COPY/PASTE SVAŠTARA

Saznajte sve o nutritivnim svojstvima namirnica koje koristite, podelite svoja iskustva o popularnim dijetama, preparatima, namirnicama, napicima.

Moderatori: mr ph. Silvio, moderato, admin, vlada99

Odgovori
Korisnikov avatar
Dj.Olivera
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2917
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm

Post od Dj.Olivera »

DIVIZMA
blagotvorna za disajne organe

Ovu magicnu biljku, koja kod nas raste kao korov, nosio je Odisej kao zastitu od cini carobnice Kirke. U doba Rimljana smela se brati samo uz magicne reci, a hriscani su osvestanim buketicima, u kojima se divizma obavezno nalazila, kadili kuce na Jovandan...
Impozantna i uocljiva, obavijena zlacanim krunicama, raste uz puteve, po suncanim, suvim, peskovitim zemljistima. Gornja polovina stabljike je klasasta cvast, gusto okicena krupnim zutim cvetovima, zbog kojih je u narodu zovu jos i kraljevska sveca. Svezi cvetovi su neugodnog mirisa, a suvu veoma prijatnog, koji podseca na med. Ukus im je slatkast, sluzast. Cveta tokom celog leta i jeseni.

Cvet divizme sadrzi saponin (od koga potice i peckanje u grlu), sluz, secer, malo gume, zute boje krocetina, flavonida, tanina i vrlo malo etarskog ulja. List i koren su lekoviti u manjoj meri, a seme je blago otrovno.

Cvet se bere preko celog leta i jeseni, po suvom i suncanom vremenu, najbolje rano ujutru, cim ispari rosa. Cvet se slabo drzi na stabljici - opadne vec drugog dana. Najlakse se beru tako sto se ispod stabljike prostre cisto platno i stapicem blago udari po biljci. tako otpadnu samo casicni listici sa prasnicima.

Lekovita moc divizme je povezana sa zutom bojom, pa cvetove ne treba sabijati u korpe, vec susiti u tankom sloju u hladu na prozracnom mestu, kako bi se boja ocuvala. Suvi cvetovi lako povuku vlagu, pa ih odmah po susenju treba spremiti u staklene posude i cuvati na tamnom mestu. brzo gube lekovita svojstva, te ih ne treba cuvati duze od godinu dana. Listovi se rasprostiru i suse
Caj od cvetova divizme jedan je od najboljih prirodnih lekova za zapaljenje disajnih puteva, promuklost, kasalj, katar bronhija, bronhitis, magareci kasalj... Preporucuje se i protiv astme, nervoze, teskobe, drhtanja, smetnji u srcanom ritmu, grceva u stomaku, bolova u zeludcu i neuralgija... Deluje i kao diuretik.
U spoljnjoj upotrebi sluzi za lecenje zapaljenih i gnojnih rana, uboja, cireva, lisaja... Isitnjeni i zgnjeceni cvetovi pomesani sa medom hlade opekotine i izvlace bol.
Saka cvetova u litri rakije sredstvo su za masazu kod gihta i reumatizma. Od svezih cvetova stavljenih u teglu i na sunce brzo ce postati uljasta tecnost dobra za masazu, ali i za lecenje rana (nakapa se i pusti da se osusi.
Mirisni cvetovi se upotrebljavaju za aromatizaciju likera.
Omeksavaju i neguju kozu, pa se primenjuju i u kozmetici, u kremama i parnim kupkama za lice. Jak caj od cvetova posvetlice svetliju kosu.
List divizme moze prakticno posluziti u cipelama, kada se potplata smanji
Od suvo lisca se mogu zavijati cigarete. Njihov dim umiruje grlo, a mogu biti i zamena za duvan.

ZA BOLJI VID I SLUH

Lagano popareni cvetovi, zavijeni u platnenu vrecicu ili maramicu, prethodno namocenu u uvarak, odlican su oblog protiv svih upala ociju.

Od svezih cvetova, prelivenih slatkim bademovim ili maslinovim uljem i ostavljenih da odstoje na toplom 4-6 nedelja, dobija se lekovito ulje. njime se 2-3 putadnevno mazu oci, radi jacanja vida. Gluvoca ili slab sluh mogu se popraviti ako se 3-5 kap kapne u bolesno uvo.

Suvo lisce i cvece moze se smrviti u prah i usmrkavati protiv prehlade.
Osusena stabljika, namocena u loj ili mazivo, daje dugotrajnu baklju, koja se preliva u duginim bojama.

Lekovite su sve vrste sa krupnim cvetovima, dok se sitnocvetne divizme ne koriste.
Upozorenje: svi delovi divizme, osim cvetova, blago su otrovni!
Slika
Korisnikov avatar
Dj.Olivera
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2917
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm

Post od Dj.Olivera »

DAN I NOC

Drugi nazivi:
macuhica, božji cvit, viola, gospina ljubica, dikino oko, kokošja ljubica, macvica, macuha, modra iskrica, poljska ljubica, sedmicica, trobojna ljubica, udovica. Viola arvensis narod naziva: dancnoc, zbornice, poljska ljubica, poljska ljubicica, udovice od zbora.
Latinski naziv: Viola tricolor
Eng - Wild pansy.
Opis biljke: Dan i noc je sitna jednogodišnja zeljasta biljka, visoka do 40 cm. Stabljika je uglasta, prosta ili razgranata. Listovi su širi nego duži, po obodu zupcasti, donji su srcoliki, a gornji duguljasti. Cvetovi su pojedinacni, na dugim peteljkama, trobojni (ljubicasti, žuti i beli). Cveta od proleca do leta. Raste po napuštenim planinskim njivama (do 1.800 m nadmorske visine), po usevima, suvim i kamenitim mestima. Kod nas raste mnogo podvrsta, varijeteta i formi ove vrlo rasprostranjene biljke. ,

Stanište: U Holandiji i nekim drugim zemljama na Zapadu daninoc se gaji za domace potrebe i izvoz.

Lekoviti deo biljke: Za lek se upotrebljava samo divlja, poljska podvrsta, ciji su cvetovi sitni, 8—14 mm dugacki, žuti, belo žuckasti sa jacim ili slabijim ljubicastim prelivom.

Lekovito delovanje: . Za lecenje raznih kožnih bolesti (ekcema), svraba, reumatizma, uloga, obicnog i velikog kašlja, za jace izlucivanje mokrace i protiv upale mokracne bešike Spremaju se cajevi od herbe, zbog neprijatnog ukusa mogu se zasladiti sirupom od malina, ribizla, višanja ili limuna. macuhica se odavno drži lekovitom biljkom koja cisti krv, umiruje bolove i pospešuje izlucivanje mokrace i znoja. Preporucuje se u lecenju gihta (uloga) i reumatizma, zakrecenja krvnih žila, raznih krvnih bolesti, bolesti mokracnih organa, nocnog mokrenja, peska u mokraci, slabosti bubrega i živaca, iscrpljenosti, histerije i grceva kod male dece. Veoma je cenjena kao lek kod svih vrsti kožnih osipa, egzema, krasta, vlažnog kožnog osipa, skrofuloznih oboljenja kože, bubuljica, gnojnih mehurova. svrbeža kože i dr...


Slika
Korisnikov avatar
Dj.Olivera
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2917
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm

Post od Dj.Olivera »

Dajkon – japanska rotkva

I naši povrtari je gaje te se može pronaci i na našim tezgama. Kako je prepoznati? Dajkon ima dugacak beli (mada može da bude i crn i krem) zadebljali koren sa svetlozelenom pigmentacijom, a može da naraste od 12 do trideset centimetara, pa i više, dok mu je precnik od cetiri do šest centimetara, s pojedinim primercima koji dostižu i precnik fudbalske lopte. Otud mu i ime: na japanskom, “daj” znaci veliki, prostran, a “kon” koren. Težina pojedinih primeraka dostiže i 40 kilograma! Ipak, preporucuje se da se izvade iz zemlje pre no što postanu tako gigantskog rasta. Ova vrsta rotkve ima socno, hrskavo “meso” bele boje, a ukus joj je mnogo blaži nego naše baštenske rotkvice, slatkast (sadrži mnogo vocnog šecera, fruktoze) i svež. Treba birati cvrste i nenaborane primerke, koje deluju teško i imaju sveže lišce (pošto se i ono koristi) i smestiti ih u plasticnu kesu. U frižideru mogu da se cuvaju oko nedelju dana.
Dajkon ima malo kalorija: 18 kcal u 100 grama, a obezbeduje 34 procenta dnevno preporucene doze vitamina C. Pored toga, sadrži i aktivne enzime koji potpomažu varenje, posebno skrobne hrane, pektin i celulozu, kalijum i kalcijum. Bogat je glikozidima i specificnim materijama sa fitoncidnim i baktericidnim delovanjem, pa je i lekovit. Takode, koristan je dijabeticarima i može da rastvori odredenu vrstu kamenja u žuci, kao i rotkva i ren. Pošto ne apsorbuje teške metale, može da se gaji i na zagadenom zemljištu. Mlado lišce dajkona takode je bogato C vitaminom, beta-karotinom (provitaminom A), kalcijumom, ali i gvoždem.
Japanska rotkva se jede sirova u salatama, iseckana kao garnirung, ili termicki obradena na razne nacine, poput brzog prženja na vrlo malo masnoce a veoma visokoj temperaturi (po mogucstvu, u kineskoj posudi vok), kada bude vrlo hrskava. Može i da se pece na roštilju, u rerni, prži ili kuva, kao varivo ili u corbi, a može i da se ukiseli ili usoli. U svakom slucaju, potrebno je da se prethodno ocisti kao šargarepa.
Inace, u Kini i Japanu postoji gotovo kult ovog povrca, koje se ostavlja i kao zimnica, a kao kultivisana biljka bilo je poznato još oko 2780. godine pre nove ere, kada su njime hranjeni radnici koji su podizali egipatske piramide! Iako poreklo gajenih rotkvi, pa i ove vrste, nije jasno, pretpostavlja se da su nastale uzgajanjem divljih vrsta, najpre u istocnomediteranskom basenu. Od petog veka pre nove ere gajile su se u Kini, a od sedmog veka naše ere i u Japanu. Najpre su kultivisane crne. U Evropi su se prve dugacke bele rotkve pojavile krajem 16. veka, a rotkvice – krajem 18. stoleca.


Daikon (japanska bela rotkva) Japanci nazivaju i "čistač tela".

ČISTI ORGANIZAM OD HOLESTEROLA I TRIGLICERIDA
AKTIVAN DIURETIK KOJI TOPI PESAK I KAMENAC
POMAŽE PROBAVU MASNOĆA
SMIRUJE BRONHITIS I OTKLANJA KAŠALJ
STIMULIŠE RAD ŽUČI


lekovita svojstva:
Daikon pomaže u varenju celovitih žitarica i masti životinjskog porekla. Uz pomoć rafanola (eteričnog sumpornog ulja) deluje na izlučivanje sluzi iz disajnih organa pa se sok ili sirup preporučuju kod bronhitisa, prehlade i kašlja.Stimuliše i izlučivanje žučnih sokova i koristi kod oboljenja žuči i žučnih puteva. Sadržaj lizocina, kojim je bogat, omogučava daikonu antibakterijsko dejstvo. Povoljan odnos minerala a posebno kalijuma 36,55mg i natrijuma 332,60mg stvara diuretičko delovanje i odstranjenje suvišne vode i holesterola iz tela.Rezultati su posebno vidljivi kao nestanak otoka oko članaka nogu. Odnos kalcijuma 33mg i fosfora 29mg je takav da omogućava potpuno iskorišćenost kalcijuma. Od vitamina po sadržaju je najznačajniji vitamin C 29mg, zatim karoten - provitamin A, i vitamini B grupe. Razgradnjom tvrdih masnih naslaga koje se nalaze duboko u telu i kupljenjem toksina daikon zaokružuje procese čišćenja organizma.

Slika[
Korisnikov avatar
jesy
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2010
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
Lokacija: tu u vashoj blizini
Kontakt:

Post od jesy »

DISKUS HERNIJA

Uzrok nastanka

Prerano starenje i degenerativne promene intervertebralnog (međupršljenskog) diskusa su svakako osnovni razlog ove bolesti. Najčečće pri podizanju tereta iz nezgodnog položaja tela (pogrešan pokret) dolazi do pucanja fibroznog prstena diskusa i prolapsa njegovog središnjeg dela-nukleus pulpozusa koji vrši kompresiju na odgovarajući kičmeni koren (mesto odakle polaze nervi).

Predilekciono mesto je između petog lumbalnog i prvog sakralnog pršljena sa pritiskom na prvi sakralni koren. Ređi je prolaps između četvrtog i petog lumbalnog pršljena sa kompresijom petog lumbalnog korena, a još ređi između trećeg i četvrtog ili drugog i trećeg lumbalnog pršljena.



Klinička slika

U anamnezi ima više nastupa bolova u lumbalnom delu kičme (lumbago), obično posle naprezanja. Aktuelni bol je lokalizovan u istom predelu i širi se ka zglobu kuka, niz potkolenicu i list noge sve do prstiju. Parestezije (izmenjeni osećaj, osećaj mravinjanja), nekad i hipestezija (smanjen osećaj za dodir) u palcu noge govore da je u pitanju lezija korena L5, odnosno oštećenje diskusa između četvrtog i petog lumbalnog pršljena.Kada se ove smetnje jave na spoljnoj strani stopala i malom prstu ,reč je o oštećenju korena S1. Ahilov refleks je snižen ili ugašen i to je najpouzdaniji znak. Bolovi se pojačavaju pokretima i naprezanjem (kašalj, kijanje, smeh). Istezanje išijadičnog živca (podizanjem ispružene noge) dovodi do pojačavanja bola (pozitivan Lazarevićev znak). Mogu se naći i raznovrsni motorni znaci-najčešći nalaz je refleksni spazam paravertebralne muskulature koja predstvalja odbrambenu reakciju od bolnih pokreta. Pokretljivost ovog dela kičme je ograničena, naročito unazad. Može se javiti i hipotonija mišića, npr.glutealnih a nekada i mišića cele noge. Nemogućnost stajanja na prstima i peti posledica je slabosti fleksora i ekstenzora palca i fleksora stopala. Prolaps između drugog i trećeg i trećeg i četvrtog lumbalnog pršljena daje simptomatologiju od strane nervusa femoralisa-sniženje odnosno gašenje patelarnog refleksa, smanjenje snage, hipotonija i hipotrofija mišića kvadricepsa.


Dijagnoza

Osim kliničke slike za dijagnostiku su značajni EMG-koja može da identifikuje ledirane korenove i da odredi stepen njihovog oštećenja; nativni snimak lumbosakralne kičme obično pokazuju suženje intervertebralnog prostora, ali i druge degenerativne promene na kičmenom stubu. Suverena metoda koja pokazuje nivo i veličinu prolapsa je NMR (nuklearna magnetna rezonanca). Odličan prikaz prolapsa u ovoj regiji obezbeđuje i lumbalna radikulografija.


