Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 20 Posta ] 
Idi na stranicu   1, 2  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta: tumor markeri
PostPoslato: Čet Mar 12, 2009 4:39 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Čet Mar 12, 2009 4:26 pm
Postovi: 10
izvinjavam se ako je ovo vec bilo ali suvise je opsirno ili se ne snalazim pa ne mogu da pronadjem

zanima me da li se samo testom na tumor markere moze utvrditi da neko ima negde u telu karcinom, ili makar benigni tumor? ili makar da se suzi sumnja? posto sam videla da ima vise tih tumor markera, koji bi bio najopstiji test? u stvari pretpostavljam da je pitanje glupo za benigni tumor ali pretpostavljam da moze za karcinom? evo sta moze da se uradi u gradskom zavodu za zastitu zdravlja:

77. TPSA 660
78. FPSA 682
79. CEA 605
80. AFP 660
81. CA 15-3 715
82. CA 19-9 715
83. CA 125 715

ovo su sa cenama. dakle koji bi trebalo uraditi da se utvrdi da bilo gde nesto postoji?

da li su tumor markeri tacni s nekom verovatnocom, tj da li moze neki tumor da im promakne?

hvala i ovo ozbiljno pitam


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: IZVOLTE
PostPoslato: Čet Mar 12, 2009 9:04 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sub Mar 08, 2008 2:14 pm
Postovi: 46
Lokacija: beograd
Tumorski markeri




Šta su tumorski markeri?

Pod pojmom ''marker'' obično se podrazumeva oznaka koja ukazuje na nešto sasvim određeno, znači - znak prepoznavanja. Tumorski markeri jesu, prema tome, obeležja koja ukazuju na zloćudnu izraslinu. Shodno medicinskoj definiciji, to su supstance, najčešće molekuli šećera i belančevina, koje se u krvi ili drugim telesnim tečnostima prvi put ili u povišenoj količini mogu pronaći u slučaju raka ili koje se nalaze na površini ćelija tumora.



Tumorske markere stvaraju ćelije raka i otpuštaju ih u krv ili je njihovo stvaranje izazavano rakom. U idealnom slučaju jedan određeni tumorski marker nedvosmisleno ukazuje na određeni oblik raka. Ta idealna situacija praktično nikada ne postoji. Potpuno tumorski specifični markeri nisu do sada mogli da budu pronađeni u ljudi, a različiti tumorski markeri mogu da budu povišeni kod različitih vrsta raka. Takođe, tumorski markeri ne postoje za sve slučajeve raka.



Šta govore tumorski markeri?

Da bi vrednost tumorskih markera mogla da se protumači pravilno i na odgovarajući način, mora da se odabere pravi marker i da se tačno poznaje na šta se odnosi. Za postavljanje dijagnoze ili za planiranje lečenja određivanje tumorskih markera nije dovoljno. Ono je, međutim, često zgodno za procenjivanje delotvornosti lečenja ili toka bolesti. Pri tome je važno da se dotični tumorski marker odredi pre početka terapije, kako bi se u daljem toku imala uporedna vrednost. Pošto je kod najvećeg broja raspoloživih tumorskih markera vrednost izmerena u krvi neposredno srazmerna masi tumora u telu, promena vrednosti utvrđena pre terapije može da ukaže na delotvornost lečenja ili na novi rast tumora. Ako povišene vrednosti u roku od 4 - 8 nedelja posle operacije opadnu do opsega normalnih vrednosti, to govori da je tumor potpuno odstranjen. Ponovo povišene vrednosti ili vrednosti koje čak rastu ukazuju na zaostalo tkivo tumora ili na već postojeće metastaze. Kod hemoterapije, hormonske terapije i terapije zračenjem kretanje vrednosti markera može da se koristi za procenjivanje delotvornosti ili nedelotvornosti lečenja. Ako vrednosti opadaju, to ukazuje na to da bolest odgovara na terapiju. Povišena vrednost tumorskih markera, koja se utvrdi, na primer, u toku kontrolnog pregleda, može na ponovno pojavljivanje tumora ili na stvaranje metastaza da ukaže i do šest meseci ranije nego pregledi na rentgenu ili ultrazvuku.



