dr ivica napisao:
1. Da li imate nesanicu, ili preteranu pospanost?
2. Da li imate povecan apetit, nocne posete frizideru, ili suprotno, odsustvo apetita?
3. Da li vam je polni nagon (libido) smanjen?
4. Da li placete skoro svaki dan, ili skoro svaki dan uhvatite sebe kako dugo sedite ili lezite bezvoljni i sa pogledom izgubljenim u daljinu, ili, da li sebe dozivljavate kao "promasenu osobu", a zivot kao bezvredno mucenje i "otaljavanje"...
1. Da li imam ili nemam?!

Pa ni sama ne znam, jedino sto znam da sam preokrenula dan za noc, te sam danju gnjila, nocu vila!!
Al to nije ni nesanica niti pospanost, samo preokrenut bioritam!!
2. Odsustvo apetita imam od rodjenja, a posete frizideru samo kad moram, da ne lipsem!!
3. Kako kad, i kako sa kim!!!
4. Zadnji put sam plakala (sa debelim razlogom) pre par meseci kad sam saznala da i mama ima C, inace, ne pamtim kada sam plakala "sama od sebe" (tu ne racunam filmove, jer na njih placem kao kisha!!), a zivot smatram kao bezvredno mucenje cim mi nesto zafali, i onda krenem sa crnim mislima kako je ceo zivot jedno veliko mucenje (e sad ce svi da vide kako izgleda moja depresija

), kako od momenta radjanja kada bebe placu, preko grceva u stomaku, kada takodje placu, nicanja zuba, upale grla i krajnika, upale pluca, lomovi ruku nogu, ogrebotine, posekotine, nadju se tu i poneke vashke, napad slepog creva, bolne menstruacije, jos bolniji porodjaj, stalne popravke i vadjenje zuba, upale usiju, kardioloski i neuroloski problemi, psihijatri, psiholozi, dermatolozi, venerolozi

, tumori, infarkti.........smrt!!

Ceo zivot-jedna velika patnja i konstantni susreti sa lekarima (sa malim intermecom)!!!
E za TO sam stvarno depresivna!!

MUKA MI JE OD LEKARA (ne kao ljudi, da dr Ivica ne shvati ovo licno

), od bolova i bolesti, i lecenja i ...........AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAA!!

Nadam se da me razumete, i da shvatate zasto se derem.
Sve je to valjda posledica svega sto se desava sa mnom i oko mene??!!
Iako sa 33 godine nemam stalan posao, nemam porodicu, zivim kao podstanar, ne smatram se "promasenom osobom" (iako imam sve adute da bi trebalo tako da se osecam

).
Naucila sam da uzivam u svakom trenutku, u svakom novom danu, da sam srecna sto sam okruzena ljudima koji me vole i koje volim, ne stedim sebe ni u jednom momentu da im svakodnevno pokazujem koliko ih volim i cenim i koliko sam sretna sto ih imam, da uzivam u njihovoj paznji i ljubavi koju i oni meni pruzaju.
Jedino jos imam frku od prolaznosti vremena, od starenja, ali se zato trudim da uzivam u svemu gore navedenom, jer sam shvatila da sam sada, i u ovom momentu TU, i da ni u jednom narednom necu biti mladja nego sto sam sada (mene kao da vec hvata kriza srednjeg doba

) i maksimalno se trudim da ne razmisljam o "sta ako, i sta kad bi" (u negativnom smislu). Trudim se da naucim (i mislim da mi dobro ide), da ne strepim stalno zbog necega.
Da li sam ja depresivna??!!
Mislim da (TRENUTNO

) nisam!!
@ Tarci, bravo za ispit!!
@ Minjab, zao mi je sto nisam "u krivu"!!

Nadam se da ti je danas bilo malo bolje??!!
Meni je juce u jednom momentu bio puls ravno 120

, al mu se nisam prepustila, niti sam panicila. Kako doslo-tako je i proslo!!
Pozz svima!!
