvise mi prija kad ove tackice mogu da pisem... Jel moze to da se sredi kod nekog psihijatra? Ja zadam sebi neke ciljeve i vidim kako da ih dostignem, nekada sam cak i uspevao, ali nesto kao da se desilo i ne postoji volja da se ponovo pokrenem... Gde imaju neki psihijatri?
he,he,he..
proterajte me sa foruma,ali bas se ismejah ovom sto mu dobro dodju tackice jer ga mrzi da pise!
inace pridruzujem se klubu lenstina,samo sto povremeno poludim od sebe pa sve na brzinu(i sa zakasnjenjem ,naravno) odradim. vise sam neodgorvorna nego lenja u stvari....ma nije to nista strasno, osim kad je posledica depresije i nezainteresovanosti,ali zbog lenjosti se zaista propuste mnoge sanse u zivotu.