Od kakve je koristi za pacijente utvrđivanje tumorskih markera?

Ako kretanje markera ukazuje na to da oboljenje odgovara na lečenje, to potvrđuje odabranu terapijsku strategiju. Ako vrednosti ostanu visoke ili ako ponovo rastu, to znači da terapija treba da se prekine odnosno da se promeni. Pacijent tako ne biva nepotrebno opterećen nedelotvornim merama lečenja.

Ako se vrednosti markera u daljem toku povećavaju, kod mnogih oboljenja može pomoću ranog uvođenja terapije povoljno da se utiče na oboljenje koje se ponovo pojavilo.



Kada je opravdano utvrđivanje tumorskih markera?

Značajna oblast primene određivanja tumorskih markera jeste kontrola toka bolesti i lečenja onih slučajeva raka za koje postoje odgovarajući markeri. U okviru kontrole utvrđivanje je opravdano samo onda kada se iz rezultata ispitivanja i mogućne dijagnoze recidiva na osnovu povišenih vrednosti donose zaključci u vezi sa terapijom. To znači da za lečenje moraju da postoje medicinske mogućnosti sa izgledima na uspeh i da igra ulogu to da li će lečenje početi odmah ili tek nešto kasnije, ako se napredovanje bolesti utvrdi drugačije. Ako to nije slučaj, onda utvrđivanje tumorskih markera nema nikakvog smisla. Ono opterećuje pacijenta i pravi nepotrebne troškove, a ne donosi nikakve koristi.



Može li utvrđivanje tumorskih markera da se primeni za rano otkrivanje raka?

Za ranu dijagnozu raka, recimo - u okviru redovnih pregleda zdravih osoba odnosno onih koje nemaju tegobe, tumorski markeri, uz sasvim malo izuzetaka, nisu pogodni, jer većim delom nisu zaista specifični za jedno određeno oboljenje. Zbog toga se dokazivanje nekog markera u krvi ne uzima kao nedvosmisleni dokaz postojanja nekog zloćudnog tumora.

Dva izuzetka od ovog pravila jesu određivanje markera alfa-fetoprotein (AFP) za rano otkrivanje raka jetre kod rizičnih osoba - znači, osoba sa hronično aktivnim hepatitisom, cirozom jetre i pokazateljima infekcije virusom hepatitisa C, te određivanje prostata-specifičnog antigena (PSA) u vezi sa opipavanjem prostate od čmara radi proširene rane dijagnostike raka prostate u muškaraca starijih od 50 godina. Najveći deo ostalih markera može da ima povišene vrednosti s jedne strane kod različitih vrsta raka, a s druge strane kod niza dobroćudnih oboljenja.



Kako se mere tumorski markeri?

Za određivanje tumorskih markera danas su na raspolaganju standardizovani postupci testiranja, koje industrija nudi kao ''setove'' ili ''kitove''.



U kojim se razmacima određuju tumorski markeri?

Kada uspeh lečenja - operacije ili hemoterapije, na primer - treba da se proveri određivanjem tumorskih markera, onda se merenje izvodi pre početka terapije. Samo kada je ta vrednost povišena ima smisla preduzimati dalje mere. Posle operacije ili početka hemoterapije do sledećeg merenja mora da se sačeka najmanje onoliko za koliko bi se tumorski marker bio izgubio iz tela ako se više ne bi stvarao. Za to je potrebno da se poznaje brzina biološke razgradnje pojedinačnih markera u telu. U okviru kontrole takvih slučajeva raka kod kojih je rano otkrivanje napredovanja bolesti korisno za dalje izglede lečenja, određivanje pojedinačnih odgovarajućih tumorskih markera izvodi se u prve dve godine svaka četiri meseca, a onda do pete godine na pola godine. Pošto kod najvećeg broja tumora važi da je recidiv posle pet godina redak, određivanje tumorskih markera posle ovog perioda nije više potrebno. Pojedinačno se razmaci utvrđuju prema preporukama za kontrolu različitih slučajeva raka. Ako postoji čvrsta sumnja na obnovljen rast tumora na prvobitnom mestu ili na metastaze, određivanje kretanja markera može, radi procenjivanja ''trenda'', da bude korisno i u kraćim razmacima.



