Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 44 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1, 2, 3  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Jan 09, 2008 6:24 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sre Mar 07, 2007 10:23 pm
Postovi: 133
Bojjo, ti si potpuno u pravu. Ali...

Kad sam ja procitao za low carb ishranu, i meni je zvucalo frustrirajuce i glupo i uskracujuce... Prosto, zasto bi covekto sebi radio, patio se i bio nezadovoljan?!

U mom slucaju, postojao je jasan razlog - ne uzimanje insulina za mog brata!

Bilo je zastrasujuce i tesko ubediti brata, i roditelje da se proba sa ishranom koja je suprotna rezimu ishrane koji su nam dali lekari u bolnici, nutricionisti. Resili smo da probamo - pa da vidimo! Cilj je bio da za godinu dana od pocetka rezima ishrane, moj brat ne pocne sa insulinom.

Da ne bih bio licemer i trazio od brata da se odrice hrane, a ja jeo sta hocu, i sebe sam stavio na potpuno isti rezim ishrane. Uz to, cinjenica da nemam dijabetes me cini odlicnom referentnom tackom za merenja glikemija, gubljenje tezine, i bilo koju drugu situaciju koja se moze desiti. Pogotovo sam hteo da vidim koliko je to veliko odricanje i koliko je tesko jesti hranu koja je odgovarajuca po menzama, na putu, u inostranstvu.

I na kraju - koliko je odricanje? Pa, ne preveliko. Verujte mi da mi je obican, beli, hrskav hleb postao pomalo bezukusan i ponekad pomislim kao da jedem sundjer kada ga probam posle proje od sojinog brasna. Istina, tesko je ponekad kada odes kod prijatelja koji ti spreme pastu ili kad ti zamirise pica. Ali, to je mala cena za miran san.

Kao nagrada, u slucaju mog brata, tu je ne vodjenje racuna o dozama insulina, hipoglikemijama, izlasci i alkohol bez mnogo briga, i ostalo, o cemu ne moram da vam pricam. Iznad svega, konstantno normalne vrednosti secera! I to ne bi bilo moguce bez ove ishrane, jer je po izlasku iz bolnice, nakon obroka imao secer 7,8, sto je iz ovog ugla jako visoko!

E sad, jos jedna stvar mi je uvek na pameti... kada moj brat jednog dana predje na insulin, onda ce svakako moci da pojede i beli hleb, i picu, i slatkis, i to pokrije insulinom. Tako da se on nicega nije odrekao zauvek, i to mu uvek stoji kao opcija. Zato kazem da je low-carb mozda idealan za sveze dijabeticare.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Jan 10, 2008 4:08 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Apr 06, 2006 12:06 pm
Postovi: 102
Izgleda da ce se ovde oko low carb jos dugo raspredati. Mene je, pri dijagnozi poprilicno zainteresovao ovaj rezim ishrane, da budem iskrena, najvise zbog toga sto mi se takva hrana poprilicno dopada, a ako tome dodam i korist koju mogu imati od nje (a to je prestanak/smanjenje uzimanja insulina), cinilo se prilicno primamljivim. Medjutim, mnogo stvari koje sam procitala o njoj ni malo mi se ne dopadaju, bez obzira na sve pocetne dobrobiti koje ona daje. Napisacu neke od njih, pa bih te (misure) molila ako imas novih infirmacija (a verujem da imas) i istrazivanja koja to demantuju, da nam iskuckas.

Jasno je da su za nas slatke osnovni „problem“ ugljeni hidrati, i naravno da se u prvi mah cini najlogicnije da ih se odreknemo, i tako resimo stvar. Ipak, mislim da nisu problem ugljeni hidrati kao ugljeni hidrati, vec njihova kolicina, dakle, uzimati „normalnu“ kolicinu UH i kompenzovati insulinom - koji bi se izlucio i u organizmu osobe koja nema diabet, i tako „imitiramo“ jedan normalan metabolizam. Preterivanje u ugljenim hidratima (kao ni u cemu drugom) ne bi bilo dobro ni za zdrave ni za diabeticare. U takvim dijetama stalno se spominje (za zdrave osobe) insulin kao nesto sto je lose i da njegovo lucenje treba spustiti na minimum.. (Hiperinsulinemija je nesto drugo, a kod normalne ishrane ne postoji problem sa lucenjem insulina..). Ne verujem da je priroda dala coveku pankreas za ukras...

Vrlo je jasno kako ove dijeta daje brze rezultate prvenstveno u skidanju kilograma (-cemu je prvenstveno i namenjena): restrikcija UH tera organizam da koristi sekundaran izvor energije - a to su belancevine i pogotovo masti; dakle jetra pretvara masne zalihe u glukozu kako bi obezbedila neophodnu energiju; Tako, u ukupnom kalorijskom unosu, skoro smo potpono ukinuli ugljene hidrate - to je ogroman broj kalorija, a preostale nutricijente - masti i proteine, po unosu, vecim delom koristimo za ono cemu nisu primarno namenjeni - za stvaranje energije; Neminovno je da ce tako doci do smanjenja telesne tezine. Medjutim, nusproizvodi te konverzije masti u glukozu su ketoni, dakle, radi se o tome da se ovde namerno izaziva ketoza!?!? O stetnosti ketona znamo svi (pre svega na rad mozga)... Nagomilavanje ketona u krvi utice na oslabljen apetit, manje cemo jesti i kilogrami se lepo „tope“..; Ketoni ce, pored toga, uzrokovati vece izlucivanje tecnosti (- koje ce se jos vise pojacati jer ce visak proteina koji izlalzi oz organizma povuci za sobom jos vise vode), i samim tim izbacivati kalcijum (i kalijum), a u ovakvom („kiselom“) stanju potrebno je cak i povecano prisustvo kalcijum u krvi kako bi se „eliminisale“ kiseline nastale zbog ketoze. Ovo ce opteretiti bubrege, i pri takvom dugotrajnom stanju moze ih potpuno blokirati. Za diabeticare, koji su u posebnom riziku od ostecenja bubrega, ovo je, po meni veliko kockanje.. Dugotrajan deficit kalcijuma takodje ima svoje posledice..

