Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Ova tema je zaključana, ne možete da menjate postove ili da odgovarate  [ 371 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 ... 25  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 8:34 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sub Dec 22, 2007 11:25 pm
Postovi: 1276
sledeći put ću joj odneti lavandino ulje i bademovo...
ona koristi svakakva ulja,često koristi čokoladno...
:wink:

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=jb6WHPsj ... re=related

ACTA EST FABULA. SAPIENTI SAT .
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 8:42 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 2:46 am
Postovi: 1687
Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
Raci joj da batali, tu cokoladu, to ti stvara prividan osecaj zadovoljstva. BOlje je sto ti napisah. Posto patis od tog "zlostavljanja", koristio bi ti i zensen jer pomaze uravnotezenje lucenja hormona stresa.

Posto imas problema sa cirom, vodi racuna sta koristis od napitaka, jer neki ako su dobri za depresiju, nisu neminovno i za zeludac. Jesi li radila test na helikobaktriju?

Svakako, uzmi caj od kantariona, on je dobar za blage depresije i blagotvoran za digestivni trakt. Pazi da ne preteras, jer i nije tako dobar ukoliko imas srcane tegobe! Znaci po uputstvu, mada na mom ne pise uputstvo. Skupljam ga procvalog s pocetka lova na prepelice!

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 8:53 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Ishranom protiv glavobolje


Studija koja je objavljena u americkom casopisu Journal of Nutrition, govori da se veliki broj pusaca losije hrani od nepusaca. Konzumiraju vise masnoce, hrane "bogate" holesterolom, alkohol, a mnogo manje namirnice koje sadrze vitamine, antioksidanse i vlakna. Profesor Benvenuto Cesaro sa Milanskog univerziteta upozorava da dim samo jedne popusene cigarete proizvede milion milijardi slobodnih radikala, molekula koji ostecuju celije, pa su tako i odgovorni za nastajanje mnogih ozbiljnih oboljenja.

Dokazano je da neke namirnice mogu da izazovu iznenadnu glavobolju Slikajer sadrze supstance koje sire krvne sudove, ukljucujuci i one u glavi, i tako prouzrokuju bol.

Dobra prevencija glavobolje je pravilna ishrana. Preporucljiva je upotreba ljute papricice koja sadrzi kapsacin, supstancu koja regulise cirkulaciju krvi i smanjuje produkciju supstanci koje prouzrokuju bol. Preporucljive su namirnice koje sadrze magnezijum (meso i sveze povrce), mlecni proizvodi, hleb, med, riba i cerealije.

Osobe koje posle jela pate od glavobolje treba da izbegavaju alkoholna pica, mesne preradjevine, stare sireve, kafu, cokoladu, konzervirane namirnice i preteranu upotrebu soli.

Bolesti srca i ishrana

Moderna istraživanja konstantno potvrduju da je zdravlje coveka uvelike odredeno njegovim prehrambenim navikama. Sa jedne strane, vitamini i minerali mogu biti promotori zdravlja srca i vaskularnog sistema, posebno kada se uzimaju kao deo pravilne prehrane. Cešnjak je takode pokazao zaštitnu ulogu na zdravlje kardiovaskularnog sistema, a vlakna su sastavni dio svake dobro izbalansirane i pravilne ishrane.Sa druge strane, masti i ulja, primjerice zasicene masti i tropska ulja (palmino i kokosovo) djeluju štetno jer potsticu razvoj bolesti i stanja koji utjecu na zdravlje kardiovaskularnog sustava.

Prehrambene smernice koje se odnose na održavanje zdravlja srca i vaskularnog sistema poticu na konzumciju raznolike hrane bogate kompleksnim ugljenimhidratima, vlaknima ,vitaminima i mineralima. Ishranu odlikuje nizak sadžaj soli, holesterola, zasicenih masnih kiselina te konzumnog šecera.

Novija istraživanja upucuju na to da ako u ishrani deo zasicenih masnih kiselina supstituiramo jednostruko nezasicenim masnim kiselinama, tada one mogu pridoneti smanjenju ukupnog i LDL-holesterola u krvi. Jesu li jednostruko nezasicene masne kiseline u odnosu na višestruko nezasicene kiseline u ishrani bolja supstituca za zasicene masne kiseline i u kojimSlika promerima, još je predmet rasprave...

Umor, slabost, bledilo?



Ukoliko osecate umor, slabost, bledi ste, mozda vam nedostaje gvozdje.Slika
Gvozdje je kljucni sastojak krvi, ali ga organizam jako malo iskoriscava - vise od 90% gvozdja unetog hranom se ne asimilira i nikada ne dospe u krv. Asimilirano gvozdje odlaze se prvo u jetri, pa u slezini, kicmenoj mozdini i krvi. Zbog toga je vazno osigurati hranu bogatu ne samo gvozdjem vec i materijama koje potsticu njegovu apsorpciju, a to su u prvom redu vitamin C i kalcijum.
Uloga gvozdja u organizmu je da stvara hemoglobin. Hemoglobin prenosi kiseonik iz pluca u sva tkiva tela. Uz ostalo, gvozdje na taj nacin povecava otpornost na stres i napore. Takodje deluje na nastanak mioglobina, materije koja prenosi kiseonik u misice potsticuci njihove kontrakcije. Pomanjkanje snage za telesne napore zbog slabosti misica moze biti znak malokrvnosti.
Manjak gvozdja moze uzrokovati anemiju. Nedostatak gvozdja u hrani ipak je najredji uzrok ovog poremecaja. Cesci je uzrok gubitka gvozdja zbog menstroacije, unutrasnjeg krvarenja, smanjene apsorpcije gvozdja u tankom crevu.
Dnevne potrebe gvozdja:
Potrebe u gvozdju za muskaraca od 18 godina pa dalje su 10mg dnevno.
Potreba za gvozdjem kod zena su vece jer ga gube tokom menstroacije i one su 18mg dnevno do menopauze, nakon menopauze se smanjuju na 10mg dnevno. Tokom trudnoce potrebe za gvozdjem narastaju do 30mg dnevno a tokom dojenja se vracaju u normalu na 18mg dnevno.
Izvori gvozdja
Glavni izvori gvozdja su crveno meso i iznutrice(posebno dzigerica) ,zatim jaja, ribe, alge, povrce zelenih listova i suvo voce.
Gvozdje iz mesa lakse se absorbuje od onog iz povrca i voca. U tom drugom slucaju manjak se moze nadoknaditi uzimajuci zajedno povrce i voce bogato gvozdjem i ono bogato vitaminom C. Gvozdje iz mesa tesko se nadohnadjuje biljnim gvozdjem.
Ne treba, medjutim preterivati sa mesom, jer moze doci do neravnoteze fosfora i gvozdja u organizmu.Prevelika kolicina fosfora sprecava apsorpciju gvozdja.
Danas se propisuje gvozdje u tabletama ili sirupima. Kada je rec o dijetetskim preparatima multivitaminske tablete po pravilu sadrze i gvozdje, treba proveriti koju kolicinu gvozdja sadrze u miligramima i da li taj preparat pored gvozdja sadrzi i bakar i kalcijum.
Promenite neke navike
Ne treba piti previse kafe, caja ili mleka tokom dana jer ova pica sadrze materije koje se vezuju uz gvozdje sprecavajuci njegovu apsorpciju.Pijte ih izvan obroka, a unos kafe i jakog caja smanjite.
Manjak gvozdja iz mesa moze uzrokovati nedostatak i kod onih koji racunaju na biljno gvozdje, ako uz te namirnice ne uzimaju povecane doze vitamina C.
Ako patite od gastritisa tj. povecane kolicine kiseline u zeludcu ona (sona kiselina), sprecava apsorpciju gvozdja. Jedite namirnice koje neutralisu kiselinu kao sto su pirinac, krimpir i banane.

Vitamini u ishrani
Vitamini su jedinjenja koja su zaista neophodna za život, što potvrđuje i samo značenje njihovog imena: "životno važan amin". Svakodnevno se ispostavlja da su vitamini višestruko korisni: sprečavaju rak, poboljšavaju imunitet, snižavaju krvni pritisak, pomažu bolje iskorišćenje energije, izoštravaju pamćenje, ublažavaju artritis, jačaju kosti i još mnogo toga. Uloga vitamina veoma je važna za naše zdravlje i zato ih ne smemo zapostavljati u ishrani.