Lečenje

Akutna bolna faza zahteva hitnu terapiju zbog težine bolova, koji su u velikom broju slučajeva nepodnošljivi. Najefikasnija mera je infiltracija paravertebralne muskulature u blizini bolnih tačaka analgeticima i kortikosteroidima. Posle infiltracije treba grejati lumbalni predeo toplim termoforom. Korisna je primena i miorelaksantnih sredstava sa sedativnim dejstvom. Često se daju i injekcije vitamina B1, B6 i B12. U akutnoj fazi najkorisnije je postavljanje u položaj na leđima sa natkolenicama u vertikalnom i potkolenicama u horizontalnom položaju-Williamsov položaj.

Po smirivanju bolova primenjuje se fizikalna terapija sa ciljem jačanja paravertebralne muskulature. Bolesnika treba savetovati da spava na ravnoj postelji, da izbegava podizanje tereta pri ispravljanju, da ne pravi nagle pokrete i da sam sprovodi odgovarajuće vežbe.

Ako postoji poremećaj funkcije sfinktera i potencije, značajne slabosti mišića i atrofije, znaci kompresije kičmene moždine i dugotrajni bolovi potrebna je hirurška intervencija.



nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema
Korisnikov avatar
jesy
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2010
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
Lokacija: tu u vashoj blizini
Kontakt:

Post od jesy »

DIABETES MELITUS
Dva glavna oblika šećerne bolesti su tip 1 (ranije: dijabetes melitus ovisan o inzulinu ili dijabetes koji se javlja u mladalačkoj dobi) i tip 2 (ranije: dijabetes melitus neovisan o inzulinu ili dijabetes koji se javlja u zreloj dobi). Oba oblika imaju zajedničku osnovnu karakteristiku: povišene razine šećera (glukoze) u krvi uslijed apsolutnog ili relativnog nedostatka inzulina, hormona kojeg proizvodi gušterača.



Što je gušterača i kako se luči inzulin?

Gušterača je izdužena, konusna žlijezda smještena iza želuca koja izlučuje probavne enzime te hormone inzulin i glukagon. Inzulin luče tzv. beta stanice smještene u nakupinama koje se zovu Langerhansovi otočići. Inzulin je ključni regulator tjelesnog metabolizma. Nakon obroka, hrana se probavlja u želucu i crijevima, ugljikohidrati se razgrađuju na molekule šećera od kojih je jedna glukoza, a bjelančevine se razgrađuju na aminokiseline. Glukoza i aminokiseline se apsorbiraju direktno u krvotok pa koncentracija glukoze u krvi raste. U normalnim stanjima povećanje glukoze u krvi stimulira beta stanice gušterače na lučenje inzulina koji se prelijeva u krvotok. Inzulin omogućuje prodor glukoze u stanice tijela (pogotovo mišićne stanice) gdje uz druge hormone određuje hoće li te hranjive tvari sagorjeti u energiju ili će se pohraniti za buduću uporabu. Kada se šećer u krvi vrati na razinu prije obroka, smanjuje se proizvodnja inzulina u gušterači, a tijelo koristi pohranjenu energiju do slijedećeg obroka u kojem dobiva nove hranjive tvari.
Kod šećerne bolesti tipa 1 postupno propadaju beta stanice gušterače koje proizvode inzulin sve do apsolutnog nedostatka inzulina.
Kod šećerne bolesti tipa 2 vjerojatno je prisutna kombinacija nedovoljnog lučenja inzulina i nemogućnosti da inzulin pravilno djeluje na ulaz glukoze u stanicu (relativan nedostatak inzulina).
Ako se šećerna bolest ne liječi nastupaju ozbiljne dugoročne komplikacije koje mogu ugroziti život.


Poslednja izmena od jesy u Sub Okt 18, 2008 10:52 pm, izmenjeno 1 put ukupno.
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema
Korisnikov avatar
jesy
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2010
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
Lokacija: tu u vashoj blizini
Kontakt:

Post od jesy »

Diabetes mellitus - koliko pacijenti znaju o svojoj bolesti



Sažetak:
Diabetes mellitus zahteva neprekidan zdravstveno-vaspitni rad sa pacijentima. Značajnu ulogu u tom radu ima služba opšte medicine. Cilj ispitivanja je bio utvrđivanje efekta zdravstveno-vaspitnog rada na znanje naših pacijenata o svojoj bolesti. Rad je zasnovan na rezultatima ankete kojom je obuhvaćen 191 dijabetičar. Oko tri četvrtine ispitanika zna da gojaznost pogoršava šećernu bolest, a više od polovine navodi i tačne razloge za pojavu prekomerne težine. Posebno pripremljenu hranu uvek koristi oko 30 % ispitanika u svim starosnim grupama, a 42 % ima četiri obroka dnevno. 70 % smatra svoju težinu normalnom ili nešto iznad normale. Većina ispitanika zna da nervna napetost pogoršava šećernu bolest (86,7 %), a da je fizička aktivnost korisna za bolesnika (87 %). Praktično svi naši bolesnici (97,7 %) su dobili napisane savete o ishrani i fizičkoj aktivnosti, a 86,7 % dobija dovoljno saveta i uputstava od svog lekara. Naglo smanjenje šećera u krvi zna da prepozna četiri petine ispitanika, a 86 % u takvoj situaciji uzima šećer. Skoro svi znaju da je važno šećernu bolest "lečiti kako treba", a tri četvrtine daje i tačan odgovor na pitanje šta znači "lečiti kako treba". Prosečna vrednost glikemije za godinu dana je veća od 8,1 µmol/l kod 74,35 % ispitanika. Ova činjenica ukazuje na loše kontrolisanu bolest i pored dobrog poznavanja svoje bolesti koje su ispitanici pokazali u anketi. U tom smislu, mora se nastaviti sa edukacijom pacijenata sve dotle dok naučeno ne primene u svakodnevnom životu.
Ključne reči: diabetes mellitus, zdravstveno-vaspitni rad, opšta medicina, glikemija
Napomena: sažetak na engleskom jeziku
Note: summary in English


UVOD
Diabetes mellitus je hronično, nezarazno oboljenje koje pokazuje porast incidence u svetu i kod nas. Postoji bojazan da će u skoroj budućnosti dobiti razmere pandemije, naročito tip 2. dijabetesa. Procenjuje se da je u našoj zemlji broj obolelih između 200000 i 250000 sa prevalencijom od oko 2,5 % [1].
Tokom trajanja bolesti nastaju komplikacije: oštećenja retine, bubrega, perifernih neurona, kao i arterosklerotične bolesti srca, mozga i perifernih krvnih sudova.
Uspeh u borbi sa hroničnim poremećajima zdravlja zavisi od osposobljenosti lekara i saradnika, od uslova i realnih mogućnosti. Značajno mesto u toj borbi zauzima zdravstveno vaspitni rad kao deo svakodnevnog rada u ordinacijama lekara opšte medicine. Suština ovog ispitivanja je utvrđivanje efekta zdravstveno-vaspitnog rada kod naših pacijenata.



METOD
Rad je zasnovan na rezultatima ankete sprovedene od novembra 2000. do februara 2001. godine u 12 domova zdravlja na teritoriji Republike Srbije. Anketni upitnik je sastavljen od strane Sekcije opšte medicine Srpskog lekarskog društva i Katedre opšte medicine Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Upitnik je sastavljen na principu ponuđenih odgovora (2 i više). Na nivou Zdravstvenog centra Zaječar (ZCZ) anketa je obavljena delom u Službi opšte medicine, a delom u Savetovalištu za dijabetičare. U ovom radu je obrađen samo deo celokupnog upitnika i to ona pitanja koja se odnose na informisanost pacijenata o svojoj bolesti i to na području koje pokriva ZCZ.



