Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 12 Posta ] 
Autor Poruka
 Tema posta: Stabilizacija lumbalne kicme
PostPoslato: Pet Feb 27, 2009 4:33 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sre Feb 25, 2009 9:47 pm
Postovi: 3
Cao!!!! :D Potrebna mi je mala pomoc oko pisanja diplomskog rada!Bila bih jako zahvalna ako bi mi neko ostavio link ili me uputio gde bih mogla da potrazim nesto opsirnije na temu:PREDNOSTI TERAPIJE LUMBALNE KICME KROZ LOKALNU STBILIZACIJU-iz oblasti Fizikalne terapije.Mozda je ovo pitanje za vaseg stalnog clana TAMARAFT?Unapred sam zahvalna na pomoci.Pozdrav :D


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: za kittym
PostPoslato: Pet Feb 27, 2009 5:51 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Pet Dec 26, 2008 9:42 am
Postovi: 333
za kittym:
Imas na : www.* REKLAMA * dosta ( bolesti i pod aktuelno)
Evo adrese za vertebroplastiku na ovoj adresi...pogledaj...mozda mozes nesto i iskoristiti za svoju temu.
http://www.* REKLAMA */Operacija-kic ... 4-s4-conte
Zelim uspeh...
poz.R.

_________________
Ako si licem okrenut prema suncu sve će senke biti iza tebe.R.:)))


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Feb 27, 2009 7:28 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Lumbalni sindrom kod sportiste (lumbalni intervertebralni diskus)
Autor: dr sc med Milorad Jerkan

Mlada tkiva diskusa sporo degenerisu i atrofiraju (juvelarni lumbalni sindrom), komresija radiksa duze tralje ali se i sporije povlaci oboljenje je po obimu manje ali lecenje je teze nekad samo operativni zahvat daje komletan uspeh. Posebna ove povreda je izrazena kod sportista gde pritisak trpi kicmeni stub kod pokret pri izbacivanju tereta ( bacaci kladiva, diska, kugle i koplja), kod sportova napora (dizaci tereta, rvaci, gimnasticari), sportovi sa doskokom (skakaci u dalj, troskokasi i skakaci sa motkom), i u kontaknim sportovima (ragbisti, fudbaleri i karatisti). Mehanizam nastajanja povrede nije kongenitalne prirode odnosno kongenitalne malformacije prsljenova, vec je prvenstveno diskalne mehanogeneze. Ranije se smatralo da se lumbalni sindrom javlja u trecoj, cetvrtoji ili petoj deceniji zivota. Ovakve tvrdnje gube na svom utemeljenju zbog profesionalizacije sporta i nedoziranih treninga od radosti.
Klinickom slikom dominira osnovni bol u krstima u lumbosakralnoj regiji po sredini paravertebralno i intravertebralno. Etiologiju bolova treba traziti u nepravilnom istezanju sportista, velikim pritiscima na ovu regiju i na meka tkiva kicme: ligamente, kapsulama malih zglobova,diskusika korenima misica i nerava. Bolovi ovog tipa veoma brzo prestaju (posle odmora sportiste od sportske aktivnosti), a u tezim slucajevima bol traje zavisno od intenziteta i trajanja kompresije. Pored lumalnom javlja se i ishialgicni bol i to u njegovim granama na n.peroneusu i n. tibialisu a ponekad bol se siri i prema testisu.
Simptomi oboljenja mogu se podeliti na spinalne koji se direkno ispoljavaju na kicmu, i radikularne koji nastaju zbog ostecenja nervnih korena. Sustinski sve ove promene odigravaju se na kicmi.

Spinalni znaci
1. antalgicna skolioza (inklinacuja celog kicmenog stuba na jednu stranu)

2.rigidnost – kontraktura paravertebralnih misica,

3. perkusija na procesusu spinozusu (najcesce na prsljenima L5. i S1.),

4. "znak zvonceta"– pritiskom palcem izmedju dva procesusa spinosusa i vertebralnog segmenta
gde je ostecen diskus, izaziva bol u krstima i niz nogu,

5. ograniceni i bolni pokreti u lumbalnom delu kicme, elasticnost kukova i istegljivost pelvifemoralnih misica (flektora, aductora natkolenice i drugih fleksora potkolenice) koje su cesto skraceni i sprecavaju amortizacionu sposobnost karlice i lumbalne kicme.