Ljudski organizam ne sintetiše vitamine. Oni se, dakle, moraju unositi putem hrane. Unose se gotovi vitamini, ili takozvani provitamini, koje onda organizam sam pretvara u "aktivan oblik" - vitamin. Nedostatak vitamina je bolest! Uzroci deficita vitamina mogu biti raznoliki: niskokalorična ili neraznovrsna ishrana, povećane energetske i biološke potrebe organizma usled stresa,Slika pušenja, lekova, rasta, trudnoće... Ipak, nema razloga za brigu. Prosečna ishrana prosečnog čoveka organizmu obezbeđuje sasvim dovoljno vitamina. Za obavljanje funkcija od životne važnosti, organizmu je potrebna veoma mala količina vitamina. Npr. samo jedan gram vitamina B12 može da zadovolji dnevne potrebe pola miliona ljudi, a jedan gram vitamina C (dnevne potrebe za ovim vitaminom iznose 60 mg) 17 ljudi. Ipak, dnevne potrebe za vitaminima zavise od uzrasta, nivoa aktivnosti, pola i drugih faktora.

Da bi se sačuvale vitaminske vrednosti namirnica, neophodno je pridržavati se određenih uputstava.

Treba jesti što svežije namirnice, što podrazumeva što kraće čuvanje voća i povrća, Slikaposebno van frižidera.
Namirnice treba čuvati na hladnom i suvom mestu.
Lomljenje i gnječenje namirnica treba svesti na najmanju meru.
Namirnice treba kuvati u manjoj količini vode u zatvorenom sudu, a vodu ne treba bacati, već koristiti za nalivanje jela.
Vodi treba dodati malo kuhinjske soli, a ne sodu bikarbonu ili druge alkalije.
Ne treba upotrebljavati bakarne sudove (jer uništavaju vitamin C, stvarajući galvanski element koji oslobađa jone bakra i razara askorbinsku kiselinu).
Ukoliko se u organizam unese više od potrebne količine vitamina, neki od njih se izvesno vreme mogu čuvati kao rezerva, dok se drugi izlučuju. Ukoliko organizam ne može da se oslobodi viška vitamina, može doći do poremećaja - hipervitaminoze.

Pregled najvažnijih vitamina


Vitamin A - za dobar vid, zdravu kožu i plodnost
najbogatiji izvori: svinjska jetra, šargarepa, kelj, kajsija, paradajz, puter...
Vitamin B1 - za dobre nerve i energiju
najbogatiji izvori: kvasac, integralni hleb, zrna pšenice, krompir, nemasna svinjetina...
Vitamin B2 - za snagu i rast
najbogatiji izvori: svinjska jetra, pivski kvasac, kelj, spanać, mleko ...
Vitamin B6 - za trudnice i decu
najbogatiji izvori: integralni hleb, teleća jetra, skuša, sušena sojina klica, mahunarke, paprike...
Vitamin B12 - mikrobi i kobalt za zdravu krv
najbogatiji izvori: svinjska jetra, teleći bubreg, skuša, morski losos...
Vitamin B7 - čarobnjak za kosu i kožu
najbogatiji izvori: integralni hleb, jaja, šampinjoni, kvasac, mleko...
Vitamin C - kiseli unutrašnji telohranitelj
najbogatiji izvori: crne ribizle, paprike, brokolija, kivi, kelj, jagoda, grejpfrut, narandža...
Vitamin D - sunčani vitamin za jake kosti
najbogatiji izvori: riblje ulje, losos, grgeč, riba, jaja, puter...
Vitamin E - borac protiv slobodnih radikala
najbogatiji izvori: avokado, paprika, kelj, puter, jaja...
Vitamin K - zaceljuje rane, koristan je za kosti
najbogatiji izvori: prokelj, keleraba, karfiol, pileće grudi, govedina, šampinjoni...

Kombinovana ishrana

Osnovni principi kombinovane ishrane zasnivaju se na podeli namirnica na dve glavne grupe i dve podgrupe:


Glavna biljna grupa: sve žitarice (pšenica, raž, ječam, ovas, proso, kukuruz), heljda, svi proizvodi od celuloznih žitarica (crni bio-hleb, sojin hleb, suncokretov hleb, integralno pecivo, kolači od integralnog brašna), mahunarke, soja i svi proizvodi od soje, krompir, testenine bez jaja, pirinač, zobene pahuljice, musli bez šećera, griz, med, semenke od bundeve, biljne masti (ulje).


Glavna životinjska grupa: sve vrste mesa, sve vrste suhomesnatih proizvoda, sve vrste živinskog mesa, sve vrste ribe, mleko, mlečni proizvodi, jogurt, jaja.


Podgrupa povrće: sve vrste povrća, pečurke, začini, sve sveže i sušeno bilje, kečapSlika bez šećera, soja sos bez šećera.


Podgrupa voće: sve vrste voća, sve vrste kompota zaslađenih veštačkim zaslađivačem, voćniSlika sokovi bez šećera.

Ako želite da ishrana zasnovana na kombinaciji namirnica bude delotvorna, ne smete zaboraviti izvesna pravila.


U toku jednog dana ne smeju se jesti jela iz obe glavne grupe, tj. jela iz biljne i jela iz životinjske grupe.


U toku jednog dana ne smeju se jesti jela iz podgrupe povrće sa jelima iz podgrupe voće. U praksi to znači da ako se odlučimo za biljni dan, onda tog dana možemo kombinovati jela biljne grupe samo sa jelima i pićima iz podgrupe voće. Nekog drugog dana kombinujemo jela glavne biljne grupe sa jelima podgrupe povrća.


Jela glavne životinjske grupe mešamo sa jelima podgrupe povrće, a nikada ih ne mešamo sa jelima glavne biljne grupe, niti sa jelima podgrupe povrće.


OrasiSlika čine samostalnu grupu i mogu se kombinovati sa jelima glavne biljne grupe, kao i sa jelima glavne životinjske grupe, s tim što ih u kombinaciji sa glavnom životinjskom grupom koristimo u minimalnim količinama. U kombinaciji sa glavnom biljnom grupom možemo ih koristiti u bilo kojim količinama. U kombinaciji sa jelima glavne životinjske grupe, koristimo ih za poboljšavanje ukusa - kao začin.


Isto važi i za korišćenje soja sosa. Ako ga koristimo uz glavnu životinjsku grupu, onda ga koristimo samo kao dodatak. U kombinaciji sa jelima glavne biljne grupe možemo ga koristiti neograničeno.


Grožđe
SlikaOvih dana pijace su pune grožđa, divnog jesenjeg voća koje se veoma lako vari i asimiluje. Grožđe nam daje energiju i obnavlja naš organizam, utiče povoljno na stomak i creva, razređuje krv, smanjuje nivo holesterola, stimuliše rad bubrega i jača pluća, a pomaže i pri varenju. Poželjno je da jednom nedeljno, u jesen, jedete samo grožđe: tako ćete pročistiti organizam od svih naslaga otpadnih materija. I belo i crno grožđe puno je vitamina B grupe, vitamina A, odgovornog za zdravlje i lepotu kože, i vitamina C, koji poboljšava imunološki sistem. S obzirom na to da sadrži 16-18% šećera (u zavisnosti od vrste) - grožđe se ubraja u energetski bogate namirnice koje, međutim, dijabetičari na primer moraju uzimati u umerenim količinama. Da bi se od grožđa izvukao maksimum, svakog dana treba jesti oko 300 grama ovog voća, naravno u ravnomerno raspoređenim razmacima. Nudimo vam nekoliko korisnih saveta u vezi sa grožđem i načinima iskorišćenja njegovog blagotvornog dejstva.

GROŽĐE ZA ČIŠĆENJE I JAČANJE KRVI
Napravite mešavinu od jednakih delova semena grožđa, špargle, proklijalog ječma, korena pasje pšenice i vodopije. Mešavinu lagano propržite i od toga skuvajte kafu koju ćete u gutljajima piti tokom dana.

GROŽĐE PROTIV ŽUČNIH KAMENACA
Za ovaj lek koristi se vino: pola litra vina kuva se sa osminom maslinovog ulja oko pet minuta. Napitak se pije svakog jutra na prazan stomak, pet dana zaredom. Kada se popije, treba leći pola sata najpre na jednu, pa pola sata na drugu stranu.

GROŽĐE PROTIV BOLOVA U PROSTATI
Terapija je sledeća: deset dana pre svakog obroka treba pojesti 1/2 kilograma svežeg grožđa. Posle svakog obroka, treba popiti čaj napravljen od 4 velike kašike isitnjenog svežeg i suvog lista vinove loze. Lišće treba preliti sa 7 dl ključale vode, posle 2 sata stajanja procediti i piti.

GROŽĐE ZA BOLJE ZGRUŠAVANJE KRVI
Šest dana zaredom, pre doručka, ručka i večere, treba pojesti po 400 grama crnog Slikagrožđa s parčetom starijeg raženog hleba. Lek smanjuje i kiselinu u mokraći i reguliše kraće opstipacije.

GROŽĐESlika PROTIV KOŽNIH BOLESTI I OPADANJA KOSE
U proleće, kada se loza orezuje i njome prostruje životni sokovi, treba zarezati pri zemlji panj i staviti cevčicu i malu posudu ili flašicu. Sok koji se tako sakupi izuzetno je lekovit za brojne bolesti. Ako se njime peru vlažni lišajevi, za nekoliko dana će prosto nestati. Odstranjuje i perut u kosi, a utrljavanjem i "divlje meso".

Konačno, valja imati na umu da suvo grožđe sadrži gotovo dvostruko više minerala od svežeg, naročito gvožđa i kalijuma, ali i preko 70 više šećera. Obično se koristi za pripremanje slatkiša, pa zbog količine šećera koje sadrži šećer ponekad možete i zameniti suvim grožđem, ne samo radi boljeg ukusa nego i iz zdravstvenih razloga.

Bundeva
Bundeva je jednogodišnja zeljasta biljka, poznata u kulturama svih toplijih zemalja sveta. Može se jesti pečena ili kuvana i spada u zdravu i lekovitu hranu. Nauka je dokazala niz korisnih sastojaka i u pulpi i u semenu bundeve, a naš narod je koristio za lek i bundevu i njeno seme. Saznanje o lekovitim svojstvima ploda i semena bundeve doprinelo je sve većem gajenju ovog povrća, a uporedo su otkrivani i recepti za sve ukusnija slana i slatka jela od njega.

Zahvaljujući semenu, bundeva je dobila veliki značaj među poljoprivrednim proizvodima. Ona se, dakle, ne uzgaja samo zbog jestivog ploda, koji može biti težak i prekoSlika deset kilograma, već i zbog uljevitih semenki, od kojih se pravi lako varljivo ulje, cenjeno zbog svog sastava; stoga i košta deset puta više od suncokretovog.

Seme bundeve često se koristi i u ishrani i u narodnoj medicini. Ono ima oko 20 puta veću kalorijsku vrednost od ploda, pošto sadrži više belančevina, ugljenih hidrata i masti. U njemu, međutim, ima i vitamina B1, B2 i niacina, zatim minerala (najviše fosfora i gvožđa), kao i niz drugih zaštitnih i lekovitih sastojaka, od celuloze i pektina do fitosterina, fitina, salicilne kiseline itd.

Seme bundeve je, takođe, lekovito i najčešće se preporučuje kao efikasno i neškodljivo sredstvo protiv dečjih glista i pantljičare. Seme se koristi i za ublažavanje tegoba uvećane prostate - pozitivni efekti su potvrđeni.

Žućkasto ili narandžasto meso bundeve sadrži niz dragocenih i lekovitih sastojaka. U pulpi (mesu) ima oko 93% vode, a ostatak čini, pored manjih količina belančevina, ugljenih hidrata i masti, i niz vitamina (karotina ili provitamina A, C i vitamina B grupe - B1, B2, B3, B6, zatim niacina, folne kiseline i drugih), kao i mineralnih sastojaka (kalijuma, fosfora, kalcijuma, gvožđa). Tu su i oligoelementi i mikroelementi, pektini, celuloza i druga biljna vlakna. Energetska vrednost bundeve pri tom nije visoka: u 100 grama ploda ima samo oko 30 kalorija, tj. 126 kJ.

Plod bundeve se u narodnoj medicini preporučuje kao diuretik, za izbacivanje suvišne vode iz organizma, naročito pacijentima obolelim od reume, gihta, zapaljenja bubrega ili bešike. Smatra se i da je odlična dijetalna hrana za gojazne osobe, dijabetičare (ako se tokom pripreme ne zaslađuje), kao i osobe sa oboljenjima želuca i tankog creva ili one koji pate od krvavih proliva. Svima se pak preporučuje kuvana i pečena bundeva ili njen sveže oceđen sok. U novije vreme, otkriveno je da bundeva blagotvorno utiče i na obolele od psorijaze. Za ublažavanje bolova od proširenih vena dobro je da se sveže strugana bundeva stavi kao oblog na obolela mesta i drži što duže. Možda niste znali da se bundeva još od davnina koristila za umirenje kože pri pojavi akni, a danas je ispitana i potvrđena biohemijska podloga tog delovanja.

Bundeva se dugo održava, tako da se nekoliko meseci može čuvati na tamnom, suvom i hladnom mestu. Od nje se mogu praviti različite vrste jela. Osim obične pečene bundeve, na koju smo uglavnom i naučili, od ovog ploda mogu se praviti i krem-supe, jutarnje kaše, variva, bundeve se mogu punitiSlika žitaricama i sl. Izvrstan su sastojak u namazima, prelivima, sosovima, u desertima, pogotovo u različitim kremovima i nadevima, a neke od recepata za pripremu bundeve potražite i u našem kuvaru!

Krastavac
Krastavac (Cucumis sativus) je jednogodišnja zeljasta biljka koja se koristi za ulepšavanje i osvežavanje lica, protiv bolesti želuca i creva, upala kože, svraba, ujeda insekata, za lečenje mokraćnih kanala, šećerne bolesti, čišćenje krvi, bolji rad bubrega, kožni osip, čireve, spoljne hemoroide...

Prilično je rašireno mišljenje daSlika krastavac nema nikakvu hranljivu vrednost (u njemu je neznatno prisustvo belančevina (0,6%), masti (0,1%), a tek nešto više ima ugljenih hidrata (3,2%)) i teško da ćete naći namirnicu sa manje kalorija (100 grama krastavaca sadrži samo 58 kJ ili 14 kcal). Ipak, znatno mu je veća ukupna količina mineralnih sastojaka, i to oko 400 mg u 100 grama. Od toga oko polovinu čini kalijum (160 mg u 100 grama). Ostalo su kalcijum, fosfor, natrijum, gvožđe, mangan i jod. Visoki procenat kalijuma i mali procenat natrijuma daje krastavcu izuzetno delotvorno svojstvo. Da bi se ono sačuvalo, krastavac se ne sme soliti.

Mnoge domaćice krastavac za salatu najpre naseku i posole pa ocede sok koji se izluči. To je, međutim, sasvim pogrešno, jer se upravo u soku nalaze njegovi najvažniji sastojci. Salatu od krastavaca treba, dakle, uvek pripremati neposredno pre jela, jer se tako najbolje iskorišćavaju biološke vrednosti ove namirnice.

Krastavac je korisno jesti i u sirovom stanju, bez ikakvih dodataka ili, u najgorem slučaju, iseckati na kockice i pomešati sa kiselim mlekom ili jogurtom, peršunom i belim lukom (tarator).

Pošto rastvara mokraćnu kiselinu, krastavac se preporučuje osobama s kamenom u bubrezima i mokraćnom mehuru. Čaj od krastavca za bubrege i mokraćne organe priprema se tako što se iz zrelih (žutih) krastavaca izvade semenke, operu se i dobro osuše. Zatim se u 2 decilitra vode kafena kašika semenki kuva oko 10 minuta. Čaj se pije na prazan stomak.