Sledeca „bolna“ tacka nas slatkih su masti. Low carb, odnosno ishrana bazirana iskljucivo na proteinima i mastima znaci da cemo se pretezno hraniti namirnicama zivotinjskog porekla koja (pored proteina koji se ovde forsiraju), sadrzi
mnogo zasicenih masti, koje nam, dodatno povecavaju rizik od bolesti krvnih sudova - a ta oboljenja su na listi komplikacija diabetesa na prvom mestu.

Zatim, zna se da nervni sistem i prvenstveno mozak ne mogu bez ugljenih hidrata; za normalno funkcionisanje je neophodan konstantan nivo UH u organizmu (glukoze u krvi); dakle, za njihovu funkciju vazno je brzo, permanentno stvaranje energije, a to je upravo iz ugljenih hidrata.

Zatim, ishrana siromasna ugljenim hidratima (posebno bez voca i vrlo ogranicemin unosom povrca) znaci ne unosenje bezbroj korisnih materija koje se nalaze u njima, pre svega vitamina i minerala; Ta dijeta za opciju ima uzimanje suplemenata, ali da li oni potpuno i trajno mogu zameniti prirodne izvore, jos uvek niko nije dokazao.
Sledece deficitarne materije u ovim dijetama su dijetna vlakna - koja su biljnog porekla - nalaze se u vocu, povrcu i zitaricama, - dakle u namirnicama sa visokim sadrzajem ugljenih hidrata. Upravo su ta vlakna dragocena za nas slatke, jer su to slozeni ugljeni hidrati koji, iako ne daju neku energiju imaju niz pozitivnih efekata na zdravlje (omogucuju normalnu probavu i preveniraju bolesti probavnog sistema /zato se smatra da ljudi na low carbu imaju ceste probavne smetnje/, detoksikacija, redukuju masnoce i holesterol u krvi, - preveniraju srcane bolesti i gojaznost, uticu na stabilnu glikemiju u krvi, sadrze fitoestrogene, uticu na apsorpciju minerala, deluju antioksidativno, - sprecavaju niz degenerativnih bolesti - karcinom...).

Ovakva ishrana i sport je nesto sto me je posebno interesovalo.
Jedan (najveci) deo glukoze telo koristi kao energiju - kojom opskrbljuje ceo organizam. Drugi deo glukoze organizam pretvara u glikogen (rezervni polisaharid) i smesta ga u jetru i (u malim kolicinama) u misice. Taj glikogen je u stvari telesni skrob.
Kada se ove rezerve (jetra i misici) popune, ostatak glukoze se pretvara u mast i skladisti u masno tkivo.
Pri fizičkim aktivnostima organizam pojacano trosi energiju, te kad mu „ponestane“ glukoze (i kada koncentracija u krvi padne ispod dopuštenog nivoa), ona mala zaliha glikogena u misicima se pretvara u glukozu, a posto su rezerve glikogena u mišićima male, organizam aktivira glukagon - koji ce osloboditi uskladisteni glikogen iz jetre - koji se slozenim procesom ponovo pretvara u glukozu. Znaci, glikogen (smešten u mišićima i jetri) je gorivo je za pokretanje mišića, jer se pri fizičkom naporu pretvara u glukozu i tako opskrbljuje sve telesne ćelije.
Medjutim, ove rezerve u jetri i misicima traju samo nekoliko sati, i kad se icrpe, a organizam nije imao vremena da iscrpi ostale rezerve energije (organizam nema brzog izvora da „povrati“ stabilan nivo glukoze u krvi), dolazi do hipoglikemije.
Dakle, kada se rezerve glikogena potroše, telo se u nedostatku energije naglo zamara i kapaciteti jenjavaju.
Jedino ugljeni hidrati mogu popuniti rezerve glikogena, a to traje prilicno dugo (najmanje 24 h).
Posto su iscrpljeni svi drugi izvori, organizam se okrece trošenju rezervi masti (medjutim, taj proces je suvise spor da bih obezbedio trenutno potrebnu energiju).
Znaci, samo ugljeni hidrati mogu popuniti rezerve glikogena, a te rezerve su neophodno gorivo za fizicku aktivnost, posebno za vezbanje visokog intenziteta. Pri onim vecim opterecenjima tesko je odrzavati rezerve glikogena ako nema velikog unosa ugljenih hidrata (cak i veceg od „redovno“ preporucenog unosa od oko 55%), jer se pokazalo da se pri intenzivnijim fizickim aktivnostima glikogen mnogo brze potrosi ako je unos UH nedovoljan. Reziltat je iscrpljenost, malaksalost, opsti umor, gubitak snage..
Izgleda da fizicka aktivnost bez UH nikako ne ide.
Ono o cemu se treba voditi racuna je glikemijski indeks. Dakle, izbegavati (posebno diabeticari) proste UH - koji imaju visok glikemijski indeks jer brzo uđu u krvotok, naglo podižu glikemiju, izazovu povecano lucenje insulina, brzo sagorevaju u misicima - i tako brzo oslobode energiju koja je kratkog veka, sto znaci da onda glikemija naglo pada.. Nasuprot tome, kod namirnica (ugljenih hidrata) sa niskim GI: duže se razgrađuju i polako ulaze u krv, sporije dizu glikemiju, izazivaju postupno (a i manje) lucenje insulina, i tako osiguravaju dugotrajniju energiju. Ocigledna je prednost na strani slozenih UH (mada se cak preporucuje, neposredno pre većih fizičkih napora, uzeti proste šećere, kao ekstra izvor energije).
Iz licnog primera mogu da kazem da ne znam kako bih hipoglikemiju na treningu resila po sistemu low carb? Cime da brzo vratim secer koji je pao?