Radikularni znaci
1. bolovi i trnjenje (parestezija), imaju karakteristicnu topografsku putanje ishialgickog nerva sa komprimiranim korenima od L4 do S1.
–retko pritisak (najredje) na L3 i L4 karakterisu bolove i trnjenje od lumbalnog dela kicme prema spoljasnjoj i prednjoj strani natkolenice do kolena ili nesto ispod potkolenice (n. femoralis)
– pritisak na L5 izaziva bolovi prema gluteusu, spoljasnjoj strani natkolenice i potkolenice, iznad spoljasnjeg maleolusa suprotno do palca,
– pritisak S1 izaziva bolove u krstima, i siri se do zadnje strane natkolenice i potkolenice sve do pete, a onda spoljasnjom stranom stopala do malog prsta,

2. Lazarevicev znak – bolovi i trnjenje prostiru se duz ishijadicnog nerva (u dorzalnom dekubitusu, noga se sa obolele strane flektira u kuku dok je koleno ispruzeno),

3. Ostecenje senzibiliteta je neuroloske prirode. Moze biti delimicna (hipestezija), odnosno potpuna (anestezija), a osnovni pravac delovanjem je na donjim ekstremitetima,

4. Oslabljeni ili ugaseni tetivni refleksi snizen ili ugasen patelarni refleks (koreni L3 i L4) Ahilov refleks se javlja kod ostecenja korena S1,

5.Motorni ispadi izazivaju pareza i paraliza misica inervisanih ostecenim korenima nerva, sa mogucnoscu misicne atrofije:
– L3–L4 pogodjena inervacija m.kvadricepsa (retko), L4–L5 (koren L5) slabost ekstenzora palca prstiju, a retko m. tibialis anterior ("peroneusna paraliza"), sa oslabljenom dorzifleksijom stopala, stopalo se vuce (petlov hod) a pacijent ne moze da hoda na pete,

– kod sindroma kaude ekvine dolazi do medijalnog prolapsa diskusa i kompresije sa gubitkom senzibiliteta u obliku jahackih caksira i gubitkom kontrole svinktera,

6. Nervni koreni na mestu kompresije su spljosteni i deformisani. Spinalni koreni su osetljivij na kompresiju perifernih nerava zbog slabije vaskularizacije, prostor lumbalnog kanala i intervertebralnih otvora povecavaju se pri fleksiji, a smanjuje pri ekstenziji, kompresija radikusa na samom pocetku oboljenja izaziva bolove i senzitivne ispade.


Nedvidek pod lumbalnim sindromom podrazumeva " tegobe u vidu bolova,uz poremecaj funkcije lumbosacralnog dela kicmenog stuba, cesto pracene misicnom reakcijom na bol i simptomima lumbalne radiculopatije, nastale kao posledice degenerativnog oboljenja pojedinih elemenata dinamickog vertebralnog segmenta"
Radiografska dijagnostika je dominantna u potvrdjivanju dijagnoze, a podrazumeva nativnu radiografiju, kontrasnu radiografiju (mijelografija, diskografija) i radiografiju po slojevima – body scaner. U poslednje vreme magnetna rezonanca postaje dominantna u dijagnostici ovog sindroma, pored nje i skener je i dalje veoma aktuelan kao i elektrodijagnostika (elektromijelografija)
Lumbalni sindrom u pocetku daje klasicne simptome a to su bolovi u ktstima koji nastaju usled nedoziranih treninga, naglog podizanja veceg opterecenja, naglog pokreta u trku ili miru a to sve za posledicu ima bol u lubalnoj regiji koji je u vecini slucajeva u kombinaciji sa bolom u glutelnoj regiji i spusta se duz donjih ekstremiteta. Intenzitet bola je razlicit u zavisnosti od ostecenja. Ako se sportista nakon nekoliko dana dobro oseca ne znaci da se potpuno oporavio, jer ova pojava je reverzibilnog karaktera koja ako se adekvatno ne leci moze da izazove funkcionalnu slabost lumbalne kicme i misica inervisani ostecenim korenom.Od velikog je znacaja za sportko medicinsku preksu da se lumbalni sindrom ozbiljno shvati i da se preuzme adekvatne mere kako ne bi dosco do preranog prekida sportske karijere.