Podstičući izlučivanje vode, krastavac potpomaže i izlučivanje otrovnih sastojaka iz organizma, pa bi trebalo da ga jedu žene koje pate od celulita. Sirov krastavac reguliše rad creva, pa tako i probavu. Snižava šećer u krvi, pa se preporučuje i dijabetičarima i kao dijetalna hrana osobama sklonim gojenju. Nezdravo je koristiti ga pre nego što sazri (kad požuti i postane gladak smatra se zrelim) jer izaziva nadimanje i teško se vari.

Pored toga što je zdrav i osvežava,Slika krastavac se koristi i u kozmetici, za ulepšavanje i osvežavanje kože lica.


Zaustavlja starenje - zbog velike količine vitamina E, pogotovu u kori, štiti kožu od slobodnih radikala koji razaraju ćelije i ubrzavaju starenje.

Zateže kožu - pošto sadrži i silicijum u tragovima, zateže vezivno tkivo - pa tako i lice.

Jača kožu - podstiče stvaranje kolagena u organizmu, a bez te supstance nema zategnute i zdrave kože.

Čisti kožu - krastavac sadrži značajnu količinu mineralnih soli, uključujući i cink, koji je efikasno sredstvo za čišćenje kože. Isecite krastavac na kolutove, rasporedite ih po licu i vratu, a posle 20 minuta uklonite kolutove i nanesite tonik za lice.

Borovnica
Borovnica (Vaccinium angustifolium) je, kao i brusnica, redak plod koji potiče iz Severne Amerike; ova zemlja je i danas njen glavni proizvođač. BorovnicaSlika je malen grm s čvorastim stabljikama i puzavim korenom, visine 20 do 30 cm. Listovi borovnice skupljaju se pre no što plod sazre i suše se na mračnom i provetrenom mestu. Plodovi se sabiru leti, nakon sazrevanja, a suše se na suncu.

Širom sveta postoji preko 90 vrsta divljih borovnica, a čak pedesetak raste u Severnoj Americi. Svega se tri vrste od tih pedesetak uzgajaju u komercijalne svrhe, iako su i određene vrste divljih borovnica, koje uspevaju čak i u našim krajevima, veoma zdrave. Starosedeoci Američkog kontinenta sušili su bobice borovnice kako bi mogli da ih koriste i u hladnim jesenjim i zimskim mesecima.

Brojna ispitivanja ovog bobičastog voća dala su zadivljujuće rezultate. Kao prvo, borovnica je proglašena za najbogatiji izvor antioksidansa od 40 različitih vrsta plodova voća i povrća. Za tu titulu umnogome su zaslužni antocianini, koji borovnicama i daju karakterističnu boju. Osim toga, istraživanja su pokazala da borovnice usporavaju proces starenja, zaustavljaju početne faze razvoja karcinoma, poboljšavaju funkciju vida, kao i cirkulaciju uopšte, pomažu pri kontroli dijabetesa itd.

Listovi borovnice upotrebljavaju se protiv stvaranja mokraćne kiseline, povraćanja, proliva, želudačnih grčeva, kašlja... Bobice se koriste u lečenju hemoroida (osušene bobice zaustavljaju krvarenje hemoroida), protiv neuredne probave i slabog apetita... Listovi predstavljaju važan narodni lek protiv šećerne bolesti, toliko delotvoran da ga neki zovu biljni insulin. Važno je zapamtiti da su listovi borovnice plodotvorni jedino ako se naberu pre nego što bobice sazru. Nakon sarevanja nemaju lekovito dejstvo. Čaj od listova borovnice ne sme se piti bez nadzora. Listovi se suše u tankim slojevima u hladu ili u rerni na 40 stepeni. Preliveni vrelom vodom, listovi borovnice ublažavaju upalu mokraćnog mehura i mokraćnih kanala.

Bobice se jedu sveže ili osušene i umočene u rakiju. Suše se na 45 stepeni. Od njih se pravi i ekstrakt s rakijom, cedi se sok ili kuva mermelada. Sok je najbolji za ispiranje grla, a marmelada rashlađuje bolnu vrelinu upaljenih usta i ždrela. Najdelotvorniji je sirov sok. Suve bobice zaustavljaju proliv, naročito kod male dece, dok sveže deluju kao blagi purgativ. Na taj način otklanjaju opstipaciju. Sok bitno ublažava smetnje pri varenju, a pospešuje i apetit.

Pošto je borovnica zdrava iz više razloga, trebalo bi je što češće koristiti u ishrani.

Brokule

Najnovija istraživanjaSlika brokulu stavljaju na sam vrh idealnih prehrambenih namirnica. Brokula je već sama po sebi vrlo zdrava i kao takva kadra da u potpunosti zaštiti imunološki sistem.

Brokula se smatra izvornim oblikom karfiola. To je biljka zelenog punog cvata koja uspeva od kraja zime do sredine proleća, a uzgaja se radi središnjeg izdanka i zelenih cvetnih izdanaka.

U 100 grama sveže brokule ima 91% vode, 0,34 grama lipida, 324 mg fosfora, 6,08 grama ugljenih hidrata, 2,7 grama vlakana, 2,02 grama šećera, 2,7 grama belančevina, 68 mg vitamina A, 76 mg vitamina C, 0,20 mg mangana, 22 mg natrijuma, 52 mg kalcijuma i 0,96 mg gvožđa.

Da bismo vam približili ove podatke, recimo da kuvana brokula ima više C vitamina nego narandža, količina kalcijuma u brokuli premašuje količinu kalcijuma u jednoj čaši mleka, a samo jedan komadić ovog povrća ima više vlakana nego kriška crnog hleba. Brokula je takođe jedan od najboljih izvora vitamina A koji postoje u prirodi.

Pošto sadrži različite biološki aktivne sastojke i spojeve, kao i antioksidanse, možemo reći da brokula pomaže u prevenciji očne mrene, srčanih bolesti i smanjuje rizik obolevanja od nekih tipova raka. Najsnažnija materija u preventivi raka je sulforafan, koji u molekulu sadrži sumpor, koji ima produženo delovanje, toplotno je otporan, ali nije otporan na proces starenja brokule, zbog čega nakon 3 dana stajanja njegova koncentracija i aktivnost naglo opadaju. Sulforafan je ispitivan na Hopkins univerzitety u SAD-u, gde je definitivno potvrđeno da (kada se redovno uzima) pobuđuje produkciju telesnih enzima koji delotvorno brane telo od hemijskih karcinogena. Ako se brokula jede 2-3 puta nedeljno, rizik od malignih tumora može se, prema procenama stručnjaka, smanjiti čak za 50%. Osim toga, preliminarna laboratorijska istraživanja pokazala su da sastojak indole-3-karbinol (ili I3C), koji se prirodno nalazi u brokuli, zelju i prokulicama, može sprečiti faktore koji pomažu reprodukciju herpesa.

Na sobnoj temperaturi brokula uvene, pa je treba čuvati u frižideru, na temperaturi od 4 stepena. Kuvanjem gubi vitamine, pa je zato pripremajte na pari, u mikrotalasnoj rerni ili je pržite u tiganju.

TROPSKO VOĆE U NAŠIM DUĆANIMA
Papaja - voćka za doručak

Među tropskim voćkama koje se mogu kupiti i u našim prodavnicama je i papaja. Pošto datira iz preistorijskih vremena, ima na tuce raznih vrsta, neke su male, a neke dostižu veličinu lubenice.
U svetu su papaje popularne kao voćke za doručak i u salatama, a njihov svež i prijatan ukus u prelivima upotpunjava pikantan ukus nekih jela. ”Meso� papaje je dobar dodatak za marinade jer je njen sastojak, enzim papain, poznat kao ”omekšavač� mesa. Zbog toga ne može da se industrijski želira, jer želatin ima proteinsku (životinjsku) osnovu. Ni ananas, ni kivi takođe se neće pretvoriti u žele.
Zelena papaja sazreva na sobnoj temperaturi za tri do pet dana, a zrela se može čuvati u frižideru oko nedelju dana. Zelena papaja može da se koristi u prelivima i da se dodaje kuvanom mesu ili čorbama, kao povrće. NJeno seme je ljutkasto i može da se samelje za upotrebu u prelivima za salate i marinade. Ako odlučite da vam to bude doručak, prelijte polovinu papaje limunom da biste joj pojačali aromu. Za desert, prelijte je šećernim sirupom. Kockice papaje, svežeg ananasa i manga mogu se neznatno ugrejati kao odličan dodatak ribi ili živini.

Hranljiva vrednost

U 100 grama papaje ima 136 kJ, odnosno 32 kcal, 91 odsto vode, 0,6 grama vlakana i osam grama šećera. Ima i 40 mikrograma vitamina A, 46 mikrograma vitamina C, 0,03 mikrograma vitamina B1 i po 0,04 mikrograma vitamina B2 i B6. Među mineralima najznačajniji je kalijum - ima ga 221 miligram, kalcijuma 20, fosfora 15, magnezijuma osam, natrijuma četiri, gvožđa 0,4, azota i cinka po 0,3 i bakra 0,08 miligrama u 100 grama.

NJENO VISOČANSTVO JABUKA
Slika
Jedna na dan drži doktora van

Divlja jeSlika još korisnija. - Dobre i za mršavljenje, a ulepšavaju i ten. - Čuvaju od gripa i nazeba i povećavaju izdržljivost

Pored velikog broja vrsta jabuka, od hiljadu postojećih, koje uspevaju na našem području, treba svakako istaći i divlju jabuku, čiji sitni, pomalo trpki plodovi, predstavljaju pravu riznicu vitamina, minerala i pektina. Od njih se spravlja najzdraviji jabukov čaj (dve-tri neočišćene jabuke se kuvaju oko 15 minuta u litru vode, ili se iskoristi prah od osušene ljuske - kašičica na čašu provrele vode) i jabukovo sirće koje je lek (jer olakšava varenje zelenog povrća) i eliksir. U plodu divlje jabuke sabijena je i koncentrisana snaga netaknute prirode, što čini osnov njene lekovitosti.
Da bi i kultivisana jabuka bila lek, potrebno je da bude biološki ispravno uzgojena i tada se - samo tada - može koristiti i njen list i ljuska (koja je, inače, najbogatija vitaminima).
Danas se zna da jabuka leči bolesti organa za varenje: od sporog varenja, preko enterokolitisa (jer imaju antimikrobna i protivupalna svojstva), do čira na želucu i dvanaestopalačnom crevu, gastritisa s povišenom kiselošću želudačnog soka (slatke sorte, najbolje zapečene, bez semenki, ili natrvene, bez ljuske), gastritisa sa smanjenom kiselošću želudačnog soka (kisele sorte) i kolitisa. Kisele jabuke preporučuju se i dijabetičarima, onima koji imaju problema sa žučnim putevima i osobama koje pate od zatvora. Pošto pojedine sorte jabuka, posebno one iz južnih krajeva, sadrže osam puta više joda od banana i čak 12 puta više od kajsija, preporučuju se obolelima od štitne žlezde, a i kao preventiva od te bolesti, jer i vitamin C iz jabuka aktivira lučenje hormona ove žlezde.
U slučajevima ateroskleroze i gojaznosti redovno korišćenje jabuka u ishrani daje odlične rezultate. Jer pektin, meko nerazgradljivo biljno vlakno, ubrzava varenje, odnosno izbacivanje hrane iz organizma, a samim tim omogućava mršavljenje, koje ubrzava vitamin C koji sagoreva masnoću. S druge strane, pektin pomaže u čišćenju krvnih sudova i sprečavanju njihovog otvrdnjavanja. Ima povoljno dejstvo i na limfni sistem, što sve vodi i lepšem tenu.
Srčanim bolesnicima sveže jabuke uvek treba da su nadohvat ruke, pošto je kalijum koji sadrže potreban za normalan rad srca. Kao preventivu od infarkta treba jesti dve-tri jabuke na dan, jer to povećava nivo vitamina C u krvi, a on snižava smrtnost od srčanih oboljenja (i raka), a i po preležanom srčanom udaru jabuke će dobro doći. Osobe s povišenim krvnim pritiskom takođe treba da se okrenu jabukama, pošto njihova redovna upotreba snižava pritisak, smanjuje glavobolju, otklanja vrtoglavicu i šum u glavi. Finski naučnici tvrde da je kao preventiva šloga dovoljna jabuka na dan. Uz to, i do šest puta smanjuju mogućnost oboljevanja od povišenog očnog pritiska (glaukoma), a tri puta - od nazeba.
Ista količina jabuka uzeta u večernjim satima, pred spavanje, snižava nivo šećera u krvi i normalizuje nivo holesterola. On usporava razvoj virusa gripa tipa A, a tome doprinose i fitoncidi, koji imaju antimikrobno dejstvo. Zato se u sezoni gripa preporučuju jabuke, kao deo redovne ishrane. Fitoncidi se aktivno odnose i prema uzročnicima dizenterije, stafilokokusu aureusu, protozoama. NJihovo antimikrobno dejstvo uvećava se od periferije ploda ka centru. Sve u svemu, ne čudi što je izreka ”Jedna jabuka na dan drži doktora van� - poznata širom sveta.
Uz to, svim intelektualnim poslenicima, studentima, đacima, preporučuje se redovno uzimanje svežih jabuka ili kompota i čajeva od njih, jer blagotvorno utiču na jačanje umne aktivnosti i izdržljivosti.
Iako u jabukama nema mnogo gvožđa, one se ipak preporučuju malokrvnima, jer sadrže materije koje olakšavaju apsorpciju gvožđa iz, na primer, jaja ili džigerice. Kalcijuma imaju dovoljno, a ovo voće takođe poboljšava usvajanje ovog minerala iz drugih namirnica.
Sve je popularnija teorija da jabuke treba jesti zajedno sa semenkama, jer, pored već ranije pomenutog joda, sadrže i vitamine i fermente koji preventivno deluju protiv raka. Bitno je samo ne preterati u broju semenki - do šest - jer one sadrže i jednu otrovnu kiselinu koja je u većoj količini opasna za ljude.
Ne treba zaboraviti jednu važnu stvar: što se jabuke duže čuvaju, tim manje u njima ostaje korisnih materija, posebno vitamina. Takođe, bolje je osloniti se na domaće jabuke, prvo zato što se uvozne, radi lakšeg transporta, premazuju voskom, koji je štetan za naš organizam, a ne može da se skine ni posle višekratnog pranja, čak i četkom i toplom vodom, drugo, zato što u južnim sortama ima manje vitamina, korisnih organskih kiselina, minerala i fermenata (verovatno i zato što ih beru nedovoljno sazrele radi lakšeg transporta, a većina korisnih materija može da se obrazuje samo u plodovima sazrelim na drvetu). Postoji i zanimljiva teorija da je naš organizam genetski predodređen za plodove koji rastu u našem podneblju, te prema onim iz drugih klimata može razviti i alergiju.

Jedini nedostatak

Naučnici tvrde da jabuke imaju i jedan nedostatak: mogu da oštete zubnu gleđ, posebno one iz južnih krajeva, koje imaju veći sadržaj šećera. Engleski dijetolozi utvrdili su da su ovome najpodložniji vegetarijanci, pošto jedu mnogo voća i piju mnogo sokova. Engleski stomatolozi, s druge strane, ne preporučuju da se posle jedenja jabuka peru zubi, nego smatraju da je bolje jabuke jesti u vreme obroka, a ne posle njega, pa isprati usta vodom. Da bi se neutralisalo dejstvo kiseline, trebalo bi pojesti malo sira.�

Jabuke i gastritis

Za lečenje gastritisa preporučuju se jabuke zelenih sorti. Očišćene treba natrti na sitnoj trenici i jesti četiri do pet sati pre obeda. Najbolje je kašicu pojesti rano ujutro, pa ništa ne jesti i ne piti do oko 11 sati, a onda doručkovati. Kuru sprovoditi mesec dana svakodnevno, sledećeg meseca dva-tri puta nedeljno i trećeg meseca jednom nedeljno. Tokom lečenja ne piti mleko, jak čaj i kafu, ne jesti masnu, ljutu i slanu hranu i svež hleb i izbegavati začine.
Oboleli od gastritisa uveče ne bi smeli da jedu jabuke, jer one uzrokuju stvaranje gasova u crevima i nadimanje.







Mušmula leči impotenciju (?)