Da li povećanje ili kolebanje vrednosti markera može da ima i druge uzroke osim rasta tumora?

Povremeno povećanje vrednosti tumorskih markera može da se javi, između ostalog, i kod različitih zapaljenskih oboljenja probavnog trakta, ciroze jetre, začepljenja žučnih kanala i smetnji u funkcionisanju bubrega i zapaža se i u pušača. U tim slučajevima vrednosti su promenljive i ne rastu stalno. Delimično velika odstupanja u markerima mogu da se jave i kod primene različitih postupaka testiranja ili proizvoda različitih proizvođača. Zbog toga bi kod jednog pacijenta stalno trebalo da se primenjuje isti test, kako bi se izbegle nepotrebne zabune. Jedan jedini "ispad" u vrednostima najčešće nema nikakav značaj.

Naročito visoke vrednosti mogu da se jave usled toga što posle operacije, hemoterapije ili zračenja, posle uništavanja ćelija tumora, velike količine tumorskog markera dospevaju u krv. Naročito niske vrednosti nastaju usled toga što, na primer, posle operacije sa velikim gubitkom krvi, voda iz tkiva "razredi" krv, a tako i koncentraciju markera.

Kod poznatog raka i tumorskih markera koji kontinuirano rastu mora, međutim, uvek da se pomisli na ponovno pojavljivanje tumora.



Kod kojih slučajeva raka ima smisla utvrđivanje tumorskih markera?

U okviru praćenja lečenja i radi ranog otkrivanja recidiva, određivanje tumorskih markera naročito je opravdano kod raka debelog creva, raka dojke, raka jajnika, raka prostate i raka testisa i karcinoma malih ćelija pluća. Međutim, i kod nekih drugih oboljenja, određivanje markera, pod određenim okolnostima sa prikladnim kombinacijama parova, može u mnogim slučajevima da pruži dodatne informacije.



Koji su najvažniji tumorski markeri?

Za neke od učestalijih slučajeva raka postoje pouzdani markeri, koji će biti predstavljeni u pregledu koji sledi. Navedeni su pojedinačni tumori kod kojih određivanje odgovarajućeg markera može da bude korisno. Istaknute su slike bolesti kod kojih određivanje pojedinačnog markera ima najveći praktičan značaj. Date su i neke referentne vrednosti.



Tumorski marker CEA (engl. "carcino-embryonic antigen" - karcino-embrionalni antigen)

Ćelije koje stvaraju CEA grade ovaj molekul šećera i belančevina u zidu ćelije i otpuštaju ga u krv. Marker se zbog toga nalazi kako na ćelijama tako i u telesnim tečnostima. Referentna vrednost iznosi, po pravilu, < od 3 ng/ml.

Tumori koji najviše idu sa povišenim vrednostima CEA jesu: karcinom debelog creva, karcinom želuca, rak dojke, rak pluća, rak pankreasa, rak jednjaka.

Dobroćudna oboljenja koja mogu da idu sa povišenim vrednostima CEA jesu: ciroza jetre, zapaljenje pankreasa, akutni hepatitis (zapaljenje jetre), Crohn-ova bolest (inflamatorna bolest creva), ulcerozni kolitis (inflamatorna bolest debelog creva), divertikuloza i divertikulitis, polipi creva, čir želuca i dvanaestopalačnog creva.

Kod strasnih pušača, ove vrednosti takođe mogu da budu povišene (maksimalno do 20 ng/ml). Što je vrednost viša, to je veća i verovatnoća da je za to odgovoran neki zloćudni tumor.

Najvažniju ulogu određivanje CEA igra kod raka debelog creva, gde je visina vrednosti u odnosu sa stadijumom tumora. U kontroli toka bolesti i u okviru kontrolnog praćenja, povećanje CEA ukazuje na ponovno javljanje oboljenja na mestu operacije ili na metastaze na drugim organima u suštini osetljivije i ranije nego pregled rentgenom i ultrazvukom ili rektoskopija.