Lecenje
U zavisnosti od procene ostecenja kod sportista se preuzima adekvatna terapija. Osnovna je sustinski mirovanje i to lezanje u tkz. Williamsovom polozaju gde su kukovi flektirani a kolena oslonjena na veci jastuk ispod kolena. Glava je lako podignuta, afleksija ekstremiteta kicme podesava se prema individulanim potrebama. Rasterecenje lumbalnog dela treba da traje u principu svih 24 casa, i to nekoliko dana kod sportista od 5 do 10 dana (iskustvo sa fudbalerima) ako nema nervnih ispada, dok Banovic predlaze 3 do 4 nedelje, kod nervnog ispada 6 do 8 nedelja. Kod sportista je ovo izuzetnetno dug period ali treba biti obazriv i pravilno proceniti ostecenje nerva ili lumbalnog predela pre definitivnog odobrenja povratka na sportski teren.
Od medikamentozne terapije daje se analgetik, sedativ (relaksira "upaljeni" nerv) anestetik intramuskularno, a kod jacih bolova injekcije imletol, voltaren, i kortiko preparat depo lemod u koncetraciji do 40mg (podeljen na doze) u toku 7dana.
Kineziterapija kod sportista a i kod svih pacijenta sa problemom lumbalnog sindroma ima centralno mesto ne samo u terapiji nego i prevenciji novih recidiva i daljih ostecenja. Sportisti nenavniikutni na pasivnost misicne muskulature, jos u postelji pocinju sa izometrijskim vezbama trbusne muskulature i donjih ekstremiteta u antalgicnom polozaju. Vezbe disanja i relaksacije i vezbe gornjih ekstremiteta sa progresivnim opterecenjem, ali isklucivo do granice bola. U praksu sportista ustaje kada nema bolove pri uspravnom hodu i trnjenje duz nogu. Osnovni cilj kineziterapije je mobilizacija donjih ekstremiteta, zatezanje misicnih grupa preko njihovog osovinskog zatezanja i stabilizacija kicmenog stuba, karlicnog prstena, kao i osovinskih misica lanca, a sto je uslov da se lumbalna kicma snagom misica moze imobilizirati u polozaju blage kifoze karlice u lakoj reklinaciji. U praksi Reganov tretman vezbi je uhodan i dosta se koristi ali (Jeftic) daje prednost Brunkowu i smatra da je daleko priblizniji savremenoj kineziologiji. Kroz ove vezbe sve gore navedene konstatacije mogu se i postici: a) vezbe iz ledjnih pozicija, b) vezbe iz trbusne pozicije, c) vezbe iz cetvoronoznog stava, d) vezbe iz polazne pozicije na stranu, e) vezbe iz kolenog stava, jednom nogom na kolenu i stojeceg stava. Po Jefticu moze se koristiti elementi PNF tehnike za donji segment. Istice da tehnika "vezbe na trupcu" prema metodologiji Klein – Vogelbach. Ova tehnika ukljucuje tretman autohtone muskulature kicmenog stuba i dovodi do lokalne stabilizacije.
Fizikalna terapija protazira manuelna vibraciona masaza, podvodna relaksirajuca masaza, hidroterapija (temperatura vode izmedju 34–38 stepeni) i olaksani pokreti u vodi, termoterapije, a u novije vreme koristi se krioterapija analgezijom i vaskularizacijom koja nastaje posle kratke vazokonstrikcije. Ultrazvuk koji deluje analgeticki i spazmoliticki, diodinamicke struje duz n. ishiadicusa, interferentne struje, laser, impulsno magnetno polje kao i elektrostimulacija. Kombinacija navedenih fizikalnih tretmana zavisi od tezine povrede. Kod sportista veoma bitan psiholoski status poverenje igraca u lekara je veoma znacajan faktor u brzini izlecenja i povratak na sportsko boriliste.
Po Banovicu apsolutne indikacije za hirusko lecenje su:
a) neuspesna konzervativna teraoija,
b) progresivni neuroloski deficit,
c) prolaps diskusa centralnog tipa, gde postoje poremecaji motorike i svinktera, a gde bi neoperativno lecenje predstavljalo veliki rizik za kompresiju kaude ekvine.
Relativne indikacije:
a) cesti recidivi radikularnih bolova i adhezije korenova, koje dovode do stalne parestezije i radikularnog bola, ali ciji intenzitet nije tako jak.

Gimnasticka povreda kicmenog stuba – javlja se najcesce kod mladih gimnasticarki koje imaju spondilozu slabinskih prsljenova i bol u krstima prilikom hiperekstenzije. Bol je stacioniran u predelu paravertebralne muskulature, sto stvara zabunu kod sportskog lekara o mogucnosti povrede misica ove regije. Diferencialno dijagnosticki sumnje otklanjamo pozitivni Lazarevicevim znakom koji je na 70 ili 80 stepeni pacijent lezi u pronaciji izvodi se hiperekstenzija i javlja se bol u lumbalnoj regiji. Prisustvo skolioze i napetost paravertebralnih misica. Prevencija koju preporucujemo je jacanje misica abdomena, ramena i intravertebralnih i paravertebralnog dela, antilordoticne vezbe, kao i vezbe za jacanje lumbodorzalne fascije i misica flektora potkolenice. Radiografski pozitivan snimak se javlj u kasnijem periodu, kada je promena jasna i postojanje skolioze potvrdjeno, zato je preporuka uraditi scintigrafiju skeleta gde se odmah u pocetnoj fazi vide promene i u tom periodu treba prekiniti izvesno vreme sa treningom do trenutka kada lokalni znaci oboljenja prodju i spazam muskulture nestane. Hiperekstenzija mora biti negativna kao i Lazarevicev znak. Kod gimnasticara srecemo i spondilololistezu gde su primetna ostecenja na L4–L5 i L5–S1. U 10% slucajeva javlja se i bol izazvan diskalnim promenama. Kod preloma prsljenova, povrede hrskavice rasta (Scheuermanova bolest) i neoplazme javlja se bol u krstima. Mogucnost pojava hernije diskusa retko se srece kod mladih osoba, ali kod sportista usled nepravilnog treninga, predoziranosti i velikom fizickom naprezanju hernia diskusa je moguca (balerine, gimnasticarke)

Promene na kicmi igraca baleta – usled napornih nedoziranih vezbi dolazi do promena na kicmenom stubu u vidu torakalne kifoze i lumbalne lordoze. Jacanjem torakalnog dela kicme dolazi do smanjenja lumbalne lordoze, a sagitalna krivin kicme se ispravlja. Nekada moze da se javi i laka istegnuca ligamenata. Radiloskim nalazom i ortopedskim pregledom nista se ne otkriva dok scintigrafijom otkrivamo povecanu aktivnost u kicmi sa povecanim nivom metabolizma u ovoj zoni. Lecenje je antiinflamatornim lekovima, a ova bolest se posebno javlja u petoj i sestoj deceniji zivota kod bivsih sportista kada se javlja bol u ledjima.

Gimnasticka grba – posebno se javlja kod gimnasticara "specijalaca" za karike. Misici grudnog kosa se skracuju i dovode do nastanka grbe, narocito usled jednostranosti izvodjenja vezbi i to u periodu intenzivnig rasta izmedju 13. i 17. godine. I kod biciklist se javlja grba koja se manifeststuje kifozom srednjeg dela torakalne kicme usled pogrbljenosti na takmcenjima i treninzima kada biciklista po nekoliko sati ostaje pogrbljen u sedlu. Kod kosarkasa kifozu smatraju kao njenu specificnost. Medjutim nasa iskustva u pracenju kosarkaskih ekipa od pioirskih do seniorskih kategorija idu u prilog cinjenici da pojava kifoze nastaje usled ubrzanog rasta i promenama na korpusima prsljenova u smislu Scheuermanove bolesti.

Rezime povreda lumbalnog dela kicme mozemo opisati kao bol koji se javlja u donjem delu ledja, koji se sastoji od kicmenih prsljenova, zglobova i diskus – tela prsljena slabinskog dela kicme, krsta i trtice (repne kosti). Bol u donjem delu ledja krece se u rasponu od blagog do prodornog, a nastaje od istegnuca, ili kidanja misica, ili ligamenata, povrede diskusa, ili prsljena, pritiska na neki nerv, ili zamora misica usled loseg drzanja, ili preteranog naprezanja. Ako se misic pokida javlja se neznatno zatezanje, a bol se povecava nekoliko sati posle povrede. Hernija diskusa izaziva ostar probod koji blokira svaki pokret. "Isijalgija" izaziva bol koji se siri niz zadnju stranu jedne ili obe noge. Ova povreda najcesce se javlja kod: stono–tenisera, tenisera, kosarkasa, odbojkasa, u borilackim sportovima i biciklizmu.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Feb 27, 2009 8:26 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
http://www.neurohirurgija.in.rs/slabinska_kicma.htm

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Feb 27, 2009 8:33 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
ovi su na engleskom ali dobri linkovi


http://www.zimmerspine.eu/z/ctl/op/glob ... navid/9749


http://www.back-exercises.com/Segmental ... ation.html



I nisam bash razumela zasto si napisla onno iz oblasti fizikalne terapije?

Jel ti treba samo fizikalna terapija pre i posle ove intervencije na kichmi ili???

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Feb 28, 2009 4:00 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sre Feb 25, 2009 9:47 pm
Postovi: 3
:D :D :D Hvala puno na pomoci!!!!Mislila sam na Fizikalnu medicinu,nisam ni primetila da sam napisala Fizikalna terapija!Diplomski je iz predmeta KLINICKA KINEZITERAPIJA ali pokusavam da sakupim sve o temi.hvala jos jednom!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Feb 28, 2009 6:17 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Hm pa najvishe mozesh pokupiti od profesora svojih i ako je u pitanju kineziterapija onda ti fizikala i ne treba, mozesh da napishesh ako nemash chime da popunish broj stranica, ali koncentrishi se na kineziterapiju.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 12 Posta ] 

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 102 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: