Konstatacija sistematski lupus.
Stanje lose napadnuto srce ibubrezi!!!
Bilo kakva pomoc u razumevanju istog ili lecenju potrebna ODMAH.
HVALA!!!
pomoc oko sistematskog lupusa
Moderatori: vlada99, mr ph. Silvio, ModeratA, moderato, admin
-
- (!) Multi Level Trgovac
- Postovi: 93
- Pridružio se: Sub Jan 17, 2004 1:00 am
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
Sistematski Lupus, ili lupus u opste je bolest, tj. poremecaj imuniteta (autoimunog sistema organizma) u smislu povecavanja (hiperaktivnosti) funkcije istog. Imuni sistem organizma postaje toliko aktivan da pocinje da napada sopstveni organizam, tj. odredjene organe. Na zalost moderna medicina nema jos pravi lek i pravi nacin za lecenje lupusa. Jedino sto vam mogu preporuciti jeste dalja kontrola bolesti, analize i uz dogovor sa vasim lekarom uzimanje sledecih prirodnih preparata koji vam mogu pomoci: Stress Management B-Complex, Coenzim Q10, Vitamin E, i Selen (Pro Selenium.). Vise o tome na http://www.vidi.co.yu Pozdrav.
(!)Multi Level Trgovac - i ponosna sam na to.
Volim - i ne smeta mi da pomazem ljudima.
Posto ne smem da spominjem proizvode i linkove na ovom sajtu slobodno mi se javite ako Vam treba neki savet!
Volim - i ne smeta mi da pomazem ljudima.
Posto ne smem da spominjem proizvode i linkove na ovom sajtu slobodno mi se javite ako Vam treba neki savet!
-
- Novi član
- Postovi: 13
- Pridružio se: Pet Feb 14, 2003 1:00 am
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: NY
Ja imam sistemski lupus...dobila ga prije tri godine...napadnuta koza...u bolnici se lijecila 48 dana sa kortikoidima u pocetku visoka doza ... iz bolnice izasla kad mi je doza bila 5 mg (nizon)...poslije se doza polako smanjivala (to je trajalo 1,5 god.)...nuspojave za vrijeme koristenja tih lijekova su veoma ruzne...sada sam opet OK, bez terapije sam nesto malo vise od godinu dana...
ali cijeli zivot moram paziti na sunce (okidac ove bolesti)...i voditi zdrav zivot sa mnogo sna i kvalitetnom i zdravom ishranom...
lupus se moze uspavati i mozda nikad vise ne probuditi al zato treba biti jak i pridrzavati se uputa lijecnika...jer je ovo veoma ozbiljna bolest...
ako zelite vise informacije rado cu odgovoriti...moj mail je [email protected]
ali cijeli zivot moram paziti na sunce (okidac ove bolesti)...i voditi zdrav zivot sa mnogo sna i kvalitetnom i zdravom ishranom...
lupus se moze uspavati i mozda nikad vise ne probuditi al zato treba biti jak i pridrzavati se uputa lijecnika...jer je ovo veoma ozbiljna bolest...
ako zelite vise informacije rado cu odgovoriti...moj mail je [email protected]
-
- Novi član
- Postovi: 1
- Pridružio se: Čet Apr 10, 2008 11:20 pm
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Kontakt:
molim vas
ljudi molim vas recite mi kako moze da se stopira ova bolest



- tamaraft
- Stalni član
- Postovi: 6556
- Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 1:32 pm
- Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
- Lokacija: Planeta Zemlja
Eritemsi sistemsi lupus
Ovu bolest je opisao Kaposi josh davne 1873. godine!
U obolelim tkivima se deshava progredijelna fibrinoidna degeneracija i nekroza vezivnog tkiva, koja je u zidovima krvnih sudova pracena zapaljenskim infiltracijama. Histoloshki, u kozi bolesnika sa lupusom postoje hiperkeratotichne perle povrshine koze, fibrinoidna degeneracija, perivaskularna limfocitna infiltracija sa znacima obliteracije krvnih sudova koze.
U limfnim zlezdama je prisutna hiperplazija limfnih elemenata u slezini periarterijska koncentrichna fibroza, u bubrezima segmentno zadebljanje bazalne membrane glomerula i fornmiranje fibrinoida. To uzrokuje hijaline promene glomerula koji dobija izgled uvijene zice ("wire-loop"). U sinovijama preovladjuje fibrinska eksudacija bez hiperplazije celija sinovije, destrukcija rskavice je retka. Pored navedenih promena, u sistemskom lupusu znachajne su promene u srcu poznate kao Endocarditis verrucosa.
Bolest se isopljava brojnim simptomima i znacima sa periodimam recidiva i remisije. Ispoljava se karakteristichnim eritemskim promenama na kozi, narochito koze lica u vidu leptira, promenama na sluzokozama, artritisom i brojnim simptomima od strane visceralnih organa. Klinichka slija ej veoma razlichita, akutnog ili hronichnog toka i nije retko da ova teshka sistemska bolest protiche pod klinichkom slikom bubreznih, srchanih, hematoloshkih ili i infektivnih bolesnika.
Akutni oblik pochinje naglo, malaksaloshcu, bolovima u zglobovima i mishicima. Eritemne erupcije na kozi i crvene makule koje konfluiraju se najcheshce vide na licu, laktovima, nekada na vratu, ekstremitetima, simetrichno su rasporedjeni vishe na onim mestima koja su izlozena suncu.Alopecija je chesta pojava.
Athritis tj Polyarthritis migrans je rpisutan u 90 odsta obolelih, obichno prethodi koznim promenama. Retko se ispolje ankiloze ili atrofije mishica.
Potkozni chvorici, poremecaj funkcije pojedinih visceralnih organa, chesto se vide kod bolesnika sa eritemnim lupusom.
Nephropathia je najcheshca i najozbiljnija visceralna manifestacija eritemnog lupusa. Nastaje talozenjem imunih kompleksa koji sadrze dezoksiribonukleinsku kiselinu (dnk), u vezivnom tkivu krvnih sudova i glomerula bubrega gde se deshava fokalni i difuzni proliferativni gluemrulonefritis. Pleuralni izliv se ispolji kod oko 50 odsto obolelih, a kako je opshta otpornost organizma smanjena nastaju Pneumonia bacterialis et interstitialis.
Psihichke promene (depresija, afektivna stanja, strah) ali i konvulzije jave se kod oko 60% obolelih. Eksudativni perikarditis je kod 40 odsto bolesnika udruzen sa pleuralnim izlivom dok je endokarditis redak, a ako se javi najchece je na mitralnim zaliscima. Akutni oblik se letalno zavrshava posle nekoliko nedelja.
Hronichni oblik bolesti karakterish epostepen pochetak bolesti, koja traje godinama sa povremenim poboljshanjima. Temperatura tela je povishena, osoba je malaksala, gubi na telesnoj masi, ima bolove u zglobovima i zali se na bolove u trbuhu zbog peritonitisa ili arteritisa mezenterichne arterije. Moze se ispoljiti hemoragijski sindrom zbog Thrombocytopenipathia i karakteristichnim promenama na kozi lica.
Smatra se da se dijagnoza eritemnog lupusa moze postaviti ako postoje tri glavna znaka: eritemne promene na kozi, prisutstvo lupus (LE) celija, leukopenija ii uz to i artritis, perikarditis, pleuritis, povishena temeratura tela, promene na retini, albuminurija.
Akutni oblik zahteva stacionarno lechenje. Opshta nega sa principima higijensko-dijetetskog rezima treba da sprechi nastanak dekubitusa a svi posebni oblici nege su odredjeni stepenom poremecaja funkcije zahvacenih organa.
U zavisnosti od oblika bolesti primenjuju se glikokortikoidni imunosupresivni lekovi, lekovi antimalarichnog delovanja ali sam kod blazish klinichkih sluchajeva. Bolesniciama sa trobocitopenijom hirurshka intervencija donosi olakshanje!
Ovu bolest je opisao Kaposi josh davne 1873. godine!
U obolelim tkivima se deshava progredijelna fibrinoidna degeneracija i nekroza vezivnog tkiva, koja je u zidovima krvnih sudova pracena zapaljenskim infiltracijama. Histoloshki, u kozi bolesnika sa lupusom postoje hiperkeratotichne perle povrshine koze, fibrinoidna degeneracija, perivaskularna limfocitna infiltracija sa znacima obliteracije krvnih sudova koze.
U limfnim zlezdama je prisutna hiperplazija limfnih elemenata u slezini periarterijska koncentrichna fibroza, u bubrezima segmentno zadebljanje bazalne membrane glomerula i fornmiranje fibrinoida. To uzrokuje hijaline promene glomerula koji dobija izgled uvijene zice ("wire-loop"). U sinovijama preovladjuje fibrinska eksudacija bez hiperplazije celija sinovije, destrukcija rskavice je retka. Pored navedenih promena, u sistemskom lupusu znachajne su promene u srcu poznate kao Endocarditis verrucosa.
Bolest se isopljava brojnim simptomima i znacima sa periodimam recidiva i remisije. Ispoljava se karakteristichnim eritemskim promenama na kozi, narochito koze lica u vidu leptira, promenama na sluzokozama, artritisom i brojnim simptomima od strane visceralnih organa. Klinichka slija ej veoma razlichita, akutnog ili hronichnog toka i nije retko da ova teshka sistemska bolest protiche pod klinichkom slikom bubreznih, srchanih, hematoloshkih ili i infektivnih bolesnika.
Akutni oblik pochinje naglo, malaksaloshcu, bolovima u zglobovima i mishicima. Eritemne erupcije na kozi i crvene makule koje konfluiraju se najcheshce vide na licu, laktovima, nekada na vratu, ekstremitetima, simetrichno su rasporedjeni vishe na onim mestima koja su izlozena suncu.Alopecija je chesta pojava.
Athritis tj Polyarthritis migrans je rpisutan u 90 odsta obolelih, obichno prethodi koznim promenama. Retko se ispolje ankiloze ili atrofije mishica.
Potkozni chvorici, poremecaj funkcije pojedinih visceralnih organa, chesto se vide kod bolesnika sa eritemnim lupusom.
Nephropathia je najcheshca i najozbiljnija visceralna manifestacija eritemnog lupusa. Nastaje talozenjem imunih kompleksa koji sadrze dezoksiribonukleinsku kiselinu (dnk), u vezivnom tkivu krvnih sudova i glomerula bubrega gde se deshava fokalni i difuzni proliferativni gluemrulonefritis. Pleuralni izliv se ispolji kod oko 50 odsto obolelih, a kako je opshta otpornost organizma smanjena nastaju Pneumonia bacterialis et interstitialis.
Psihichke promene (depresija, afektivna stanja, strah) ali i konvulzije jave se kod oko 60% obolelih. Eksudativni perikarditis je kod 40 odsto bolesnika udruzen sa pleuralnim izlivom dok je endokarditis redak, a ako se javi najchece je na mitralnim zaliscima. Akutni oblik se letalno zavrshava posle nekoliko nedelja.
Hronichni oblik bolesti karakterish epostepen pochetak bolesti, koja traje godinama sa povremenim poboljshanjima. Temperatura tela je povishena, osoba je malaksala, gubi na telesnoj masi, ima bolove u zglobovima i zali se na bolove u trbuhu zbog peritonitisa ili arteritisa mezenterichne arterije. Moze se ispoljiti hemoragijski sindrom zbog Thrombocytopenipathia i karakteristichnim promenama na kozi lica.
Smatra se da se dijagnoza eritemnog lupusa moze postaviti ako postoje tri glavna znaka: eritemne promene na kozi, prisutstvo lupus (LE) celija, leukopenija ii uz to i artritis, perikarditis, pleuritis, povishena temeratura tela, promene na retini, albuminurija.
Akutni oblik zahteva stacionarno lechenje. Opshta nega sa principima higijensko-dijetetskog rezima treba da sprechi nastanak dekubitusa a svi posebni oblici nege su odredjeni stepenom poremecaja funkcije zahvacenih organa.
U zavisnosti od oblika bolesti primenjuju se glikokortikoidni imunosupresivni lekovi, lekovi antimalarichnog delovanja ali sam kod blazish klinichkih sluchajeva. Bolesniciama sa trobocitopenijom hirurshka intervencija donosi olakshanje!
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.