Tumorski marker CA 15-3 (engl. "cancer antigen" - antigen raka)

Ovaj marker, molekul šećera i belančevina, ima svoj najveći značaj u kontroli toka bolesti pacijentkinja sa rakom dojke. Visina vrednosti u velikoj meri je u odnosu sa aktivnošću bolesti i može da se koristi za razgraničavanje od dobroćudnih oboljenja dojki u žena. Kod zajedničkog određivanja CA 15-3 i CEA sa sigurnošću od 80% otkriva se metastaziranje raka dojke. Referentna vrednost je < od 20 - 30 U/l.

Tumori koji idu sa povišenim vrednostima CA 15-3 jesu: rak dojke, rak jajnika.

Dobroćudna oboljenja koja mogu da idu sa povišenom vrednošću CA 15-3 jesu: hepatitis (zapaljenje jetre), ciroza jetre, pankreatitis (zapaljenje pankreasa), zapaljenska oboljenja pluća, zapaljenska oboljenja želudačno-crevnog trakta.



Tumorski marker CA 125

CA 125 takođe je molekul šećera i belančevina, koji u prvom redu ima značaj kao tumorski marker za rak jajnika. U kontroli toka povišene vrednosti ukazuju srazmerno prilično sigurno na recidiv ili na metastaze, pri čemu normalne vrednosti same po sebi ne znače da tumora nema. Zbog toga samo određivanje CA 125 kod raka jajnika načelno ne može da zameni naknadni operativni pregled (engl. "second look"). Ono svakako omogućava ciljanu primenu dijagnostičkih i terapijskih mera. Referentna vrednost je < od 35 U/l, sa sivom zonom do 65 U/l.

Tumori koji često idu sa povišenim vrednostima CA 125 jesu: rak jajnika, drugi ginekološki tumori, rak pankreasa, rak žučnih kanala.

Dobroćudna oboljenja koja mogu da idu sa povišenim vrednostima CA 125 jesu: ciroza jetre, akutni pankreatitis (zapaljenje pankreasa), akutni holecistitis (zapaljenje žučnog mehura), dobroćudna ginekološka oboljenja/zapaljenja.



Tumorski marker AFP (alfa-fetoprotein)

Ovaj takozvani onkofetalni antigen stvara, u normalnim uslovima, fetus dok je u stadijumu embriona i dospeva preko placente za vreme trudnoće i u krvotok majke. Zbog toga žene u tom periodu imaju vrednosti AFP od 200 ng/ml i više. Kod različitih oboljenja fetusa, ove vrednosti mogu da budu još i više. U dece vrednosti tokom prve godine života opadaju na nivo "vrednosti odraslih" od oko 10 ng/ml.

Izvan perioda embriona povišene vrednosti AFP zavise od različitih dobroćudnih i zloćudnih oboljenja. Referentna vrednost je < od 15 ng/ml.

Tumori koji često idu sa povišenim vrednostima AFP jesu: primarni karcinom jetre, tumori polnih ćelija, testisa i jajnika.

Dobroćudna oboljenja koja mogu da idu zajedno sa povišenim vrednostima AFP jesu: malformacije embriona (na primer - Spina bifida, smetnje u razvoju mozga), ciroza jetre, razaranje ćelija jetre (na primer - usled trovanja).

U kontroli toka bolesti primarnog karcinoma ćelija jetre, AFP je marker prvog izbora. Povišene vrednosti ukazuju sa sigurnošću od 95% na aktivno oboljenje, pri čemu to nije povezano sa veličinom tumora. U ranom otkrivanju raka jetre u rizičnih grupa (na primer - hronično aktivni hepatitis, ciroza jetre) korisno je određivanje AFP na pola godine.

Zajedno sa HCG, AFP ima veliki značaj u praćenju tumora polnih ćelija u testisima, jajnicima ili na drugom mestu i može da se određuje i kada se sumnja na takav tumor. Seminomi testisa, međutim, uvek su AFP-negativni.



Tumorski marker HCG (engl. "human chorionic gonadotropin" - humani horionski gonadotropin)

HCG na početku trudnoće stvaraju ćelije fetusa. On stimuliše žuta telašca da proizvode hormon koji je potreban za održavanje trudnoće. Izvan trudnoće, povišene vrednosti HCG ukazuju skoro sigurno na tumor polnih ćelija, testisa ili jajnika, odnosno na karcinom horiona. Za ove tumore HCG je kao marker skoro specifičan i zbog toga igra važnu ulogu u praćenju terapije i kontroli toka bolesti. Ponovno povećanje vrednosti posle početne normalizacije terapijom skoro je dokaz za recidiv i posledica toga mora da bude ponovno lečenje. Ako vrednosti za vreme lečenja ne opadnu u normalni opseg, neophodna je promena terapije. Referentna vrednost po pravilu je < od 5 U/ml (zavisno od metode određivanja i proizvođača testa).

Tumori koji učestalo idu zajedno sa povišenim vrednostima HCG jesu: karcinom horiona, tumori polnih ćelija i mešoviti tumori testisa i jajnika.

Dobroćudno oboljenje koje može da ide sa povišenom vrednošću HCG jeste mola mehura.



Tumorski marker PSA (prostata-specifični antigen)

Ime jasno kaže da je reč o markeru koji je specifičan za tkivo prostate. PSA je molekul šećera i belančevina koji se stalno može naći u tkivu prostate. U sekretu prostate nalazi se povišena količina, dok su u krvi normalno prisutni samo tragovi. Kod dobroćudnih i zloćudnih oboljenja prostate rastu i vrednosti u krvi. PSA je tako specifičan za organ, ali ne i za tumor. Svakako, što su vrednosti PSA više, to je izvesnije da postoji karcinom. PSA se određuje u kontroli toka bolesti kod karcinoma prostate. Reaguje osetljivo na obnovljenu aktivnost bolesti i ponovno povećanje vrednosti makar u jednom trenutku ukazuje na recidiv koji se još ne može utvrditi drugim pregledima. Vrednost PSA meri se već pri sumnji na postojanje karcinoma prostate. U okviru ranog otkrivanja karcinoma prostate u muškaraca starijih od 50 godina, određivanje PSA može da bude korisno kao dopuna opipavanju prostate od čmara. Referentna vrednost iznosi < 3 ng/ml, za bolje razgraničavanje od dobroćudnog uvećanja prostate, eventualno do 10 ng/ml.

Uzimanje krvi radi određivanja treba da se uradi pre rektalnog pregleda. U žena je vrednost PSA uvek ispod granice detekcije.



Tumorski marker NSE (neuron-specifična enolaza)

NSE se normalno nalazi pre svega u nervnim ćelijama mozga i perifernog nervnog tkiva i takođe u takozvanim neuroendokrinim ćelijama, koje se javljaju pretežno u želudačno-crevnom traktu. Povišene vrednosti u krvi nalaze se naročito kod karcinoma malih ćelija pluća, kao i kod zloćudnih tumora neuroendokrinog sistema.

Kod karcinoma pluća NSE se (uvek u kombinaciji sa CEA) određuje kako u okviru dijagnostike tako i kod kontrole toka bolesti. Kod neuroendokrinih tumora, određivanje je takođe korisno za dijagnostiku i praćenje toka bolesti. Radi razgraničavanja od tumora u predelu između plućnih krila (mediastinum) NSE se određuje u kombinaciji sa AFP i HCG. Referentna vrednost iznosi < 12.5 ng/ml, radi boljeg razgraničavanja od dobroćudnih oboljenja pluća do 20 ng/ml.

Tumori koji učestalo idu sa povišenom vrednošću NSE jesu: karcinom malih ćelija pluća, neuroendokrini tumori, neuroblastom, metastazirani seminom testisa.

Dobroćudna oboljenja odnosno druge smetnje koje mogu da idu sa povećanjem NSE jesu: dobroćudna oboljenja pluća, razaranje krvnih zrnaca ili krvnih pločica (hemoliza).



Tumorski marker CA 19-9

Ovaj marker ima značaj pre svega kod tumora pankreasa i žučnih puteva. Referentna vrednost iznosi < 37 ng/ml.

Tumori koji učestalo mogu da idu sa povišenim vrednostima CA 19-9 jesu: rak pankreasa, karcinom žučnih puteva, karcinom želuca, karcinom debelog creva.