Uz jabuku, krušku, dunju i oskorušu, i mušmula pripada porodici ruža

Mušmula je još jedna biljka iz porodice ruža (uz jabuku, krušku, dunju, šljivu i oskorušu), koja ima više od 100 rodova i 3.000 biljnih vrsta. Drvo naraste do sedam metara, a daje plodove dok je mlado. Često se kalemi na dunju i krušku, i već iste godine može da rodi.
U Evropi se gaji milenijumima, posebno u Francuskoj, a bila je veoma popularna u srednjem veku, a smatra se da je poreklom iz centralne Evrope, ili predela oko Kaspijskog mora.
Mušmula cveta kasno, krajem aprila, pa joj mrazevi ne mogu naškoditi, a cvetovi su beloružičasti, slični jabukovim. Listovi su duguljasti, takođe slični jabukovim, mat, tamnozeleni i maljavi. Sazreva posle oko 180»-190 dana. Plod, koji liči na krušku ili jabuku, je zelenkastosmeđ, tamnosmeđ, riđ ili čokoladnosmeđ, s proširenom čašicom, i prečnik mu je oko pet centimetara.
Kad se uzberu, a to treba činiti kad lišće počne da opada, čak i posle prvih mrazeva, tvrde su i opore, pa ih treba ostaviti nekoliko nedelja da zru, gotovo ugnjile. „Meso� tada postaje meko, sočno, kiselkasto i kremasto, kao puter od jabuke, a neki kažu da podseća na ukus jabukovače, a neki - na vino.
Od mušmule se može praviti marmelada, liker i rakija.
U narodnoj medicini smatra se da mušmule poboljšavaju vid. Takođe, jačaju jetru i bubrege, hrane krv, dobre su protiv slabosti u leđima i kolenima, protiv vrtoglavice i »- impotencije.



40% belancevina, soja pokriva sve potrebe organizma za aminokiselinama, jednako kao mleko i jaja ali bez nepozeljnih zasicenih masnih kiselina. Buduci da ne sadrzi zasicene masne kiseline soja ne samo da ne podstice nastanak arterioskleroze, vec koristi arterijama jer donekle smanjuje kolicinu stetnog holesterola.

Potstice rad mozga. Sojino ulje sadrzi lecitin koji povoljno utice na pamcenje i intelektualne sposobnosti.
Moze da bude zamena za kravlje mleko jer je vrlo lako svarljiva u obliku napitka (tzv. sojino mleko), moze zameniti kravlje mleko osobama koje ne podnose laktozu, pod uslovom da uzimaju dovoljnu dozu kalcijuma.

Buduci da sadrzi biljne ekstrakte soja ublazava tegobe kod menopauze poput mucnine, mapada vrucine a i umanjuje rizik od osteoporoze, povezan sa prestankom lucenja zenskih polnih hormona estrogena u menopauzi.

Soja je prijatelj koze, potstice obnovu celija. Kao sastavni deo preparata za negu koze, ima ucinak zatezanja bora, one postaju manje vidljive. Sojino ulje je bogato masnim etericnim kiselinama koje hidriraju i omeksavaju epiderm. Onemogucava da melanin dodje u gornje slojeve epiderma pa sprecava pojavu tamnih fleka na kozi.
Aminokiseline soje uticu i na zdravlje kose.












Jabukovo sirce

Prirodno jabukovo sirce je izvanredan lek kome uvazeni strucnjaci pripisuju cudotvornu moc i smatraju da ono treba da postane deo svakodnevne ishrane, a evo i nekoliko recepata koji su se pokazali
veoma uspesni u lecenju pojedinih smetnji i bolesti.

PROTIV HRONICNOG UMORA
Pomesati tri kasicice jabukovogSlika sirceta sa soljom meda, sipati u teglu i uzimati svako vece pred spavanje po dve kasicice ove mesavine.
Drugi nacin je kasicicu sirceta sipati u casu vode i piti za vreme
rucka.

PROTIV GLAVOBOLJE
Popiti casu vode u kojoj su razmucene dve kasike meda i dve kasike jabukovog sirceta.

PROTIV OPEKOTINA
Na opekotinu naneti jabukovo sirce nekoliko puta. To ce spreciti pojavu plika i ublaziti bol.

ZA SNIZAVANJE KRVNOG PRITISKA
Tri puta dnevno piti casu vode sa dve kasicice jabukovog sirceta.

ZA ISPIRANJE GRLA
U casu vode sipati kasicicu sirceta i ispirati grlo na svaka dva sata.

PROTIV BOLOVA U SINUSIMA
Na svaki sat, sedam puta popiti casu vode u kojoj je razmucena kasicica jabukovog sirceta

PROTIV REUMATICNIH BOLOVA U ZGLOBOVIMA
Bolna mesta u toku noci obloziti platnenom tkaninom koja je dobro natopljena jabukovim sircetom a odozgo uviti suvom flanelskom tkaninom. Uz svaki obrok popiti casu vode u kojoj je razmuceno deset kasicica jabukovog sirceta.

PROTIV EKCEMA
Obolela mesta mazati jabukovim sircetom cetiri puta dnevno i tri puta u toku noci. Ubrzo ce ekcem i svrab nestati.

ZA MRSAVLJENJE
Svako jutro na prazan zeludac piti casu vode sa jednom do dve kasicice sirceta ili uz svaki obrok popiti casu vode sa dve kasicice sirceta. Terapija traje dva meseca. JabukovoSlika sirce utice na sagorevanje suvisnog masnog tkiva.

PROTIV PROSIRENIH VENA
Svakog jutra i veceri istrljati cistim jabukovim sircetom kozu preko prosirenih vena i dva puta dnevno popiti casu vode sa dve kasicice sirceta. Ova terapija traje mesec dana.

PROTIV MITISERA
Jedan deo jabukovog sirceta izmesati sa osam delova vode i tom tecnoscu tri puta dnevno prskati lice.

Pravilno rukovanje i cuvanje hrane


Do zagadjenjaa namirnica može doci na razlicite nacine:
- iz zemljista i vode gde se uzgajaju, cak i zagadjenog vazduha;
- nepravilnim rukovanjem namirnicama tokom dostave, skladištenja, prodaje i pripreme hrane;
- preko insekata, glodara i drugih štetocina.
Simptomi trovanja hranom su obicno mucnina, povracanje, bol u trbuhu, proliv i temperatura, iako se ne moraju svi pojaviti u svakom slucaju. Simptomi variraju zavisno od uzroka. Obicno se javljaju izmedu 1 i 36 sati nakon unosenja zagadjene hrane i mogu trajati više dana. Trovanje hranom može biti opasno, zavisno od uzroka i opsteg stanja bolesnika.
Neke bakterije, kao na primjer vecina salmonela vrsta, mogu se pod odredenim uslovima vrlo brzo razmnožiti u hrani. Do unakrsnog zagadjenja hrane može doci usled zagadjenja putem prljavih ruku, muva, drugih insekata ili štetocina koji mogu doci u dodir s cistom hranom ili kada cista namirnica dotakne zagadjenu površinu ili pribor.
Opasnost od trovanja hranom i gubici zbog kvarenja se mogu bitno smanjiti ako se poštuju neka osnovna pravila. Njima je predložen nacin uništavanja bakterija i plesni gdje je moguce, zaustavljanje njihovog rasta, prenošenja ili širenja. Trebalo bi se : uvek pridržavati i u svim etapama proizvodnje hrane, pripremanja, cuvanja, i posluživanja. Na taj nacin moguce je spreciti bolesti vezane uz hranu i smanjiti gubitke hrane.
Cuvanje hrane na hladnom usporava razmnožavanje bakterija. Sve namirnice koje se lako kvare, osobito meso, perad i riba, trebaju biti pohranjene na hladnom mestu pre kuvanja ili konzumacije.
Pravilno kuvanje hrane ubija sve ili vecinu bakterija, a držanje hrane na dovoljno niskoj temperaturi nakon kuvanja sprecava razmnožavanje vecine opasnih bakterija. Meso i jela koja sadrže meso uvek bi trebalo temeljno kuvati. Jaja bi takode trebalo dobro kuvati i prziti. Hranu koja se kuva u vodi, trebalo bi kuvati u kipucoj vodi i držati u toj vodi dovoljno dugo da sva postigne dovoljno visoku temperaturu da se unište bakterije.
Pripremljenu hranu bi trebalo jesti cim je skuvana. Hranu se ne sme cuvati na toplom ili na sobnoj temperaturi, jer su ove temperature idealne za brz rast bakterija.
Najbolje mjesto za cuvanje sveže hrane je frizider iliSlika zamrzivac. Ako to nije moguce, trebalo bi je pohraniti na najhladnije moguce mesto.
Buduci da bakterijama treba vlaga za razmnožavanje, osušene namirnice kao što su zrnevlje iz mahunarke, orasi, hleb i nekuvane žitarice, su manje opasne i mogu se cuvati na sobnoj temperaturi.
Hrana koja je hermeticki zatvorena u konzervama, može se cuvati na sobnoj temperaturi tako dugo dok se konzerve ne otvore. Kada se konzerve otvore, hranu bi trebalo odmah pojesti ili staviti u cistu, pokrivenu posudu i cuvati na hladnom mestou. Hranu ne bi trebalo ostaviti u konzervi nakon što je otvorena.
Da bi ste ocuvali hranu sigurnom za jelo, važno je pridržavati se ovih pravila:
- Održavajte ormarice i ostavu cistima, hladnima i suvim.
- Ne ostavljajte hranu u posude koje se koriste u druge svrhe. Važno je da ne ostavljate hranu u posude u kojima su se prethodno nalazile hemikalije.
- Držite hranu pokrivenom dok je pohranjena i cuvajte je dalje od hemikalija.
- Voce i povrce operite u cistoj vodi pre pripremanja za kuvanje. Voce i povrce koje se jede u svežem stanju uvijek prvo treba dobro oprati u cistoj po mogucnosti tekucoj vodi.
- Kada perete posude i drugi pribor, kao što su noževi, viljuske i kasike, koristite detergent za pranje sudova, a potom ih isperite u cistoj vodi.
- Prilikom pripremanja hrane izbegavajte kašljanje ili kijanje blizu hrane, doticanje nosa, usta, kose ili bilo cega drugog što bi moglo biti izvor zagadjenja hrane.
Cak i u cistom okružju, hrana ce se s vremenom pokvariti. Hrana uvek u sebi ima nešto bakterija i one ce s vremenom povecati svoj broj i uzrokovati kvarenje ili cak bolest. Zato je važno sledece:
- Za hranu s deklaracijom, pažljivo pratite uputstvo o cuvanju.
- Ne cuvajte hranu predugo. Bacite je ako izgleda pokvareno ili ima loš miris.
- Ne ostavljajte otpatke od hrane okolo da se bakterije ne bi proširile na namirnice koja ce se kasnije pripremati.
Sirovo meso, perad i riba zahtevaju posebnu brigu, jer uvek imaju bakterije na površini. Pravilno kuvanje ce uništiti ove bakterije i uciniti hranu sigurnom. Važno je pridrzavati se sledeceg:
- Ljudi koji rukuju sirovom hranom, trebali bi da dobro peru ruke i sve što koriste, ukljucujuci i dodirne površine, pre rukovanja kuvanom hranom ili hranom koja ce se jesti sirova.
- Sirovu hranu treba cuvati odvojeno od kuvane hrane ili hrane koja ce se jesti sirova.

Hrana koju imunološki sistem 'ne voli'


Imunološki sistem nije iskljucivo ukljucen u borbu protiv razlicitih bakterija, virusa, patogena, on biva aktiviran i kada konzumiramo hranu na koju smo alergicni ili koju ne podnosimo.

Reakcije na alergene u hrani mogu biti brze, anafilakticke reakcije, ili odgodjene reakcije poput osipa, migrena, slabosti, bolova u misicima... Namirnice koje najcesce izazivaju alergijske reakcije su kikiriki, kravlje mleko, soja, ali svaka osoba je jedinstvena u svojim intolerancijama i alergijama.

Procesirane namirnice te namirnice koje imaju vece kolicine pesticida ili konzervansa mogu takoder biti problematicne za imunoloski sistem. Toksicni metali, naprimer kadmij, olovo i živa, imaju imunosupresivno delovanje.

Najranija istrazivanja vezana uz ishranu i imunoloski sistem bila su fokusirana na malnutriciju (pothranjenost). Od pre je poznato da su pothranjena deca izlozenija riziku razlicitih, ponekad i po život opasnih, infekcija. Protein-energetska malnutricija negativno utice na gotovo sve komponente imunoloskog sistema.

Sadasnja istraživanja usmerena su na proucavanje pojedinih nutrijenata, njihovog deficita i suplementacije na funkciju imunoloskog sistema razlicitih dobnih skupina, osoba razlicitog socioekonomskog statusa te osoba s razlicitim bolestima i specificnim stanjima.Slika ili SlikailiSlika

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 9:03 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sub Dec 22, 2007 11:25 pm
Postovi: 1276
hunter je napisao:
Raci joj da batali, tu cokoladu, to ti stvara prividan osecaj zadovoljstva. BOlje je sto ti napisah. Posto patis od tog "zlostavljanja", koristio bi ti i zensen jer pomaze uravnotezenje lucenja hormona stresa.

Posto imas problema sa cirom, vodi racuna sta koristis od napitaka, jer neki ako su dobri za depresiju, nisu neminovno i za zeludac. Jesi li radila test na helikobaktriju?

Svakako, uzmi caj od kantariona, on je dobar za blage depresije i blagotvoran za digestivni trakt. Pazi da ne preteras, jer i nije tako dobar ukoliko imas srcane tegobe! Znaci po uputstvu, mada na mom ne pise uputstvo. Skupljam ga procvalog s pocetka lova na prepelice!


ženšen u kom obliku?
ma nemam čir...valjda ga nisam dobila za ovih god dana ,od kako je rađena gastrosk.
nemam heliko,rađen test...
pila kantarion kapsule,mada imam aritmiju, i bradikardiju,mada je kantarion zakon, i moji matori ga beru i suše,al mene sve bre mrzi,imam ga osušenog,još da me napoji neko... :wink:
ccc
...ej,neću više da kukam....dosta mi je kad pomislim da je ponedeljak sutra,a još ni uniformu nisam spremila...
znaš šta,nije mi jasno što se trudiš kad sam te napala jer sam osoba sa predrasudama i ne poštujem tuđe stavove....
ne kažem to kao novi napad,nego,eto,ja sam skeptik pa moram da konstatujem to..bla,bla,bla,mnogo trtljam...
kvarim Mikinu temu...

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=jb6WHPsj ... re=related

ACTA EST FABULA. SAPIENTI SAT .
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 9:04 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Evo samo da pozdravim zmaj76 i hyntera!Prochitat cu posle shta ste pisali !Jer zabola sam nos i ako se pastuje?Kad zapochnem neshto?Gledam da i adekvatne slichice postavim ili animacije na prilichno odredjena mesta gde bi trebalo.I umorih se verovali ili ne :D !Jer pisati onako bzv i nije teshko ,a ovako se optereti chovek da na neshto lichi i jbm mu misha.Pozdravljam Vas pa cu posle videti shta ste pisali.Puno Vas pozdravljam obadvoje do? :o N.Pojma :wink: :D :D :D
Idem odmoriti malo ,popijem kafitzu i tt tako to :D !Budite mi dobro :D SlikaSlika

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 9:09 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sub Dec 22, 2007 11:25 pm
Postovi: 1276
Miko,ti si legenda,tako si dobra i fina,evo ja iskopirala tvoj post o glavoboljama,pa ću ga štampati da ga uvek imam pri ruci...
pozdravljam te i uživaj u kafici!!
Slika
uh,sad se i meni pije,al ne smem,već sam popila dve danas, a ne bi trebalo...
a baš bi i zapalila...
uh,uh,uh...
Slika
al neću...
kissić od mene...Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=jb6WHPsj ... re=related

ACTA EST FABULA. SAPIENTI SAT .
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 9:11 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 2:46 am
Postovi: 1687
Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
zmaj76 je napisao:
znaš šta,nije mi jasno što se trudiš kad sam te napala jer sam osoba sa predrasudama i ne poštujem tuđe stavove....
ne kažem to kao novi napad,nego,eto,ja sam skeptik pa moram da konstatujem to..bla,bla,bla,mnogo trtljam...
kvarim Mikinu temu...