REZULTATI
Anketom je obuhvaćen 191 dijabetičar koji se leči u ZCZ. Od tog broja, 62 % čine žene, a 38 % muškarci. Gradsko stanovništvo je zastupljeno sa 82 %, a najveći broj ispitanika je stariji od 50 godina (51,3 % žena i 32,5 % muškaraca).
Od svih anketiranih, najviše je onih čija bolest ne traje duže od 10 godina i to u starosnoj grupi do 50 godina (83,87 %). Kod 44,18 % bolesnika bolest je otkrivena slučajno, a kod 42,9 % ispitanika je bolest otkrivena kada su se oni zbog određenih tegoba javili lekaru.
Slika 1. prikazuje procenat tačnih odgovora na pitanja "Kako gojaznost utiče na šećernu bolest?" i "Razlozi pojave prekomerne telesne težine".
Na slikama 2. i 3. prikazani su podaci o načinu ishrane i broju obroka ispitanika.
Oko 2/3 ispitanika kontroliše svoju težinu do 10 puta godišnje, a oko 70 % smatra svoju težinu normalnom ili nešto iznad normale.
Na slici 4. prikazan je procenat tačnih odgovora prema starosti na pitanja "Dejstvo nervne napetosti, brige i nerviranja na šećernu bolest" i "Kako fizička aktivnost deluje na šećernu bolest?".
97,7 % anketiranih dijabetičara dobilo je napisane savete o ishrani i fizičkoj aktivnosti, a 80,72 % njih je na pitanje "Da li od svog lekara dobija dovoljno saveta i uputstava?" odgovorilo potvrdno
Na pitanje "Koliko puta Vas je posetila patronažna sestra?" 64 % je odgovorilo "Nijednom".
Skoro četiri petine (78,24 %) ispitanika ume da prepozna kod sebe naglo smanjenje šećera u krvi, a 86 % njih onda uzima šećer. Dve trećine ispitanika do 10 puta godišnje kontroliše glikemiju.
Da je važno da se šećerna bolest leči kako treba odgovorili su skoro svi anketirani dijabetičari, a njih 73 % je dalo tačan odgovor na pitanje "Šta znači lečiti kako treba?" (Slika 5).
Slika 6. prikazuje prosečne vrednosti jutarnje glikemije za godinu dana.


Tabela 1. Struktura ispitanika po polu, godinama i mestu stanovanja
Pol i
mesto stanovanja Godine Ukupno
<30 30-39 40-49 50-59 60-69 >70
muškarci - grad 0 0 8 15 21 12 56
muškarci - selo 0 0 2 8 3 3 16
Muškarci - ukupno 0 0 10 23 24 15 72
žene - grad 0 7 13 28 35 18 101
žene - selo 0 0 1 3 10 4 18
Žene - ukupno 0 7 14 31 45 22 119
Ukupno 0 7 24 54 69 37 191
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema
Korisnikov avatar
jesy
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2010
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Koliki je zbir brojeva cetiri i pet: 5
Lokacija: tu u vashoj blizini
Kontakt:

Post od jesy »

DIGESTIVNI TRAKT-SISTEM ORGANA ZA VARENJE

Sistem organa za varenje kod čovekaSistem organa za varenje (digestivni sistem ili crevni sistem) se sastoji iz niza uzastopnih delova u kojima se odvijaju pojedine faze varenja i apsorpcije. Crevo je pričvršćeno za telesni zid trbušnom maramicom – mezenterom. Crevni kanal sačinjavaju:

usna duplja;
ždrelo;
jednjak;
želudac;
tanko crevo;
debelo crevo;
analni otvor (rektum)
Sadržaj
1 Usna duplja
2 Ždrelo
3 Jednjak
4 Želudac
5 Crevo
5.1 Tanko crevo
5.1.1 Jetra
5.1.2 Pankreas
5.2 Debelo crevo
6 Spoljašnje veze



Usna duplja
Usna duplja ima funkciju primanja hrane, a kod vodozemaca ima ulogu i u disanju. U usnoj duplji se nalaze pomoćni organi za varenje:

zubi,
jezik,
pljuvačne žlezde,
krajnici (samo kod sisara).
Zubi se sastoje od organske materije dentina, a spolja su pokriveni slojem tvrde gleđi. Unutrašnjost zuba je ispunjena zubnom pulpom (vezivno tkivo) u kojoj se nalaze krvni sudovi (ishranjuju zub) i nervi. Koren zuba je pokriven slojem cementa (koštano tkivo). Kod nižih kičmenjaka zubi funkcionišu ograničeno vreme i menjaju se celog života. Kod sisara postoje samo dve zubne generacije (mlečni i stalni). Kod nekih sisara zubi stalno rastu pa su im krunice vrlo visoke (kljove slonova, sekutići glodara, očnjaci morževa).

Jezik je kod riba slabo razvijen i nepokretan, a kod kopnenih je vrlo pokretan i dobro razvijen.

Pljuvačne žlezde ne postoje kod riba jer kroz njohovu usnu duplju stalno prolazi voda. Razvile su se kod kopnenih kičmenjaka sa primarnom funkcijom vlaženja hrane. Kod otrovnih zmija se neke od njih razvijaju u otrovne žlezde. Kod sisara su razvijene podjezične, podvilične i zaušne. Njihov sekret sadrži enzim ptijalin koji vari ugljene hidrate.


Ždrelo
Usna duplja se nastavlja na ždrelo koje prelazi u jednjak. Kod vodenih kičmenjaka (kolousta, riba i larvi vodozemaca) ždrelo je jače razvijeno i sadrži proreze za komunikaciju sa spoljašnjom sredinom. Kod suvozemnih je slabije razvijeno i preko pukotinastog otvora u vezi sa dušnikom, preko Eustahijeve tube sa srednjim uhom i preko unutrašnjih nosnih otvora (hoana) sa nosnom dupljom.


Jednjak
Jednjak je mišićna cev koja sprovodi hranu do želuca. Kod mnogih ptica na njemu se javlja proširenje – voljka, sa mnogobrojnim sluznim žlezdama čiji sekret razmekšava hranu.


Želudac
Želudac predstavlja prošireni deo creva u kome se hrana nagomilava i započinje varenje da bi se zatim postepeno propuštala u crevo. Na želucu se razlikuju dva dela: kardijalni (deo gde jednjak prelazi u želudac) i pilorični (graniči se sa crevom). Želudačne žlezde produkuju hlorovodoničnu kiselinu i enzim pepsin koji započinje varenje belančevina.

Kod ptica se sastoji iz žlezdanog (žlezde luče sluz i enzime) i mehaničkog dela (bubac). Bubac je veoma muskulozan i obložen čvrstom prevlakom koja pomaže drobljenju hrane, čime se nadoknađuje nedostatak zuba.

Kod preživara je želudac veliki i složen. Izdeljen je na 4 dela:

1. burag – najveći deo koji može da primi veliku količinu hrane; tu se nalaze bakterije koje proizvode enzim celulazu koja vari celulozu – jedino preživari, zahvaljujući ovim bakterijama, mogu da vare celulozu;

2. kapulja – sa mrežasto naboranom sluzokožom; tu se hrana meša sa sokom, a zatim se vraća u usnu duplju na ponovno žvakanje (preživanje);

3. litonja – deo u koji se hrana vraća posle preživanja;

4. sirište – tu se vrši varenje.


Crevo
Najvažnija faza procesa varenja odvija se u crevu u kome se vrši i apsorpcija svarenih hranljivih materija. U vezi sa tim dolazi do povećanja njegove površine na različite načine. Kod viših kičmenjaka ono je manje ili više izduženo (duže je kod biljojeda nego kod mesojeda) i obrazuju se sitni iztaštaji koji su označeni kao vili (crevne resice). Tako npr. kod čoveka, površina resica iznosi 10 m² ili 5 puta više od površine kože. Crevo se sastoji od dva dela:

Prednjeg, tankog creva
Zadnjeg, debelog creva.
Granica između njih je obeležena jednim slepim izraštajem – slepim crevom. Ptice imaju dva slepa creva.





Tanko crevo
Početni deo tankog creva je dvanaestopalačno crevo (duodenum), u koji se ulivaju odvodi jetre i pankreasa. U zidu tankog creva nalaze se žlezde koje luče velike količine sluzi i enzime. Sluz kao omotač štiti crevnu sluzokožu od dejstva enzima.


Jetra
To je najveća žlezda u organizmu kičmenjaka. Jetrin sekret je žuč koja se sakuplja u žučnoj kesi, a odatle kroz žučni kanal izliva u duodenum. Žuč ne sadrži enzime, ali omogućava varenje masti tako što vrši njihovu emulziju (razbija ih na sitne kapljice). Pored toga jetra obavlja još niz značajnih funkcija:

u njoj se glikoza pretvara u glikogen;
predstavlja skladište vitamina i gvožđa;
transformiše otrovne materije u neotrovne (sva krv iz creva prvo prolazi kroz jetru pa zatim ulazi u opšti krvotok) i dr.

Pankreas
Pankreas (gušterača) leži u krivini dvanaestopalačnog creva. Kod mnogih riba pankreas je rasut u vidu mnogobrojnih žlezdanih čvorova u crevnoj mezenteri. Pankreas luči pankreasni sok u kome su enzimi u neaktivnom stanju (npr. tripsinogen, himotipsinogen) da bi se aktivirali dospevanjem u duodenum (postaju aktivni tripsin i himotripsin).


Debelo crevo
Do debelog creva dospeva nesvareni deo hrane, voda i soli. U njemu se nalazi mnoštvo bakterija koje imaju sposobnost sinteze vitamina koje organizam apsorbuje. U debelom crevu se vrši apsorpcija vode i soli i prikupljanje nesvarenih ostataka pre njihovog izbacivanja.

Kod većine kičmenjaka u završni deo creva se izlivaju odvodi bubrega i polnog sistema. Taj deo creva je kloaka, koja je u vezi sa spoljašnjom sredinom preko kloakalnog otvora. Kod sisara nema kloake već je završni deo creva pravo crevo. Kod njih je kloaka razdvojena na trbušni deo, u koji se izlivaju bubrežni i polni odvodi i leđni deo – pravo crevo, koje se završava analnim otvorom[/img]
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema
Korisnikov avatar
Dj.Olivera
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2917
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm

Post od Dj.Olivera »

DUD CRNI

Drugi nazivi: Crni dud narod naziva još i ovim imenima: murgav dud, crna murva, crnica, crnicka, šamdud, šandud, šanduda.
Latinski naziv: Morus nigra .

Opis biljke: Iz dudinja crnog duda, narocito onog koji ima više kiseo ukus, cedi se sok i od njega kuvaju sirup i pekmez, koji služe kao hrana, poslastica i blag lek protiv zapaljenja grla i usta. Sirup se upotrebljava slicno kao sirup od malina. Sveže dudanje su slatko-nakiselog ukusa. Sadrže oko 10% invertnog šecera, oko 2% slobodnih organskih kiselina (limunove i jabucne), vitamina C, sluzi, mnogo pektinskih materija i drugih korisnih sastojaka. Dudinje su zdrava hrana kako za coveka tako i za domace životinje ,

Stanište: raširen je po celoj Evropi, a nalazi se i u svetlim prozracnim šumama.

Lekoviti deo biljke: za lek se koristi list i plod

Lekovito delovanje: . Listom od duda
narod leci šecernu bolest i obolele organe za mokrenje. Zbog velike kolicine
šecera dudinje su izvrsna hrana. .Dudinje sadrže oko 10% invertnog šecera,
oko 2% slobodnih organskih kiselina (limunske i jabucne), vitamin C, sluz, pektinske
i druge korisne materije.

...Zrele, vrlo slatke bele
i aromaticne nakiselo-slatke tamnoljubicaste ili potpuno crne dudinje jedu se
sveže, preradene ili osušene. Osušene dudinje mogu da zamene
šecer i zbog toga ih melju i dodaju testu pri izradi slatkiša. Od
dudinja izraduju sokove, kompote, slatka, želea, sirupe i dr. Od iscedenog
soka uparavanjem dobija se sirup koji podseca na med (i sadrži u koncentrovanom
obliku hranljive sastojke svežeg soka dudinja).

U narodnoj medicini sveže
nedozrele dudinje daju protiv proliva, a zrele kao blag laksans. Sok dudinja
daju i za lakše iskašljavanje, znojenje i mokrenje, za ispiranje kod
zapaljenja grla i usta, narocito sok crnih dudinja, koji deluje i antisepticno.

U korejskoj tradicionalnoj
medicini od lisnih pupoljaka duda koje sakupljaju preko zime i suše spravljaju
caj protiv gojaznosti i oboljenja kardio-vaskularnog sistema.

Prašak od kore duda
upotrebljava se spolja u obliku melema za brže zarašcivanje rana,
a odvar kore pije se kod povišenog krvnog pritiska. U Kini je kora duda
sastojak biljnih smeša za lecenje šecerne bolesti. U zapadnoj Evropi
i na Balkanu u iste svrhe koriste osušeno dudovo lišce koje se ponegde
kao prašak posipa po hrani (npr. varivu). Antidijabeticno delovanje se
delimicno pripisuje prisustvu vitamina B2 i ima znacaj kao dopunska terapija.

U Japanu se iz cvetova
dud izraduje kozmeticki krem za odstranjivanje pega i drugih necistoca na koži.

Od fermentiranih zrelih
dudinja se u narodu pece rakija dudovaca.

Mladi, zdravi i potpuno
razvijeni listovi beru se tokom leta i suše u tankom sloju na promaji u
hladu.

Još od vremena
Dioskorida preporucuje se gorka kora korena duda kao lek protiv crevnih parazita
(narocito protiv tenie odn. trakavice – pantljicare).


Slika
Korisnikov avatar
Dj.Olivera
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2917
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm

Post od Dj.Olivera »

DULSE ALGA

Dulse alge mogu se jesti suve ili se koristiti za začinjavanje supa (jer imaju jak i slan ukus).
Mogu se iseći na komade, natopiti vodom i dodati salatama.
Ove alge se mogu pržiti i dodati jelima ili kao garnirung za supe.
Korisnikov avatar
Dj.Olivera
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2917
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm

Post od Dj.Olivera »

DOPING
Doping je način na koji sportisti zloupotrebom hemijskih sredstava, ali i drugim vrstama medicinskih intervencija (npr. zamena krvi), pokušavaju da nadmaše u rezultatima ostale sportiste ili sopstvene najbolje rezultate na štetu sopstvenog zdravlja.

Doping nije karakterističan samo za sport, mada je tu najviše korišćen, a nije ni nastao u sportu. Doping su navodno koristile prvo neke vojske u ratovima da bi na veštački način podigle hrabrost i izdržljivost svojih vojnika.

Danas je doping redovna pojava u ekstremnom sportu, naročito biciklizmu. Dopinški skandali su česti na trkama Tur de Frans i Điro di Italija. Poslednje žrtve dopinga su najbolji biciklisti poput Jana Ulriha, Bjarne Rijsa, Stefana Garcelija, Ivana Basa i Flojd Landisa koji je pobedio Tur de Frans pod uticajem dopinga.

Verovatno največi utecaj do sada su bili česti uspesi sportaša iz DDR (Nemačke demokratične republike).Sport je bio značajno pod uticajem politike i samog Štazi-ja.Sportisti DDR-a su bili često dopingovani, čak i na skrivni način. Primer je Hajdi Kruger, višestruka prvakinja u bacanju kugle, koju su dopingovali sa tabletama oral-turinabol.
Korisnikov avatar
Dj.Olivera
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2917
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm

Post od Dj.Olivera »

DOPING

Sport, dijabetes, egocentričnost, doping…

Da li ste se ponekad zapitali koliko pate vaši najbliži i koliko gubite u životu jer ste sve podredili sportu? Ovo pitanje mi se od prvog momenta kad sam od trenera dobio plan za treninge i kad sam shvatio da ću zbog trčanja neke stvari morati pomeriti ili promeniti. Mene je dijabetes pokrenuo da treniram i da se borim za svoje zdravlje i bolest jeste glavni motiv za treniranjem ali uvek mi se provlači misao-gde je granica treniranja i dokle smo spremni da idemo i da li to ima smisla. Moja želja je bila da posle trčanja nastavim sa triatlonom ali sam shvatio da to traži veliko odricanje na koje ja ne želim da pristanem jer smatram da za to nemam vremena jer postoje još mnoge lepe stvari koje treba doživeti i videti. Često mi se dešavalo da mi se ne trči već vozi bicikla ili pliva a u dosta slučajeva mi se nedeljni dugi trening poklapao sa odlaskom na planinu i tad sam pokretao pitanje zašto ja trčim umesto što ne vozim biciklu od koje bi imao i veću korist u tom momentu jer bi bio nesumnjivo zadovoljniji i srećniji a to mi je i cilj, zar ne?!


Često viđam sportiste koji su zapostavili sve oko sebe zarad nekog vrhunskog rezultata, trenirajući više sati dnevno ne videvši da drugi pate oko njih pogotovo porodični ljudi koji sebično vuku najdraže po trkama na koje ih oni čekaju i po deset sati. Mogu da shvatim nekog ko je mlad ali ne i one koji imaju porodicu.. Vrhunski sportisti u sportovima izdržljivosti su većinom egocentirčni i verovatno im je to potrebno da bi bili najbolji. Ako odete na neke njihove partije ili ih sretnete negde, videćete da oni većinom pričaju o sebi i treninzima i većinom su neinteresantni, retko se među njima može pokrenuti neka druga pametnija tema. Jednostavno oni su preokupirani sobom i ne vide da zapostavljaju svoje najbliže, prijatelje i posao. Nisam upoznao nekog vrhunskog trkača ili triatlonca da postiže vrhunske rezultate i da ima normalan život, većinom su to ljudi kojima je život isplaniran u minut i koji žive na traci i misle da se svet vrti oko treninga i rezultata. I verovatno drukčije nemože da se postigne dobar rezultat. A šta je smisao dobrog rezultata nego zadovoljenje vlastitog ega jer ako ćemo iskreno samo istrčavanje maratona je uspeh a rezultati su manje bitni. Ne može niko da mi kaže da je istrčavanje ironman triatlona ili maratona uživanje, mislim da se tu juri ego momenat koji vas ispuni prilikom prolaska kroz cilj. Ako ne napravite dobar rezultat vi nikome niste interesantni jer ste vi ’samo’ završili trku?

Neki moji prijatelji koji su završili fakultete fizičke kulture me uvek pitaju zašto ja mučim sebe i ne bavim se rekreativno sportom jer svako ekstremno bavljenje sportom ujedino i uništava organizam jer ljudsko telo nije savršena mašina i ako se pretera sa opterećenjem ono počne da se kvari a valjda nam je cilj da budemo zdravi a ne da se uništimo.

Generalno mi se čini da je u svetu porastao trend ekstremnog sporta i da nije više dovoljno baviti se osnovnim sportovima već je cilj napraviti što ekstremniju varijantu koja samo služi da zadovolji vlastiti ego i sujetu. Zbog sve veće želje da se bude bolji i sve veće odgovornosti prema sponzorima pojavio se doping koji koristi većina najboljih sportista i tu se gubi svaki smisao. I to se nažalost neće promeniti jer se novac uvukao u sve spore sporta a hemijska industrija napreduje uvek korak ispred antidoping komisija. Neki prvobitni smisao sporta se sve više gubi-zdravlje, normalan pogled na život, socijalizacija; pa današnji sportisti se mrze umesto da pokazuju suprotno jer im je novac postao primaran cili-oni ne biraju sredstva da se do njega domognu.

Zbog dijabetesa ne smete postati sebični i povući se u sebe i optuživati ostale za vaš neuspeh, potrebno je da nastavite normalno da živite i da jednim normalnim odnosom prema svima pokažete da možete sve što i drugi mogu pa i bolje.

Ja mnogo pazim da nezapostavim moju suprugu, moje prijatelje i sve ostale koji me podržavaju u svakodnevnom životu i ponekad se desi kad osetim da im trebam ja pomerim ili skratim trening ili jednostavno ne treniram i ne kajem se zbog toga jer sam nekog učinio sretnim.

Nije mi bio cilj da nekog uvredim ili isrpovociram već da istima pokušam ukazati da su se pretvorili u robote iako oni tako ne misle i da se malo osvrnu oko sebe i posvete malo više pažnje onima koji ih vole i sa kojima žive. Da sport postane pozitivan primer i dobar stav prema životu a ne da im pokretač bude novac i slava koji će jednog dana imati. Kad vam deca budu odrastala pored vas a ne da vas ispraćaju na treninge i kad shvatite da im ta promena donosi samo bolje i lepše stvari u životu par minuta lošijeg rezultata neće biti problem….
Korisnikov avatar
Dj.Olivera
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2917
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm

Post od Dj.Olivera »

DOPING

Zaplenjeno oko 25.000 tableta i ampula sa sredstvima za doping
Steroidi u kroasanu
Privedeni mladić izjavio je da su sredstva za jednogodišnju ličnu upotrebu njega i njegovih klupskih prijatelja. Iako zakon predviđa poseban režim uvoza ovakvih supstanci, njihov šverc sankcionisan je samo prekršajno
BEOGRAD - Carinici na graničnom prelazu Gradina zaplenili su u utorak oko 25.000 tableta i drugih doping sredstava. Tablete su zaplenjenje u kolima državljanina Srbije i Crne Gore, čije se ime ne navodi, a protiv koga je podneta samo prekršajna prijava.

Carinici su zaplenili 24.400 tableta stanbola, metanabola, oksanbola, primobolana i 595 ampula od 10 mililitara andropena, mastabola, primabola, decabola, trenabol depota, trenabola, testabol propionat, testabol depota, boldabola. Kako Glas saznaje na ovom graničnom prelazu, radi se o mladiću od 23 godine, koji je u nelegalnom prenosu doping sredstava uhvaćen u rutinskoj kontroli. Naš izvor navodi da bi "hormonska doping sredstva možda i prešla granicu da se mladić nije uznemireno ponašao prilikom pasoške kontrole, što iskusnim graničarima nije promaklo".


Doping u prodavnici zdrave hrane!

Neke od opasnih supstanci legalno se mogu nabaviti u privatnoj radnji tržnog centra u samom centru Beograda. Po "preporuci" smo pozvali prodavnicu koja prodaje dijetetske dodatke ishrani i zatražili testosteron depo. Ljubazna prodavačica je saopštila da imaju njegovu zamenu "19-nor kompleks", koji u sebi sadrži testosteron i veoma je jak. Bočica od 60 kapsula košta 4.255 dinara. Međutim, iako prodaje taj, po sopstvenim rečima, izuzetno jak i opasan preparat, prodavačica je savetovala da se ne uzima zbog mogućih posledica na zdravlje. Uporno je objašnjavala da pomenuti kompleks može izazvati sterilitet, rast ženskih grudi (kod muškaraca), kao i pojačan rast dlaka. Na pitanje koliko momci u Beogradu traže ovaj testosteronski preparat, ona je rekla da su mladići "zaluđeni za tim", a da im ona uvek savetuje pravilnu ishranu i odgovarajuće dodatke, nikako ovaj doping, posle čijeg prekida korišćenja ostaju mlohavi i ispumpani mišići i veoma narušeno zdravlje.




Mladić kod koga su pronađene tablete izjavio je da je ta količina predviđena za jednogodišnju ličnu upotrebu njega i njegovih klupskih prijatelja. Carinici ne navode o kojem sportskom klubu je reč, jer mladić u svojoj izjavi nije bio dužan da to saopšti. Nažalost, iako zakon predviđa poseban režim uvoza ovakvih hemijskih supstanci, njihov šverc za sada nije sankcionisan krivično već samo prekršajno.

Stručnjaci su jedinstveni u oceni da su steroidi i ostali stimulansi opasni kao i sama droga, a da kod korisnika izazivaju veliko uznemirenje i agresiju, a neki ih koriste i kao vijagru. Nažalost, ova sredstva su veoma omiljena među bodibilderima koji za kratko vreme žele da višestruko uvećaju svoju telesnu masu, a nisu svesni zdravstvene opasnosti koja im preti.

Ampule sa hormonskim doping sredstvima zaplenjene na Gradini pronađene su u naizgled fabrički zatvorenom tetrapaku, dok su tablete bile sakrivene u naizgled originalnim pakovanjima kroasana. Pivedeni je izjavio da je sva roba kupljena u Bugarskoj, da je tamo plaćena 4.000 evra i da je u SCG ta vrednost višestruko veća. Upravnik Carinarnice Gradina Nikola Tončev za Glas kaže da su ovi preparati u Bugarskoj nabavljeni na crno, jer se ambalaža neznatno razlikuje od originalnih proizvoda, koje zvanično proizvodi engleska farmaceutska kuća "Britiš dragon" i čija je zvanična cena daleko veća od one na crnom bugarskom tržištu.

Ova sredstva se na beogradskom tržištu legalno ne mogu nabaviti, a u kliničkim uslovima stručnjaci strogo kontrolišu upotrebu ovih supstanci i to kod dijalize, prilikom gubljenja proteinske mase bolesnika.

Crno tržište predstavlja zatvoren krug u koji je teško prodreti. Kako za Glas kaže instruktor jednog poznatog beogradskog bodibilding kluba, kod nas je sve manje ozbiljnih vežbača koji pravilnom ishranom i dijetetskim dodacima oblikuju svoje telo. On ističe da se, nažalost, neki opasni preparati, poput testosterona depo i dekadurabolina mogu nabaviti i u nekim privatnim apotekama. Slična situacija je i sa ostalim doping sredstvima koja "se valjaju na crno ispod ruke, po privatnim bodibilding klubovima, po preporuci i poznanstvu sa jakim momcima". Na crnom beogradskom tržištu 20 komada stimulansa efedrin mogu se nabaviti za deset evra.

Prekjučerašnja zaplena oko 25.000 doping tableta i ampula je najveća u poslednjih godinu dana. Prošle godine na istom graničnom prelazu oduzeto je 8.000 tableta efedrina i 18.000 komada tiromela.
- Efedrin u obliku tableta nije registrovan kod nas, već samo u obliku kapi za nos. Upravo zbog toga što se koristi u spravljanju narkotika država strogo kontroliše uvoz efedrina - kažu farmaceuti.

Inače, Uprava carine uredno beleži svaku zaplenu ovakvih, psihoaktivnih supstanci, a Carinarnica Dimitrovgrad je samo u prošloj godini zaplenila 240.000 tableta.

Doping u prodavnici zdrave hrane!

Neke od opasnih supstanci legalno se mogu nabaviti u privatnoj radnji tržnog centra u samom centru Beograda. Po "preporuci" smo pozvali prodavnicu koja prodaje dijetetske dodatke ishrani i zatražili testosteron depo. Ljubazna prodavačica je saopštila da imaju njegovu zamenu "19-nor kompleks", koji u sebi sadrži testosteron i veoma je jak. Bočica od 60 kapsula košta 4.255 dinara. Međutim, iako prodaje taj, po sopstvenim rečima, izuzetno jak i opasan preparat, prodavačica je savetovala da se ne uzima zbog mogućih posledica na zdravlje. Uporno je objašnjavala da pomenuti kompleks može izazvati sterilitet, rast ženskih grudi (kod muškaraca), kao i pojačan rast dlaka. Na pitanje koliko momci u Beogradu traže ovaj testosteronski preparat, ona je rekla da su mladići "zaluđeni za tim", a da im ona uvek savetuje pravilnu ishranu i odgovarajuće dodatke, nikako ovaj doping, posle čijeg prekida korišćenja ostaju mlohavi i ispumpani mišići i veoma narušeno zdravlje.

Slika
Korisnikov avatar
Dj.Olivera
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2917
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm

Post od Dj.Olivera »

DUŠA

Slika

JA SAM DUŠA

ŽIVIM U TELU

NEVIDLJIVA SAM

IMAM BESKRAJNU MOĆ

TELO I JA SMO DVE RAZLIČITE STVARI

TELO NEMOŽE VIDETI, MISLITI ILI OSEĆATI BEZ MENE.


Pitanja:.

1) Gde živi duša?

2) Da li je duša vidljiva?

3) Koju moć ima duša?

4) Da li su telo i duša ista stvar?

5) Može li telo videti, misliti i osećati bez duše?


Citati


Aristotel
"Ako je duša važnija od tijela (jer je po prirodi sposobnija da vodi), i ako sa za tijelo brinu umijeća i vještine kao što su liječništvo i tjelovježba (i njih smatramo znanjima i za neke ljude govorimo da su ih stekli), očigledno je da neka briga i neko umijeće postoji i za dušu i za duševne vrline, i sposobni smo ga steći, jer to možemo i s onim u čemu nam je neznanje veće i što je teže spoznati."

Baruch Spinoza
"Duše se ne pobeđuju oružjem, nego ljubavlju i blagorodnošću."
Benjamin Disraeli
"Male stvari štete dušama malih ljudi."
Ciceron
"Nema ničeg otmjenijeg i cjenjenijeg od vjernosti. Vjernost i istina najsvjetlija su savršenstva i darovi ljudske duše."
Demokrit
"Čovjek se treba više brinuti za dušu nego za tijelo."
Eshil
"Riječi su lijek duši koja pati."
Francis Bacon
"Ćutanje je odmor duše."
François de La Rochefoucauld
"Osveta je uvijek posljedica slabosti duše koja ne može da podnese nepravdu."
Friedrich von Schiller
"Sitne su i uske duše oni koji tako rado svaki zasluženi jad obilježavaju imenom neumoljive sudbine."
Helen Keller
"Dok sebičnost i pritužbe izopačuju i pomračuju dušu, ljubav je nadimlje radošću i oštri njezin vid."
Henry Miller
"Sjedište je duše ondje gdje se unutarnji svijet i vanjski svijet dodiruje. Jer, niko ne poznaje sebe ako je samo on, a ne u isti mah još i neko drugi." (Sexus)
Heraklit
"Oči i uši su ljudima zli svjedoci ako imaju barbarske duše."
Hermann Hesse
"Ja sam odabrao put egoista ili vjernika, pa obaveze prema vani smatram sporednima u odnosu na one koje dugujemo vlastitoj duši."
Hermes Trismegistros
"O dušo, moraš steći istinsko znanje o svom sopstvenom biću, kao i o njegovim shvatanjima i oblicima. Nemoj misliti da postoji i jedno jedino shvatanje koje želiš da upoznaš, a koje je izvan tebe. Ne, sve što moraš da naučiš je u tebi."
"Duša je bestjelesna. Sve što se nalazi ispod duše ne može imati učešće u životu, izuzev uz pomoć duše. Duša u sebi posjeduje moć mišljenja, volje i suda. Ona širi svoje moći nad svim sa čime se povezuje, u slučaju da je to u stanju da primi njene moći. I tako ona donosi život."
Kahlil Gibran
"Kad povjeriš svoju nevolju susjedu, daruješ mu dio svojega srca. Ako je u njega velika duša, zahvaljuje ti; a ako je malena, omalovažava te."
Kur'an
"Ljudi, bojite se Allaha, koji vas je stvorio od jedne duše." (An-Nisa' : 1)
"Spašen je onaj ko izgradi i očisti svoju dušu, a propao je onaj ko je isprlja i uništi." (Aš-Šams : 9-10)
Marko Aurelije
"Duša ima boju čovjekovih misli."
"Pogledaj u dubinu svoje duše. Tu ćeš naći izvor prave sreće, izvor nepresušni, samo valja da ga neprestano dubiš."
"Ušutkaj svoju uobrazilju; uzdrži svoje želje; ugasi razbuktalu lakomost. Neka ti duša bude samo svoja i jedino svoja."
Maksim Gorki
"Ne budite ravnodušni jer je ravnodušnost smrtonosna za ljudsku dušu."
Oscar Wilde
"Ništa ne može izliječiti dušu osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti razum osim duše."
Pearl S. Buck
"Najviše razvijeno područje našeg svijeta je ljudska duša."
Phil Bosmans
"Sam je čovjek kriv za svoj razoreni životni svijet, za svoj zatrovani duh, za svoju opustošenu dušu."
Plutarh
"Duša zaljubljenog čovjeka živi u tuđem tijelu."
Ralph Waldo Emerson
"Ljepota je odlika tijela kako je vrlina odlika duše."
Sapfa
"Najljepše je ono što ljubimo sa slutnjom u duši."
Seneka
"Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali ljepota duše krasi tijelo."
Turgenjev
"Duša nije jabuka: ne možeš je razdijeliti."
Victor Hugo "Ja nosim odijelo lakeja, a u vas je lakejska duša."
William Shakespeare
"Ljubav ne gleda očima, već dušom; zato je krilati Amor na slikama slijep."

Poslovice

Češke poslovice
"Ljepota - očima paša, a duši zatvor."
Indijske poslovice
"Kao što tijesna odjeća smeta kretanju tijela - tako bogatstvo smeta kretanju duše."
Kurdske poslovice
"Kad ljubav i strast postanu prijatelji, prinose za žrtvu i srce i dušu."
Tatarske poslovice
"U ljepotice su lijepe oči, u umnice - duša."
Korisnikov avatar
Dj.Olivera
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2917
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm

Post od Dj.Olivera »

DUHOVITOST- lek za DUŠU i telo

Smeh - za telo i dušu lek
Brojna istraživanja su dokazala da ima veliki uticaj na ljudsko zdravlje, a samim tim i na celokupni život.
Poznata je izreka da je smeh najbolji lek, i za dušu i za telo.Iako je jedan od pojmova koji je najteže odrediti definicijom, svi znaju šta je smeh. I svi vole da se smeju, iako danas, zbog ubrzanog i stresnog načina života, to sve manje čine.
Poznata je izreka da je smeh najbolji lek, i za dušu i za telo. Brojna istraživanja su dokazala da ima veliki uticaj na ljudsko zdravlje, a samim tim i na celokupni život. Pozitivno utiče kako na fizičko, tako i na psihičko zdravlje čoveka i iz tog razloga treba ga što više praktikovati.
- Smeh je alat za aktiviranje desne hemisfere mozga. Za razliku od leve, koja je logička, prosuđivačka, desna hemisfera mozga nam služi za ostvarivanje kreativne, umetničke strane naše ličnosti. Zato je svakom čoveku bitno da izvrši balans između funkcija leve i desne moždane hemisfere, što je osnova za zdrav mentalni život. Isuviše nam je leva strana aktivirana, a desna ne. A ona se upravo smehom najbolje aktivira - objašnjava psiholog Jovo Mićić, osnivač i predsednik "Kluba smeha" u Beogradu.
Pored toga što stimuliše našu kreativnost, dokazano je da smejanje utiče na jačanje samopouzdanja kod ljudi, i samim tim, na poboljšanje socijalnih odnosa. Takođe, dokazano je da oslobađa anksioznosti i proizvodi stanje sreće, i preporučuje se zato kao najbolja antistres terapija.
Čuva i srce i pluća
Smehom se povećava cirkulacija krvi i snabdevanje srčanog mišića kiseonikom, pa pozitivno deluje na krvotok i na kardiovaskularni sistem. Zahvaljujući poboljšanju cirkulacije krvi smanjuju se šanse za formiranje tromba, i samim tim, naše srce bolje radi. Povećanjem nivoa kiseonika u krvi, poboljšava se i kapacitet pluća, pa je, takođe, idealna vežba za sve one koji boluju od astme i bronhitisa.
- Pored uticaja na fizičko i psihičko zdravlje, smeh pozitivno utiče i na duhovno zdravlje i na razvijanje boljih međuljudskih odnosa. Zbog kompetitivnosti ljudi su izloženi raznim pritiscima, koji kod njih stvaraju brojne inhibicije i blokade. Ljudi koji se zajedno smeju postaju otvoreniji i pokazuju veću sklonost da brinu jedni za druge. Kroz zajednički smeh, oslobađaju se tih inhibicija, postaju jedni drugima bolji i spremniji da pomognu - navodi psiholog Mićić.
Recept za lepotu
I sa estetske strane mogu se pronaći brojna pozitivna dejstva smeha, koji je izvanredna vežba za sve facijalne mišiće. Oni koji se često izlažu veselom smehu povećavaju snabdevanje lica krvlju, što hrani kožu lica i daje joj rumenilo, pa izgledaju veselije i atraktivnije. Kontrakcijom suznih žlezda tokom smejanja dolazi do pojačanog vlaženja očiji, što im daje iskričav i blistav izgled.
Zbog svih pozitivnih dejstava koje smeh ima na ljudsko zdravlje, širi se mreža "Klubova smeha", u okviru kojih se koristi terapija smehom. Njihova suština je da ljudima koji se priključe klubu pomognu da smeh vrate u svoj život i tako poboljšaju svoje zdravlje, posmatrajući svet sa vedrije strane.
Korisnikov avatar
Dj.Olivera
Stalni član
Stalni član
Postovi: 2917
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm

Post od Dj.Olivera »

DUHOVITOST

Smeh lek za dušu i telo

Slika
Odgovori