Dobroćudna oboljenja koja mogu da idu sa povećanjem CA 19-9 jesu: akutni holecistitis (zapaljenje žučnih kanala), akutni i hronični pankreatitis (zapaljenje pankreasa), hepatitis (zapaljenje jetre), ciroza jetre i druga oboljenja jetre, čir želuca i dvanaestopalačnog creva.

Kod raka pankreasa CA 19-9 jeste marker prvog izbora, kod kolorektalnih karcinoma (raka debelog creva odnosno raka čmara) marker drugog izbora, posle CEA. Kod karcinoma pankreasa i žučnih puteva CA 19-9 može da se određuje zajedno sa CEA.



Tumorski marker SCC (engl. "squamous cell carcinoma antigen" - antigen epidermoidnog (skvamoznog) karcinoma)

SCC je molekul šećera i belančevina i sastavni deo ćelijske membrane ćelija epidermoidnog karcinoma. Epiderm se sastoji od određenog tipa ćelija koji u telu prekriva određene unutrašnje i spoljašnje površine. Tako se krajnji spoljni sloj kože sastoji od orožnjenog pločastog epitela, a sluzokoža gornjeg probavnog trakta, disajnih puteva i genitalnog trakta stvara se od pločastog epitela koji ne orožnjava. Druge površine obložene su žlezdanim epitelom. Prema tome, SCC kao tumorski marker može da se određuje samo kod epidermoidnog karcinoma. Razlikovanje od dobroćudnih oboljenja srazmerno je sigurno. Pogrešno izmerene vrednosti javljaju se kada uzorak za ispitivanje dođe u dodir sa pljuvačkom ili kožom. Referentna vrednost iznosi < 2-2.5 ng/ml.

Tumori koji učestalo idu sa povišenim vrednostima SCC jesu: epidermoidni karcinomi (grlića materice (Cervix uteri), trakta uvo-grlo-nos, pluća, jednjaka, anusa).

SCC ima takođe značaj za kontrolu terapije i toka bolesti, pri čemu povećanje vrednosti može da bude pokazatelj ponovne pojave oboljenja posle prvobitno uspešnog lečenja.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Maj 15, 2009 12:11 am 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Pet Maj 15, 2009 12:04 am
Postovi: 19
ukoliko je je c 125 povišen na 425, a ultrazvukom je dijagnosticiran tumor jajnika, veličine 15 cm, svi drugi nalazi su odlični: papa test, snimak pluća, nalaz jetre, odnosno komplet abdomen (ct još uvjek nije rađen, treba uraditi ct karlice), da li treba da znači da je tumor maligni, i kakve prognoze treba očekivati, odnosno kakav krajnji rezultat očekuje tu osobu. Unaprijed se zahvaljujem


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Maj 15, 2009 10:20 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sub Dec 01, 2007 12:38 pm
Postovi: 3083
u navedenom slucaju je veoma visoka verovatnoca da se radi o malignitetu jajnika.
papa test ne znaci nista u dijagnostici Ca jajnika!
bez CT ne bi bilo uputno izjasnjavati se


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Maj 21, 2009 10:21 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Čet Mar 12, 2009 4:26 pm
Postovi: 10
da li postoji neki nacin da se utvrdi da negde u telu postoji tumor, procital asma ono gore i cini mi se da NE (znaci uradim neki tumor marker test i utvrdim) . da li na osnovu "obicne" analize krvi moze nesto da se primeti


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Maj 21, 2009 11:19 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Zar nije jasno da to moze da se uradi?

Zato su tumor markeri i podeljeni i obelezeni i kada je opshti Tu marker povishen onda se anamnezom dolazi do toga koji sledeci tu marker treba raditi.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Jun 06, 2009 4:35 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sub Jun 06, 2009 4:33 pm
Postovi: 1
...kako uopste navesti lekara opste prakse da da uput da se uradti tako nesto?

...ili uopste nije potreban uput?

...hipohondar sam i priznajem to... a imam i ginekoloskih problema za koje ginekolog kaze da su samo policistichni jajnici i odbija da se pozabavi time... a ja naravno kriziram da nije nesto ozbiljnije...