Zatim, ova dijeta posebno je opasna za osobe (bez diabetesa) koje su sklone hipoglikemiji, jer je njima od posebnog znacaja dostupnost brze enrgije iz UH.

Pored svega ovoga, ima jos dosta ne ispitanih „stvari“, a to je da je u nekim istrazivanjima povezan low carb sa smanjenom proizvodnjom seratonina (sto bi mozda objasnilo cestu „namcorastost“ kod korisnika ove dijete). Zatim, nusprodukat razlaganja proteina je amonijak, a jos se ne zna da li i sta ima za posledicu njegovo duze prisustvo u organizmu.

Rado citam sve tvoje postove na ovom forumu, pa se nadam da ces imati barem neke odgovore na sve ovo sto sam natipkala, jer kada bih se vec jednom sa 100% sigurnosti opovrgnule sve ove cinjenice koje sam nasla o toj dijeti, rado bih presla na nju!
Veliki pozdrav!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Jan 10, 2008 11:22 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sre Mar 07, 2007 10:23 pm
Postovi: 133
Ajde da prodjemo kroz sve zajedno, mozda nadjmo istinu negde na sredini.

Idemo redom...
mmila je napisao:
...Preterivanje u ugljenim hidratima (kao ni u cemu drugom) ne bi bilo dobro ni za zdrave ni za diabeticare. U takvim dijetama stalno se spominje (za zdrave osobe) insulin kao nesto sto je lose i da njegovo lucenje treba spustiti na minimum.. (Hiperinsulinemija je nesto drugo, a kod normalne ishrane ne postoji problem sa lucenjem insulina..). Ne verujem da je priroda dala coveku pankreas za ukras...

Vrlo je jasno kako ove dijeta daje brze rezultate prvenstveno u skidanju kilograma (-cemu je prvenstveno i namenjena): restrikcija UH tera organizam da koristi sekundaran izvor energije - a to su belancevine i pogotovo masti; dakle jetra pretvara masne zalihe u glukozu kako bi obezbedila neophodnu energiju; Tako, u ukupnom kalorijskom unosu, skoro smo potpono ukinuli ugljene hidrate - to je ogroman broj kalorija, a preostale nutricijente - masti i proteine, po unosu, vecim delom koristimo za ono cemu nisu primarno namenjeni - za stvaranje energije;

U ovome se manje-vise svi slazu, sem u jednom. Naime, cesto se moze cuti kako kalorije nisu najbolje merilo za efekat koji na ljudski metabolizam ima odredjena hrana. Zasto? Znas kako se odredjuje kalorijski iznos odredjene namirnice? - Tako sto se u laboratorijskim uslovima meri duzina gorenja na plamenu merne jedinice neke namirnice! Nase telo funkcionise ipak drugacije, ono naprosto ne sagoreva hranu na plamenu! Kalorije su vise kao neki orjentir, nego egzaktna brojka, jer ono sto duze gori, verovatno i vise energije proizvodi organizmu, ali ne uvek!
mmila je napisao:
Neminovno je da ce tako doci do smanjenja telesne tezine. Medjutim, nusproizvodi te konverzije masti u glukozu su ketoni, dakle, radi se o tome da se ovde namerno izaziva ketoza!?!? O stetnosti ketona znamo svi (pre svega na rad mozga)... Nagomilavanje ketona u krvi utice na oslabljen apetit, manje cemo jesti i kilogrami se lepo „tope“..; Ketoni ce, pored toga, uzrokovati vece izlucivanje tecnosti (- koje ce se jos vise pojacati jer ce visak proteina koji izlalzi oz organizma povuci za sobom jos vise vode), i samim tim izbacivati kalcijum (i kalijum), a u ovakvom („kiselom“) stanju potrebno je cak i povecano prisustvo kalcijum u krvi kako bi se „eliminisale“ kiseline nastale zbog ketoze. Ovo ce opteretiti bubrege, i pri takvom dugotrajnom stanju moze ih potpuno blokirati. Za diabeticare, koji su u posebnom riziku od ostecenja bubrega, ovo je, po meni veliko kockanje.. Dugotrajan deficit kalcijuma takodje ima svoje posledice..

