ZDRAVA ISHRANA
UTICAJ ISHRANE
Ishrana je, bez svake sumnje, činilac koji najvise utiče na zdravlje, jer se cin unošenja hrane konstantno ponavlja tokom celog naseg života.Smatra se da je 90% bolesti, izuzev infekcija i nesreća, usko vezano sa ishranom.
Ishrana je povezana sa voljnim i svesnim činom. Ona zavisi od slobodne volje pojedinca. Zbog toga je neophodno duboko unutrasnje ubedjenje da bi se loše navike u ishrani zamenile zdravijim. Varenje je, za razliku od unosenja hrane, nesvestan cin. Ono podrazumeva sve procese koji se odigravaju sa hranom u nasem organizmu, do njene potpune asimilacije. U normalnim uslovima, u odsustvu patoloških poremecaja, kvalitetna ishrana omogućuje i pravilan rad naših organa za varenje.
Tokom poslednjih decenija, nutricionisti su posebnu pažnju obratili na nekoliko ključnih aspekata hrane:
HIGIJENA
Higijena je odsustvo patogenih klica koje izazivaju infektivne bolesti. Ona je osnovno polje rada nutricionista i sanitetskih stručnjaka. Salmoneloza je ozbiljan oblik gastritisa i enterokolitisa, prouzrokovanog bakterijama tipa salmonele. Botulizam je trovanje prouzrokovano upotrebom pokvarenih konzervisanih proizvoda. Ono se pojavljuje delovanjem mikroorganizma Clostridium botulinum. Leti su poremecaji naseg aparata za varenje uzrokovani namirnicama zaraženim stafilokokama. Iako se teška trovanja pokvarenim namirnicama i dalje desavaju, mi danas tačno znamo od čega nastaju i kako ih izbeći. U svetlu savremenih saznanja o ishrani, ne možemo se vise zadovoljavati mišlju da je neka namirnica pogodna za korišćenje zato što nema patogenih klica i nije toksična. Higijena namirnice, iako neophodna, nije dovoljna da se utvrdi njen kvalitet.
KALORIJE
Pre nekoliko godina, priručnici o ishrani posebno su naglasavali ukupnu kolicinu kalorija koja se svakodnevno unosi u organizam. Smatralo se da je rezim ishrane odgovarajući ako obezbedjuje dovoljno kalorija koje zadovoljavaju potrebe metabolizma. Takvo rasudjivanje vazilo je u periodima nestašice koja je, na zalost, jos uvek prisutna u zemljama trećeg sveta. Danas se zna da visak kalorija uglavnom donosi probleme.
Kvalitetni i odgovarajući rezim ishrane ne može se meriti ukupnom količinom unetih kalorija. Namirnice koje sačinjavaju režim ishrane značajnije su od kalorija. To nije problem kvantiteta, vec kvaliteta.
Rafinisani ugljeni hidrati. Belo brašno, beli pirinač ... sadrže isto kalorija kao i brašno ili integralni pirinač, ali hranljiva vrednost ovih drugih mnogo je veća.
Beli šećer. Beli šećer ima praktično isto kalorija kao i smedji šećer ili med, ali je siromašniji u vitaminima i mineralima.
Posno meso i soja. Obezbedjuju približno istu količinu kalorija, ali nemaju isti uticaj na zdravlje.
PROTEINI
Neki specijalisti jos uvek, ali sve manje, tvrde da pravilan rezim ishrane mora sadržavati veliku količinu proteina. Medjutim, predlagane svakodnevne količine proteina se poslednjih desetak godina smanjuju. Pre dvadeset ili trideset godina, odraslim osobama se preporučivalo da unose 1 gram proteina dnevno po kilogramu telesne težine. Mnogi su preporučivali 1,2 pa cak i 1,5 g/kg težine dnevno. Prema informaciji jedne studijske grupe Svetske zdravstvene organizacije (u daljem tekstu SZO) o ishrani, 0,75 g/kg težine dnevno dovoljno je za odraslu osobu (56 g za muškarca ili ženu od 70 kg). Danas znamo da je preterana kolicina proteina usko povezana sa reumatskim obolenjima, osteoporozom, povisenom mokraćnom kiselinom, i dovodi cak do smanjenja životnog optimizma.
Prema tome, kvalitet režima ishrane ne zavisi, kao sto se mislilo, od količine proteina i njihovog porekla, već od raznovrsne upotrebe zdravih namirnica.
UTICAJ NA RAST
To je jedan od parametara do nedavno korisćen za procenu kvaliteta režima ishrane. Mislilo se da je utoliko bolji ukoliko više pospešuje rast. Uzimani su za primer visoki narodi, kao sto su Masai iz Tanzanije i Kenije. Ovi narodi u svojoj ishrani koriste dosta mesa i mleka. Pripadnici obliznjeg plemena Kikijos, koji koriste samo biljne proteine, niži su i mršaviji. Doskora se nije znalo da su se pripadnici prvih pomenutih plemena brze fizicki razvijali, ali i razboljevali i umirali mladi. Hrana bogata proteinima i kalorijama, koja se deci daje u razvijenim zemljama i utice na brži rast, može dovesti do teških posledica u pubertetu i kasnijim periodima zivota: gojaznosti, povećanog rizika od dobijanja dijabetesa i ateroskleroze.
Otuda, to što neki režim ishrane utiče na brzi rast, ne znači i da je dobar. Iako je tačno da nizak rast može proizaci iz nedovoljne uhranjenosti, više je nego jasno da začudjujuce visok rast nije uvek posledica pravilne ishrane.
VRSTE ISHRANE
Mesna ishrana. Meso i riba su osnova ovog nacina ishrane. Bogata proteinima i mastima, takva ishrana dovodi do negativnih posledica po zdravlje: visak mokraćne kiseline i holesterola, tiglicerida, fermentacija u crevnom aparatu, veći rizik od dobijanja neke srčane bolesti (infarkt, angina pektoris) i raka.
Mesna i biljna ishrana. To je najrasprostranjeniji vid ishrane danas medju ljudima. Ona se podjednako sastoji od hrane biljnog i životinjskog porekla.
Ovo-lakto-vegetarijanska ishrana. U takvoj ishrani meso i riba se ne upotrebljavaju. Ishrana se sastoji od jaja, mleka i mlečnih proizvoda u umerenim količinama i mnoštva namirnica biljnog porekla: žitarica, voća, povrća. Takva ishrana smatra se zadovoljavajućom u pogledu unošenja hranljivih sastojaka. Lako se primenjuje i prilagodjava deci. Ima vise prednosti u odnosu na prethodno pomenuti nacin ishrane. Odraslim ljudima se preporučuje da ogranice upotrebu jaja na tri komada sedmicno, i da koriste mlečne proizvode s manjim procentom masti da bi izbegli porast holesterola.
Lakto-vegetarijanska ishrana. Od hrane životinjskog porekla koristi se samo mleko i mlečni proizvodi. Takva ishrana takodje zadovoljava što se tiče unošenja hranljivih sastojaka. Mlečni proteini su dodatak koji obogaćuje proteine biljnog porekla. Na taj nacin se lako dobijaju potrebne esencijalne aminokiseline. Starijim osobama se preporučuje i upotreba nekih mlečnih proizvoda sa manjom količinom mlečne hrane.
Striktno biljna ishrana. Ona se sastoji od namirnica iskljucivo biljnog porekla. Ova ishrana sadrži sve hranljive sastojke, proteine i vitamin B-12. Ovakav nacin ishrane je najidealniji i daje najbolje rezultate u sprečavanju i lečenju degenerativnih hroničnih bolesti kao što su ateroskleroze (zakrečavanje krvnih sudova, angina pektoris, infarkt miokarda), reumatske bolesti i rak.
ISHRANA I LEPOTA
Ishrana radikalno utiče na stanje naseg organizma. Pravilna ishrana moze nas učiniti fizicki lepšim tako što će povećati čvrstinu i sjaj koze lica i tkiva uopste. Evo nekoliko znakova zdrave ishrane:
KOŽA
Mnoge žene pokušavaju da reše problem suve ili masne kože korisćenjem spoljasnjih proizvoda, ne vodeći pri tom računa da se ćelije kože stvaraju, kao i ostale ćelije, od sastojaka koje unosimo u organizam. Obilna upotreba voća i povrća u ishrani obogaćuje nas organizam vitaminima A i C. Ne zaboravimo: uravnotežena ishrana je najbolji preparat za lepotu.
KOSA I NOKTI
Kosa i nokti su tkiva našeg organizma. Nepravilna ishrana dovodi do lomljivih noktiju sa belim mrljama, suve kose bez sjaja. Neke kožne infekcije, seboreja i perut, ponekad su uzrokovane nepravilnom ishranom. Da bismo imali lepu, sjajnu kosu i čvrste, pravilne nokte, potrebna nam je ishrana bogata vitaminima i mineralima (oligo-elementima) koje nalazimo pre svega u voću i povrću. Gvozdje i silicijum su dva minerala koja posebno utiču na čvrstinu noktiju.
OČI
Kvalitet ishrane neke osobe posebno se odražava u pogledu. Bistre, blistave oci, bez crvenila i otoka, pokazatelj su dobre, pravilne ishrane. Neki nedostaci vitamina mogu se zapaziti po ocima (A i B2): gubitak oštrine vida pri smanjenoj svetlosti, trepavice se suše i opadaju, oci postaju crvene. Obojeno povrće (paprika, sargarepa, paradajz) dobar su izvor vitamina A, poznatijeg pod nazivom beta karotin (provitamin).
OSMEH
Osmeh je znak zdravog načina ishrane. On je važan deo telesne lepote. Ali osmeh ne moze biti privlačan ako ne otkriva zdrave zube. Tri faktora utiču na zdravlje i privlačnost zuba: redovna kontrola kod zubara, higijena i odgovarajuća ishrana. Namirnice bogate kalcijumom neophodne su za stvaranje zdravih zuba. Slatkisi, pica sa puno šećera, najveći su neprijatelji zuba jer podstiču stvaranje karijesa.
TEŽINA
Normalna težina je neophodna za lepotu tela i znak je pravilne ishrane i dobrog zdravlja. Da bi se održala normalna težina, mora se upotrebljavati hrana biljnog porekla: voće, povrće, žitarice. Teško je pronaći gojaznog čoveka koji se hrani biljnom hranom. Preterana upotreba masti, jedan je od najvećih uzroka gojaznosti.
ZAŠTO MORAMO DA JEDEMO
Sažvakana hrana unosi se u želudac, a zatim pretvara u energiju ili koristi za izgradnju organizama. Hrana, dakle, prolazi kroz različite faze: varenje, upijanje i metabolizaciju(sagorevanje).
_________________ http://www.youtube.com/watch?v=jb6WHPsj ... re=related
ACTA EST FABULA. SAPIENTI SAT .
|