...verujem lekarima ali... iznutra me jede neki strah...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Jun 20, 2009 9:47 am 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Pet Jun 19, 2009 9:55 am
Postovi: 7
...samo kretko...da li je moguće da je CEA povišen- 197, a da je AFP u normali i da to ipak bude jetra... pa zar nije CEA uglavnom vezana za debelo crevo.. a AFP za jetru... ma nemam više pojma... a jeli 6 cm nečega..neke mrlje na jetri puno..a kako se karcinom jetre odstranjuje, moguće li je....kolika je šansa preživljavanja i uslovno rečeno normalnog života posle toga- čuvanja unučića recimo :D ... joj poludeću od lekaraaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa.....


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Jul 30, 2009 1:33 am 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Pon Jul 27, 2009 11:52 pm
Postovi: 5
KRATKO BI SE UMJESALA...IAKO SE NE RAZUMIJEM U SVE TO,ZANIMA ME,POSTO MI TATA BOLUJE OD KARCINOMA PROSTATE I NEDAVNO MU JE NAGLO SKOCIO PSA MARKER CAK 319ng/ml????! SVE GA BOLI I JAKO MU JE LOSE...HTJELA BI DA MU POMOGNEM ALI KAKO???? IMA LI NADE ZA NJEGA,I KAKVE SU SANSE DA MU SE TO SMANJI? MOLIM VAS ZA BILO KAKAV SAVJET,POMOC...UNAPRIJED ZAHVALNA!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: tumor markeri
PostPoslato: Uto Apr 27, 2010 1:00 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Uto Apr 27, 2010 12:26 pm
Postovi: 2
Mojoj prijateljici utvrdjena je vrijednost tumorskog markera CA 19-9 XR - 62,93.
Molim za misljenje,
Hvala!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: tumor markeri
PostPoslato: Uto Apr 27, 2010 1:10 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Vrednosti su povishene, sa tim analizama neka se javi svom lekaru kako bi se napravio plan za dalje lechenje!

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: tumor markeri
PostPoslato: Uto Apr 27, 2010 5:00 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jun 24, 2009 1:51 pm
Postovi: 1352
samo da dopunim tamaru,neka se sto pre ode kod lekara...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: tumor markeri
PostPoslato: Sre Apr 28, 2010 7:45 am 
OffLine Stalni član Stalni  član
Pridružio se: Ned Apr 11, 2010 9:47 pm
Postovi: 56
to što su povišeni tumorski markeri može nešto da znači ali i ne mora. Nisu oni verodostojni, već su samo jedna slagalica u nizu njih. Iz iskustva, jednoj ženi bio nenormalno povecan marker koji ukazuje na rak debelog creva, kad je snimili nigde ništa. Jedan, jako dobar onkolog nam je rekao da su u evropi odavno isključili ustanovljavanje maligniteta tumor markerom. Veliki pozdrav.
P.s
I ništa nije maligno dok se ne dokaze biobsijom. To ja iz iskustva. U našem slučaju timor markeri povišeni i MR ukazuje na metastaze a nigde malignih ćelija u organizmu, tako da... Polako.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: tumor markeri
PostPoslato: Sre Apr 28, 2010 8:23 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jun 24, 2009 1:51 pm
Postovi: 1352
postoje i tumori (relativno) nepoznatog porekla...koji su negde kao sakriveni...jednostavno ne postoje pravila,kao ni najpouzdanija metoda za dijagnostikovanje...ni biopsija nije uvek 100% tacna,sve zavisi od patohistologa koji radi i njegovog obrazovanja...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: tumor markeri
PostPoslato: Pet Jul 22, 2016 1:06 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Pet Jul 22, 2016 12:55 pm
Postovi: 1
Pozdrav
Zanima me jel neko zna za nalaz CEA vrijednost 2,67 jel zabrinjavajuci? Ja sam bivsi pusac, tacnije ne pusim ves 7 godina, a rezultati za pusace i nepusace su rezliciti. Inace cesto imam probavnih smetnji, pa sam preventivno radila Tumor marker CEA.


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 20 Posta ] 
Idi na stranicu   1, 2  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Google [Bot] i 31 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: