postoji razlika izmedju ishrane osobe koja se amaterski bavi sportom i osobe koja je profesionalni sportista.
Pri planiishrane profesionalnih sportista, treba znati
- da su energetske potrebe sportista vece od potreba iste dobi, telesne tezine i visine, a koje se ne bave sportom
- da zbog intezivnog rada mislica dolazi do smanjenja alkalne rezerve krvi u tkivima, te dolazi do samnjenja funkcionalnih sposobnosti organizma
- da je takmicenje praceno velikim gubitkom vode, mineralnih soli i vitamina, tesu potrebe organizma za tim materijama povecane ufazi aktivnog treninga i takmicenja.
Kalorije
Energetska potrosnja zavisi od vrste sporta i trajanja takmicenja, te se za svaku sportsku disciplinu mora vrsiti posebno planiranje ishrane.
Belancevine
Moze se reci da potrebe kod sportista ne mogu biti vece nego kod osoba istog pola i uzrasta, ali ako je rec o sportistima koji jos treba da rastu i da razvijaju svoju aktivnu misinu masu, tada belancevine treba da su zastupljene u dnevnom obroku u nesto vecoj kolicini, tj u aktivnom periodu treninga i takmicenja treba obezbediti oko 2gr belanc na 1kg telesne tezine (od cega bar 1/3 tih belancevina treba da budu belanc. zivotinjskog porekla, a da sve zajedno daju 11 - 14% od celokupne kalorijske vrednosti dnevnog obroka.
Masti
Naporna vezbanja dovode do velikog smanjenja sadrzaja glikogena u misicnim celijama, poveceva se iskoriscavanje masti iz depoa (time organizam sebi obezbedjuje potrebnu energiju).
Zato se dopusta da maasti cine 33-37% kalorijske vrednosti dnevnog obroka..
Ali, kolicina masti ne sme dovesti do gojaznosti sportista.
Ugljeni hidrati
Oko 47-50% od celokupne kalorijske vrednosti dnevnog obroka (voditi racuna da na sam dan takmicenja treba da to budu pretezno prosti seceri, monosaharidi i disaharidi koji se lako apsorbuju).
Vitamini
Uglavnom isto kao kod svih mladih (i onih koji nisu profesionalni sportisti).
Jedina je razlika u potrebi za vitaminima B-komplexa zbog pojacane aktivnosti nervnog, kardiovaskularnog i misicnog sistema, a i zbog veceg unosenja secera.
Mineralne soli
Intezivan misicni rad u toku takmicenja dovodi do smanjenja alkalne rezerve i pomera se u pravcu relativne acidoze, te su potrebe organizma povecane u pogledu soli alkalne reakcije (tu postoje razni kokteli koji se daju 2 dana pre i 2 dana posle takmicenja, ne znam kako se sada to radi, ali se nekada davala msavina natrijum-citrata 5g, natrijum- bikarbonata 3,5 g i kalijum-citrata 1,5g).
Znojenjem se gube znatne kolicine soli, te su naporna takmicenja cesto pracena posledicama nedostatka natrijum-hlorida (malaksalost, grcevi u misicima), te je povecana potreba za kuhinjskom soli (narocito neposredno pre i posle takmicenja).
Pri sastavu dnevnog obroka, vazan je podatak da li je to period izmedju 2 takmicenja (miran period) ili je rec o samom takmicenju (aktivan period).
Kod aktivnog perioda treba izbegavati one namirnice koje s etesko vare i koje nadimaju (svinjsko meso, sunka, orasi, slanina, pastete, vruc hleb, majonez, leguminoze i sl).
Ostale vrste emsa, jaja, preradjevine od zita svesti na najmanju meru (jer daju pepeo kisele reakcije), a alkohol, jake zacine i kafu zabraniti.
Savetuje se: mleko i mlecni proizvodi (mleko povecava alkalnu rezervu, a nadoknadjuje i bioloski vredne belancevine, mineral. soli i vodu), sokovi u vecim kolicinama.
Zatim, socno voce (pomorandza, limun) i sveze povrce (narocito ono koje se moze konzumirati u svezem stanju (salata, sargarepa,keleraba i sl).
Korisno je i uzimenje meda ili glikoze 20-30 min pre takmicenja.
U mirnom periodu 5 obroka dnevno.
U aktivnom hranu uzeti 2-3 sata pre takmicenja (umesto dorucka i rucka, ipak, bolje je uzeti samo 1 obrok vece kalorijske vrednosti ali sto manje zapremine i tezine i to 4 - 5 H pre takmicenja.
Zelim puno srece i uspeha i vama i vasim momcima!
danka