Eto, vidis, ta skepsa ti je glavni mobber. Predrasude i neopravdani napadi ti takodje vise odmazu nego sto ti pomazu. Ja se trudim, u stvari netrudim se nego cinim u nameri da ti pomognem da zivis zdrav i normalan zivot, jer mene cini srecnim saznanje da sam nekome pomogao, makar savetom. To sto si me napala i izvredjala me naravno nije pogodilo, ama bas ni malo, to je normalno za depresivne i nezadovoljne osobe. Zelim da pomognem da nebudes takva, da budes vesela i zadovoljna u zivotu, kao sto zelim svima dobronamernim!

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 9:17 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sub Dec 22, 2007 11:25 pm
Postovi: 1276
ok,shvatila poentu,i ovde a i poslednje postove na smehu...iako plavuša ne kapiram loše...
hvala ti,baš si džek!!
ja se odjavljujem , sa smeha,hvala...
:wink:

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=jb6WHPsj ... re=related

ACTA EST FABULA. SAPIENTI SAT .
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 9:21 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 2:46 am
Postovi: 1687
Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
zmaj76 je napisao:
ok,shvatila poentu,i ovde a i poslednje postove na smehu...iako plavuša ne kapiram loše...
hvala ti,baš si džek!!
ja se odjavljujem , sa smeha,hvala...
:wink:


Nisam ja shvatio tebe (iako sam crn :lol: ), kao ni ovo:
Citiraj:
Jer pisati onako bzv i nije teshko ,a ovako se optereti chovek da na neshto lichi i jbm mu misha.

Nije poenta texta da lici na nesto, ili da se cita satima, vec da sto sazetije i preciznije da trazeni odgovor na postavljeno pitanje. Barem ja tako generisem smisao foruma!

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 9:29 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 2:46 am
Postovi: 1687
Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
zmaj76 je napisao:
ja se odjavljujem , sa smeha,hvala...
:wink:


Volja tvoja, dobra i slobodna. Demokratija je to sine majcin. Sudbina ne postoji, sami je kreiramo, zar ne. Bas kao sto vecinu problema sami sebi cinimo!

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 9:36 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sub Dec 22, 2007 11:25 pm
Postovi: 1276
hunter je napisao:
zmaj76 je napisao:
ok,shvatila poentu,i ovde a i poslednje postove na smehu...iako plavuša ne kapiram loše...
hvala ti,baš si džek!!
ja se odjavljujem , sa smeha,hvala...
:wink:


Nisam ja shvatio tebe (iako sam crn :lol: ), kao ni ovo:
Citiraj:
Jer pisati onako bzv i nije teshko ,a ovako se optereti chovek da na neshto lichi i jbm mu misha.

Nije poenta texta da lici na nesto, ili da se cita satima, vec da sto sazetije i preciznije da trazeni odgovor na postavljeno pitanje. Barem ja tako generisem smisao foruma!

nije Mika ništa loše mislila....mislila je da hoće da napiše što više i da ubaci malo sličica...eto..
mislila sam hvala što si se trudio da odgovoriš....a odjavljujem se sa smeha zbog krava...
jbg,možda je sujeta proradila,ja umem da se zezam,uvek na svoj račun,ko me zna zna da mi to nikad nije bio problem,,,
pozdravljam te

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=jb6WHPsj ... re=related

ACTA EST FABULA. SAPIENTI SAT .
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 9:39 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 2:46 am
Postovi: 1687
Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
Pozzich

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 10:41 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sub Jul 26, 2008 8:48 pm
Postovi: 271
mikalja je napisao:
Evo samo da pozdravim zmaj76 i hyntera!Prochitat cu posle shta ste pisali !Jer zabola sam nos i ako se pastuje?Kad zapochnem neshto?Gledam da i adekvatne slichice postavim ili animacije na prilichno odredjena mesta gde bi trebalo.I umorih se verovali ili ne :D !Jer pisati onako bzv i nije teshko ,a ovako se optereti chovek da na neshto lichi i jbm mu misha.Pozdravljam Vas pa cu posle videti shta ste pisali.Puno Vas pozdravljam obadvoje do? :o N.Pojma :wink: :D :D :D
Idem odmoriti malo ,popijem kafitzu i tt tako to :D !Budite mi dobro :D SlikaSlika


HAJ !

NEMOЋE SAMO ZA NJIH POZDRAV, A ЉTA SAMNOM, DA ME ZABORAVITE.

ZAR NE ИUJETE DA JA PJEVAM PJESMU "NE ZABORAVI ME".

MIKI PA NEMOJ DA POИNEM PJEVATI PJESMICU "JA SAD PLAИEM, A ONA SE SMEJE" OD NEPOZNATOG PJEVAИA. HA, HA, HA, :D :D

_________________
Kako je lepo biti mlad.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 10:49 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sub Jul 26, 2008 8:48 pm
Postovi: 271
:D :D
SADA DA SE VRATIM TEMI.

TAMO NA PRETHODNOM LISTU IMA NEЉTO O TEMPARATURI KOD DJECE.
JA VAM IZ LIИNOG ISKUSTVA MOGU REЖI DA JE TEMPARATURA PREKO 40 OPASNA, JA SAM A I MOJA KЖI PREZIVJELE DJEИIJI FRAS.

NAJBOQE JE TADA DJETE MASIRATI ALKOHOLOM SVE SEM GLAVE, ILI TUЉIRATI PROHLADNOM VODOM, SEM GLAVE.

KOD MOJE CURCE KOD FRASA JEZIK SE POИEO UVLAИITI I POИELO SE DJETE KOИITI A REKOЉE MI POSLE BI NASTALO GUЉEWE.

JA I MOJ SUPRUG USPJELI SMO PRIJE UKOИENOSTI VILICE DA JOJ PRITISNEMO JEZIK I MALO GA IZVUИEMO TE TAKO SMO OSLOBODILI GRLO I DJETETU JE DOЉAO ZRAK, NA ЉTO JE ONA POVRATILA. POSLE SMO JE MASIRALI RAKIJOM I ISTUЉIRALI, TAKO KAD SMO STIGLI U HITNU MISLILI SU DA I NIJE BIO FRAS. NISU JE PUNKTIRALI SAMO JE DOBILA TABLETE ZA TAKVE SLUИAJEVE. DOK SAM JA KAЋU BILA PUNKTIRANA, ZNAИI DA JE DOЉLO DO KOИEWA I POИETAK GUЉEWA, TAD DIJETE POИNE PJENITI. ALI KAO ЉTO VIDITE, POSQEDICA IMA , PA LUJKA OSTA LUJKA. HHHHAAAA :lol: :lol:

_________________
Kako je lepo biti mlad.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 10:55 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Mar 31, 2008 1:52 pm
Postovi: 2263
Lokacija: crno-beli svet
zmaj76 je napisao:
hunter je napisao:
zmaj76 je napisao:
ok,shvatila poentu,i ovde a i poslednje postove na smehu...iako plavuša ne kapiram loše...
hvala ti,baš si džek!!
ja se odjavljujem , sa smeha,hvala...
:wink:


Nisam ja shvatio tebe (iako sam crn :lol: ), kao ni ovo:
Citiraj:
Jer pisati onako bzv i nije teshko ,a ovako se optereti chovek da na neshto lichi i jbm mu misha.

Nije poenta texta da lici na nesto, ili da se cita satima, vec da sto sazetije i preciznije da trazeni odgovor na postavljeno pitanje. Barem ja tako generisem smisao foruma!

nije Mika ništa loše mislila....mislila je da hoæe da napiše što više i da ubaci malo slièica...eto..
mislila sam hvala što si se trudio da odgovoriš....a odjavljujem se sa smeha zbog krava...
jbg,možda je sujeta proradila,ja umem da se zezam,uvek na svoj raèun,ko me zna zna da mi to nikad nije bio problem,,,
pozdravljam te


"Krave" su reakcija na "blejanje", zato ne znam shta te tu vredja?

_________________
Slika


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Ova tema je zaključana, ne možete da menjate postove ili da odgovarate  [ 371 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 ... 25  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 22 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: