Draga Ducka,
I meni je ponekad čudno kako toliko puno hrane u obroku, posebno za ručak i večeru. Npr, ručak: ako skuham 2oo gr povrća (2j), 60gr mesa(2j) i stavim 200gr krumpira npr, ispadne vrhom pun tanjur. Čak i ja pojedem manje od toga za ručak.
U knjizi koju smo dobili po izlasku iz bolnice (Miroslav Dumić: "Šećerna bolest u djece"), za prehranu piše:
"... Današnja stajališta o prehrani i upute koje se u vezi s tim daju djeci sa šećernom bolešću, u određenoj mjeri su se izmjenili u odnosu na ne tako davnu prošlost. Među liječnicima koji vode brigu o djeci s dijabetesom i među dijetetičarima, danas prevladava stajalište da se prehrana oboljele djece ne bi trebala značajno razlikovati od prehrane zdrave djece istog uzrasta, tjelesne težine i stupnja tjelesne aktivnosti.....
....Što se tiče pojedinih vrsta hrane u prehrani dijabetičara, zadnjih je godina došlo do nekih promjena u stavovima. Dok je ranije uzimanje hrane bogate UH bilo strogo ograničeno, danas se dopuštaju znatno veće količine UH, no s druge strane smanjuju se dozvoljene količine masti. Savjetuje se da na UH otpada više od polovice dnevnog kalorijskog unosa (50-60%)...
....Iz prehrane valja izostaviti takozvane koncentrirane UH (šećer, med, pekmez, sltkiše), ograničiti uzimanje masnoća životinjskog porijekla, te općenito izbjegavati pripremanje jela s mnogo masnoća....
....broj dnevno potrebnih kalorija:
1. kcal/dan = 1000 + (100x dob u godinama) ili
2. kcal/kg tjelesne težine= 90 - (3x dob u godinama); kcal/dan=kcal/kg tjelesne težine x težina u kg...."
Mi smo po ovome na 1350, a po preporuci doktorice i dijabetologa uzimamo 1350 do 1500 kcal, pa po krivulji rasta i težine ide sve o.k.
Mi smo, kao i Gocamama, također dobili uputu da insulin prilagođavamo hrani a ne hranu insulinu.
Nemamo zabranjene UH, osim što baš rijetko jedemo čokoladu i kekse. U početku smo kupovali dijetalne, dok nam sestra - dijabetolog iz bolnice (kod koje se konzultiramo za prehranu) nije savjetovala, kao i svim roditeljima na školovanju, da ne trošimo novce za bezveze, jer:
- dijetalni keksi, čokolade i sl., istina nemaju šećer, ali zato imaju veće količine masti, pa je utjecaj na GUK isti;
- dijetalni i obični, imaju istu količinu kcal
- kad dajem dijetalne u odnosu obične, utjecaj na GUK moga sina je isti;
- jedina razlika je u cijeni;
Zao smo u tim situacijama izabrali petit beure ili sl. kekse (ne baš neke s kremama), a od čokolada izaberem one koje imaju više keksa nego čokolade (npr. Milka Leo pločica ili Kraš Tortica ili sl.)
Dogodili mi se jedan dan da je susjeda dala mom sinu dijetalnu čokoladu od 100gr dok nisam primjetila. Nije žena kriva, zna da je dijabetičar, pa mu je htjela nešto pokloniti, a ja nisam vidjela, čula sam da pričaju u hodniku.
I nakon par minuta, hoću mu donijeti užinu, kad imam što vidjeti - pojeo već 2/3 čokolade. Nisam odreagirala pred njim, bio je strašno sretan, pa mu nisam htjela kvariti veselje, ionako je već čokolada bila u trbuhu, a u sebi ...
). I nisam mu dala tu užinu, koja je trebala biti oko 180 kcal. Provjerim GUK nakon 2,5 sata, a ono GUK 5,0.
Što se dogodilo? Hrana tako koncentriranih šećera kao što je čokolada napravi nagli skok GUK, pa poslije naglo padne, tj. nema ujednačen rast i pad.
Zato je za dijabetičare poželjno birati hranu tzv. niskog glikemijskog indeksa (hranu koja postepeno diže šećer i nema naglih skokova).
Imam neke knjige o prehrani vezano za GI (glikemijski indeks), vrlo su mi korisne. Ako nemate popis hrane visokog, srednjeg i niskog GI, mogu napisati u sljedećem postu. Ili možete potražiti na Internetu pod "glikemijski+indeks" ili "glikemični+indeks".
Nadam se da sam pomogla bar malo.