E sad, ovo je karakteristika pocetne faze low carb dijeta poput Atkinsonove. Cinjenica je da se ketoni povecavaju usled razgradnje masti. Ono sto se, pak desava nakon dugotrajne primene low-carb ishrane, nakon 6 meseci, je to da se telesna tezina stabilizuje i organizam dolazi u nekakvu ravnotezu, nema ekstenzivne razgradnje rezervi masti (jer prosto, masnih rezervi i nema u toj meri) i nema ketoze, a samim tim je i PH krvi normalna. Tacan mehanizam mi nije poznat, ali to prosto potvrdjuju analize krvi moga brata, mene, kao i dosta ljudi koji se na taj nacin hrane vec godinama. Primer dr Bernstein-a je takodje poucan - covek je imao proteine u mokraci i nacete bubrege kao dvadesetogodisnjak, da bi po prelasku na strogi rezim ishrane i strogu kontrolu glikemija (HbA1c od oko 4.5!), pedeset godina kasnije, u svojoj sedamdesetoj imao bubrege koji i najosetljiviji testovi klasifikuju kao potpuno zdrave!

mmila je napisao:

Sledeca „bolna“ tacka nas slatkih su masti. Low carb, odnosno ishrana bazirana iskljucivo na proteinima i mastima znaci da cemo se pretezno hraniti namirnicama zivotinjskog porekla koja (pored proteina koji se ovde forsiraju), sadrzi
mnogo zasicenih masti, koje nam, dodatno povecavaju rizik od bolesti krvnih sudova - a ta oboljenja su na listi komplikacija diabetesa na prvom mestu.

Ovako, odkako je (mislim sedemdesetih) identifikovan holesterol u krvi faktor rizika za razna kardiovaskularna oboljenja, automatski je okrivljena ishrana sa masnocama. To je ipak samo delimicno tacno, najnovije nutricionisticke preporuke dozvoljavaju i masti (pre svega zbog creva, u umerenim kolicinama). Polako se identifikuju UH kao jedan od uzrocnika masnoca u krvi. Sve cesce se spominju namirnice 'trans-fats' koje su nista drugo nego ugljeni hidrati umoceni u malo masti. Verujem da je vecini koji su tip 1 na prvom pregledu dijagnostifikovan i povecan holesterol. Insulin je taj koji promovise izgradnju masti i, indirektno, holesterola! Opet koristim primere kao najjaci argument - mom bratu je holesterol iz vrednosti izvan dozvoljenih presao u donju polovinu referentnog intervala, dok je dr. Bernstein-u (sa preko 30 godina low-carb-a) holesterol na donjoj granici referentnih vrednosti!
mmila je napisao:

Zatim, zna se da nervni sistem i prvenstveno mozak ne mogu bez ugljenih hidrata; za normalno funkcionisanje je neophodan konstantan nivo UH u organizmu (glukoze u krvi); dakle, za njihovu funkciju vazno je brzo, permanentno stvaranje energije, a to je upravo iz ugljenih hidrata.

Mala ispravka - konstantan nivo glukoze ne znaci konstantan nivo UH - glukoza se obezbedjuje i iz proteina.
Jedna od prednosti manjeg unosa UH su i manje oscilacije u glikemijama. To je tzv. zakon malih brojeva, odnosno ako ja pokrivam obrok od 15g ugljenih hidrata insulinom, ja cu (zbog mnogih faktora) pogresiti u doziranju daleko manje nego ako pokrivam obrok od 300g UH insulinom. Manji ulaz - manja greska! To znaci i konstantniji (normalniji) nivo glukoze u krvi, sto je daleko bolje nego hipoglikemija po nerve i mozak.
Sto se tice mozga, ja se hranim low-carbom, bavim se istrazivanjem i pisem doktorat. Nisam primetio ni najmanju promenu u sopstvenim sposobnostima.
Sto se tice (poli)neuropatija, poznato je da su one reverzibilne, tj. mogu se izleciti normalnim glikemijama, koje je daleko lakse postici low-carbom.
mmila je napisao:

Zatim, ishrana siromasna ugljenim hidratima (posebno bez voca i vrlo ogranicemin unosom povrca) znaci ne unosenje bezbroj korisnih materija koje se nalaze u njima, pre svega vitamina i minerala; Ta dijeta za opciju ima uzimanje suplemenata, ali da li oni potpuno i trajno mogu zameniti prirodne izvore, jos uvek niko nije dokazao.
Ovo za voce stoji. Stoga, mi pojacavamo ishranu onim povrcem koje je bogato vitaminima i mineralima.
mmila je napisao:

Sledece deficitarne materije u ovim dijetama su dijetna vlakna...
Kao sto rekoh, biljna vlakna se unose pre svega kroz povrce u nasoj ishrani. Takodje, spomenuo sam i krekere koje jedemo svakodnevno, koji se sastoje od 80% dijetnih vlakana. Ta kolicina je veca nego u neznam koliko belog hleba. Potrazite na Googlu GG Scandinavian Crispbread - nije reklama, mislim da je sjajna stvar, ja to narucujem preko www.netrition.com, ali mislim i da ima jeftinije iz evrope, to cu da probam da iskopam prilikom sledece narudzbine (narucujem na oko 6 meseci)
mmila je napisao:

Ovakva ishrana i sport je nesto sto me je posebno interesovalo. ...
Izgleda da fizicka aktivnost bez UH nikako ne ide.
O intenzivnoj fizickoj aktivnosti i UH, priznajem, ne znam mnogo, narocito ukoliko ona traje vremenski dugo. Iz sopstvenog iskustva i iskustva mog brata - obojica volimo da radimo vezbe za razvijanje misica visokog opterecenja (on pogotovo, ja sam malo lenj). Treninzi traju relativno kratko (oko pola sata), upravo iz razloga sto se otprilike nakon tog vremena istrosi glukoza iz krvi. Time se ne gubi na tezini, a misicna masa, usled intenzivnog opterecenja, se povecava. Rezultati su vise nego zadovoljavajuci (pogotovo za brata!)
mmila je napisao:

Ono o cemu se treba voditi racuna je glikemijski indeks. ... Iz licnog primera mogu da kazem da ne znam kako bih hipoglikemiju na treningu resila po sistemu low carb? Cime da brzo vratim secer koji je pao?
Pa, ja bih probao sa sojom, povrcem koje sadrzi UH, poput brokolija, cak se i proteini pretvaraju u glukozu nekih 3-4 sata nakon obroka. Priznajem, nisam strucnjak, treba jos da citam o tome.
mmila je napisao:

Pored svega ovoga, ima jos dosta ne ispitanih „stvari“, a to je da je u nekim istrazivanjima povezan low carb sa smanjenom proizvodnjom seratonina (sto bi mozda objasnilo cestu „namcorastost“ kod korisnika ove dijete).
Ovo je, nazalost, tacno. Prvih par meseci se moze primetiti blaga depresija, ali se, izgleda, vremenom, mozak navikne na nove nivoe seratonina, pa i depresija izbledi. Takodje, lepo vreme dize seratonin.

Pisacu sutra jos o pomalo 'filozofskom' ili logickom - zdravorazumskom gledanju na low-carb i razloge koje su mene definitivno opredelili za takvu opciju.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Jan 11, 2008 12:18 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sre Jan 17, 2007 5:51 pm
Postovi: 27
Cisto da javim da vec 3 dana unosim oko 200 g uh dnevno uglavnom rasporedjenih do 8 uvece, posle toga eventualno par grama i da su mi glikemije stabilne, oko 5.8 ujutro! :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Jan 11, 2008 8:39 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Apr 06, 2006 12:06 pm
Postovi: 102
misur je napisao:
cesto se moze cuti kako kalorije nisu najbolje merilo za efekat koji na ljudski metabolizam ima odredjena hrana. Zasto? Znas kako se odredjuje kalorijski iznos odredjene namirnice? - Tako sto se u laboratorijskim uslovima meri duzina gorenja na plamenu merne jedinice neke namirnice! Nase telo funkcionise ipak drugacije, ono naprosto ne sagoreva hranu na plamenu! Kalorije su vise kao neki orjentir, nego egzaktna brojka, jer ono sto duze gori, verovatno i vise energije proizvodi organizmu, ali ne uvek!


Kalorija i jeste bas egzaktna mera - 1 kalorija je kolicina toplote koja je potrebna da se temperatura 1 l vode podigne za 1 Celzijus i pokazuje kolicinu energije koju dobijamo unosom hrane. Naravno da je svaki organizam drugaciji i da svakom organizmu treba razlicita kolicina energije za odredjene aktivnosti, ali i za to postoji (skoro) egzaktna mera, a to je „bazalni metabolizam“ koji predstavlja onu minimalnu potrebnu kolicinu energije kaja je jednom organizmu potrebna za najosnovnije funkcije tela (dakle, kada covek nije fizicki aktivan - ne radi nista). Svaki covek ima drugaciji bazalni metabolizam, koji najvise zavisi od telesne tezine, ali na njega uticu i brojni drugi faktori (i visina, i odnos misica i sala, i uzrast, ekstremni uslovi..).
Medjutim, mi smo se ovde sad prebacili na pricu o potrosnji hrane, a ja sam u prethodnom postu mislila pre svega na unos; ono sto sam htela reci je da ukidanje ili potpuno smanjenje UH u ishrani znaci bitno manji unos ukupne energetske vrednosti; Medjutim, to se u toj dijeti kompenzuje vecim unosom proteina, ali i masti, a te masti su vise nego dvostruko jace namirnice (1 g masti=9 kcal). I ono kljucno je da, posto nema (dovoljno) ugljenih hidrata, nema ko da vrsi njihovu funkciju u organizmu, odnosno, neke funkcije (prvenstveno energetsku) ce preuzeti masti, a ako se i one iscrpe onda ce to vrsiti proteini. A one nisu tome prvenstveno namenjene.
Mislim, kako da ti kazem, cim telo, kada proizvodi energiju iz masti (umesto iz ugljenih hidrata), kao nusprodukat proizvodi ketone, tako stetne i otrovne, meni to onda prosto nije prirodno i cini mi se da se na taj nacin organizam zapravo buni.

misur je napisao:
ovo je karakteristika pocetne faze low carb dijeta poput Atkinsonove. Cinjenica je da se ketoni povecavaju usled razgradnje masti. Ono sto se, pak desava nakon dugotrajne primene low-carb ishrane, nakon 6 meseci, je to da se telesna tezina stabilizuje i organizam dolazi u nekakvu ravnotezu, nema ekstenzivne razgradnje rezervi masti (jer prosto, masnih rezervi i nema u toj meri) i nema ketoze, a samim tim je i PH krvi normalna. Tacan mehanizam mi nije poznat, ali to prosto potvrdjuju analize krvi moga brata, mene, kao i dosta ljudi koji se na taj nacin hrane vec godinama.


Ta ketoza se verovatno kasnije vise ne javlja, zato sto, kao sto si rekao, vise nema ni toliko masti u organizmu, pa na red - kao izvor energije dolaze proteini, koji pre svega imaju gradivnu ulogu (a ne enrgetsku). Na bezbroj mesta sam naisla koliko je vazan optimalan unos proteina - i u kvalitetu (uneti sve esencijalne), i u kolicini (azotna ravnoteza). Sta cemo sa tim u low carb, i koji su nusprodukti te razgradnje?

misur je napisao:
odkako je (mislim sedemdesetih) identifikovan holesterol u krvi faktor rizika za razna kardiovaskularna oboljenja, automatski je okrivljena ishrana sa masnocama. To je ipak samo delimicno tacno, najnovije nutricionisticke preporuke dozvoljavaju i masti (pre svega zbog creva, u umerenim kolicinama). Polako se identifikuju UH kao jedan od uzrocnika masnoca u krvi.


Slazem se da je unos masti neophodan! Ali, kako mislis da masna ishrana ne donosi nista lose? Visina holesterola (obe komponente) prvenstveno zavisi od unosa namirnica zivotinjskog porekla; slicno je i sa trigliceridima - koji se oslobadjaju u krvi iz masnoce u uzetoj hrani. Znaci prvenstveno zavise od unetih masti. I ugljeni hidrati, naravno, mogu biti faktor povecanja masnoce, ali u mnogo manjoj meri uticu na to, i to ako se uzimaju kolicine koje su vece od potreba, a retko koji diabeticar uzima takve kolicine (najvise je pisano o fruktozi i trigliceridima..).
Dacu za primer mog tatu koji je imao povisen i holesterol i trigliceride, i naravno odma su mu tutnuli onu dijetu, znas vec - smanjiti sve namirnice zivotinjskog porekla, uzimati obrane mlecne proizvode.., i eno ga, neki dan radio analizu, i sve se spustilo?

misur je napisao:
Verujem da je vecini koji su tip 1 na prvom pregledu dijagnostifikovan i povecan holesterol.


Ja sam tip 1, i nisam imala povisen holesterol pri dijagnozi. To je, upravo slucaj kod tipa 2?

misur je napisao:
Sve cesce se spominju namirnice 'trans-fats' koje su nista drugo nego ugljeni hidrati umoceni u malo masti.


Slazemo se i oko korisnih i ne korisnih masti, ali mislim da „trans-fats“-trans masne kiseline nisu bas ugljeni hidrati umoceni u malo masti, vec su masti. Odnosno, to su masne kiseline dodatno preradjene dodavanjem vodonika, kako bi presle u cvrsto stanje, i tim procesom pretvorene su u zasicene masti (za koje se slazemo da su lose..).

misur je napisao:
Insulin je taj koji promovise izgradnju masti i, indirektno, holesterola! Opet koristim primere kao najjaci argument - mom bratu je holesterol iz vrednosti izvan dozvoljenih presao u donju polovinu referentnog intervala, dok je dr. Bernstein-u (sa preko 30 godina low-carb-a) holesterol na donjoj granici referentnih vrednosti!


Insulin je hormon sa OSNOVNOM ulogom (kako kod zdravih tako i kod diabeticara) da glukozu iz krvi prenese u sve celije tela (njega „ne zanima“ da li je ta glukoza poreklom iz UH, mast ili protein); on, u normalnim okolnostima ne promovise stvaranje masti i holesterola. Oni koji to tvrde verovatno misle na stanje hiperinsulinemije, dakle diabetes tipa 2, gde postoji visak insulina, ins. rezistencija, gde taj visak (kao i visak bilo kog drugog hormona) ima negativne efekte, pa je poremecen metabolizam i ugljenih hidrata, jednako i masti i proteina. Zato mislim da low carb i ima smisla za ovaj tip, ali opet ostaje ono - sta sa bubrezima, ketonima..

misur je napisao:
Jedna od prednosti manjeg unosa UH su i manje oscilacije u glikemijama. To je tzv. zakon malih brojeva,...Manji ulaz - manja greska!


Ovaj zakon je vrlo logican, pogotovo meni - koja cesto znam da omanem sa dozom!

misur je napisao:
O intenzivnoj fizickoj aktivnosti i UH...


Kao sto sam ti vec napisala, za mene bih low carb mozda bila najveca prepreka bas zbog sporta. Tako, vecina diabeticara (tip 1) koji se bave iole napornijim fizickim aktivnostima, ne idu na vezbu ako ne podignu glikemiju dovoljno visoko, tako sto uzmu obrok ugljenih hidrata pre vezbe, a kod mene je to neophodno i za vreme vezbe. I to obavezno ugljene hidrate, jer je potrebna trenutna energija (meni za oko 45 min. prosecnog treninga glikemija pada za oko 6-8 mmola). Pogotovo ako dodje i do hipoglikemije. Takodje, mnogi preporucuju da se i posle napornih fiz.aktivnosti uzme nesto UH kako bih se nadoknadile rezerve glikogena u jetri i misicima. Sve je ovo posebno znacajno za diabeticare (tip 1), jer vremenom dolazi do poremecaja i nekih drugih hormona koji deluju kontra insulinu - a koji su krivi za hipoglikemije koje nisu izazvane viskom insulina, i npr. dodju usled fizickog napora.

misur je napisao:
Pa, ja bih probao sa sojom, povrcem koje sadrzi UH, poput brokolija, cak se i proteini pretvaraju u glukozu nekih 3-4 sata nakon obroka.


Joj misure, kad bi cekala da me soja ili povrce vrati iz hipoglikemije (pogotovo iz onih „najgoriih“ - npr. na treningu), to ... ne bih docekala.


Ipak, moram reci da mi zvuci jako dobro sledece, a to je: super glikemije (mada je tvoj brat u remisiji pa bas i nije merodavno skroz - za nas "zapravo" slatke, jer znam za diabeticare tipa 2 na ovoj dijeti, ali o tipu 1 i low crb nemam pojma). Isto mislim, da ce tvom bratu taj rezim sigzrno maksimalno produziti remisiju jer minimalno opterecuje pankreas. Ali i dalje ostaje one dileme - o neagativnim nus efektima i kod trajne primene. Pored toga super je sto mu se popravio holest. i trigliceridi, i to je, zbunjujuce u svemu.
Uf, idem da jedem, ogladnela sam od tipkanja o hrani :D
Pozdravcek!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Jan 11, 2008 10:53 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sre Mar 07, 2007 10:23 pm
Postovi: 133
Evo najpre par komentara, jer sam skakao sa teme na temu u prethodnom postu, pa je finilni proizvod malo konfuzan.

Kalorija jeste merna jedinica za energiju, kao i dzul, ali ne moze biti egzaktna mera za uticaj koji odredjena namirnica ima u organizmu, jer se brojka koja predstavlja kalorijski iznos namirnice dobija paljnjem namirnice na plamenu i zagrevanjem vode tim plamenom u laboratorijskim uslovima. E ta brojka nije egzaktna mera za proizvodnju energije u ljudskom organizmu, jer ljudsko telo nista ne pali na plamenu! Zato se i napusta kao glavni parametar kod ishrane dijabeticara, i pre svega se koristi glikemijski indeks (mada ima problema i sa tim, jer on ne govori o kolicini namirnice i dobijen je kao statisticka sredina pri merenjima glikemija kod velikog broja ljudi, ali je to najbolje sto imamo).

Za ketone - to je takoreci pocetno stanje pri ovoj ishrani. Jos jednom, kod mene ketona nema u dugotrajnoj low-carb ishrani.

Za proteine - Nusprodukt metabolizma proteina je pre svega urea, koja se iz krvi izbacuje kroz bubrege. Vise proteina - vise uree - vece opterecenje na bubrege. Zato se bubreznim bolesnicima preporucuje ishrana sa ogranicenim unosom proteina, i za njih verovatno low-carb nacin ishrane nije praktican. Medjutim... neke novije studije su, opet, potvrdile da nema koristi od ogranicavanja proteina u pocetnim fazama hronicnog bubreznog oboljenja, i u skladu sa tim, nasao sam i pojedine preporuke svetskih organizacija koje ne zahtevaju ogranicenje proteina u pocetnim fazama bubreznog oboljenja. To cak ide dotle, da su proteini dozvoljeni skoro do faze gde se razmatra prelazak na dijalizu! (Savetujem svima da se informisu o tome, koliko se secam, americka asocijacija za bubrezna oboljenja ima izvanredan sajt.)

Za masnoce - ja sam samo hteo da istaknem cinjenicu da je pojednostavljena slika - bez masnoca u ishrani = bez masnoca u krvi sustinski netacna. Naravno, unos masti je bitan, ali ne i iskljucivi uzrok masnoca u krvi. Ima mntogo kontraprimera i brojna su stanja koja izazivaju masnoce u krvi. Tako sam ciljao i na to da hiperinsulinemija povecava holesterol (kod tipa 2), dok kod tipa 1 na pocetku bolesti moze doci do povecanja triglicerida i holesterola kao propratne pojave (uz ketozu) trosenja masti i gubljenja tezine. Ima mnogo drugih razloga za povecanje holesterola, ne moram da nabrajam. Za insulin i masti - samo sam hteo da istaknem da ako se uzme dosta UH, i oni se pokriju sa dosta insulina, a ta kolicina se ne potrosi ubrzo kroz fizicku aktivnost, i popune se rezerve u misicima i jetri - eto nama masti. Zato kada cujem da neko uzima velike doze insulina, a tip je 1, po pravilu se zali kako se i ugojio/la.

Za sport - nisam mislio o povracanju iz hipo putem povrca, vec sam mislio da bi mozda valjalo razmotriti namirnice koje imaju 'odlozeno dejstvo', tj. koje stupaju na scenu kada glikemija ode dole u toku treninga. Licno, radije bih u toku treninga pojeo tabletu dekstroze, koja brzo deluje i za koju tacno znam koliko mi podigne secer, nego digao sebi secer na visoke vrednosti pred trening.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Jan 11, 2008 10:56 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sre Mar 07, 2007 10:23 pm
Postovi: 133
Sic, to ti je super!

Ja bih probao cak i sa manje UH od 200g dnevno. Jos, bitno je da se ravnomerno rasporede u toku dana (a ne ono - jutros nisam uzeo nista, zato cu za rucak 150g UH). I to, za dorucak najmanje, a posle ravnomerno.

Takodje, bitno je i kakve su prirode ti UH. Najbolje je ako su iz povrca, nikako iz slatkisa, a po mogucstvu ne iz zitarica, krompira i sl. Izvesan putokaz je i glikemijski indeks, pa malo prolistaj i tu tabelu.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Jan 11, 2008 11:28 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sre Mar 07, 2007 10:23 pm
Postovi: 133
A evo i par 'filozofskih' pogleda na celu stvar oko low-carb.

Pre svega, ljudska evolucija traje nekoliko stotina hiljada godina, odkako se izdiferencirao od majmuna. Pre toga, milioni su u pitanju. Za sve to vreme, evolucija je ljudski organizam prilagodila njegovom nacinu ishrane. Tu pre svega mislim na lov i skupljanje plodova. Dakle - proteini, masti, biljna vlakna i ugljeni hidrati. A kakvi ugljeni hidrati? Covek kao vrsta je sakupljao jestive biljke i voce, kao glavni izvor UH. Organizovano ratarstvo je staro tek nekoliko hiljada godina! Voce nije bilo gajeno, pa je njegova kolicina bila ogranicena, a i struktura voca je bila daleko od danasjnih slatkih hibridnih sorti, i bila je ogranicena na par vrsti koje su uspevale u kraju gde je covek ziveo.

Belo brasno i slatkisi u danasnjem obliku su namirnice koje su stare tek nekoliko stotina godina! Krompir je u nase krajeve doneo Dositej Obradovic kao novotariju koja je u Evropu dosla iz Amerike! To je sve isuvise kratak period za evoluciju, i nasa tela jednostavno nisu sposobna da se nose sa danasnjim nacinom ishrane!

Dodajmo jos tu i sedelacki i stresan nacin zivota, i eto sastojaka za sve veci broj dijabeticara (pre svega tip 2).

Low carb je, po meni, prirodan nacin ishrane za coveka, tj. to je ono sto je zapisano u nasem genetskom kodu. Takodje, priroda je omogucila coveku i da ne umre kada naleti na drvo puno krusaka, tako da je ljudski pankreas sposoban da 'obradi' i ovakve 'incidentne' situacije, ali to, po mom rasudjivanju, nije permanentno stanje stvari.

Na kraju, jos par razloga za low carb: cuo sam za samo nekoliko ljudi imenom i prezimenom koji sa dijabetesom tip 1 zive bez vecih posledica 50 i vise godina. I dve stvari su svima njima zajednicke: kontrola i ishrana u kojoj su izbaceni UH u velikoj meri! Meni je to kljucni argument.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Jan 15, 2008 4:30 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Apr 06, 2006 12:06 pm
Postovi: 102
misur je napisao:
Kalorija.........Zato se i napusta kao glavni parametar kod ishrane dijabeticara, i pre svega se koristi glikemijski indeks (mada ima problema i sa tim, jer on ne govori o kolicini namirnice i dobijen je kao statisticka sredina pri merenjima glikemija kod velikog broja ljudi, ali je to najbolje sto imamo).

Kalorija i glikemijski indeks nikako ne mogu da zamene jedno drugo (babe i zabe); pre svega, kalorije pokazuju kolicinu „necega“, a glikemijski indeks - brzinu porasta glikemije posle unosa namirnice (koja ima UH), znaci pokazuje hiperglikemijski potencijal namirnica; kalorija se odnosi na sve nutricijente (proteine, masti, uh), a glikemijski indeks pretezno na namirnice sa ugljenim hidratima.
Ta „mana“ glikemijskog indeksa, koju spominjes, - da ne uzima u obzir kolicinu namirnica, delimicno je resena „glikemijskim opterecenjem“, koje ukljucuje i glikemijski indeks ali i ukupnu kolicinu UH. Jasno je da mi slatki (a i ostali) treba da uzmemo u obzir i jedan i drugi parametar, i pretezno da unosimo namirnice sa niskim Gi i umerenom kolicinom UH.
misur je napisao:
...Zato se bubreznim bolesnicima preporucuje ishrana sa ogranicenim unosom proteina, i za njih verovatno low-carb nacin ishrane nije praktican. Medjutim... neke novije studije su, opet, potvrdile da nema koristi od ogranicavanja proteina u pocetnim fazama hronicnog bubreznog oboljenja, i u skladu sa tim, nasao sam i pojedine preporuke svetskih organizacija koje ne zahtevaju ogranicenje proteina u pocetnim fazama bubreznog oboljenja. To cak ide dotle, da su proteini dozvoljeni skoro do faze gde se razmatra prelazak na dijalizu! (Savetujem svima da se informisu o tome, koliko se secam, americka asocijacija za bubrezna oboljenja ima izvanredan sajt.)

Normalno jesti proteine do dijalize?!?! Sta, znaci, - slobodno ih jedite, i ovako su vam bubrezi propali???
misur je napisao:
Za masnoce - ja sam samo hteo da istaknem cinjenicu da je pojednostavljena slika - bez masnoca u ishrani = bez masnoca u krvi sustinski netacna. Naravno, unos masti je bitan, ali ne i iskljucivi uzrok masnoca u krvi. Ima mntogo kontraprimera i brojna su stanja koja izazivaju masnoce u krvi.... Ima mnogo drugih razloga za povecanje holesterola, ne moram da nabrajam. Za insulin i masti - samo sam hteo da istaknem da ako se uzme dosta UH, i oni se pokriju sa dosta insulina, a ta kolicina se ne potrosi ubrzo kroz fizicku aktivnost, i popune se rezerve u misicima i jetri - eto nama masti.

Nravno, - ako se uzme DOSTA ugljenih hidrata (vise od potreba) da ce doci do debljanja. Isto kao i masti!
Ako se uzme ta potrebna kolicina (optimalna), ugljeni hidrati ce se, u vidu glukoze, najvecim delom preneti do svih celija u telu - gde ce se koristiti za stvaranje energije, a manji deo unetih ugljenih hidrata ce se uskladistiti u jetri i misicima kao energetska rezerva. I tek tada, ako smo uzeli vecu kolicinu UH, taj visak ce se deponovati kao masno tkivo.
misur je napisao:
Zato kada cujem da neko uzima velike doze insulina, a tip je 1, po pravilu se zali kako se i ugojio/la.

Ako neko (ko je na insulinu), uzima potrebnu kolicinu ugljenih hidrata, i to naravno pokriva insulinom, uz to ima dobre glikemije (znaci da visak UH ne izbacuje urinom), a uz to ne dobija na tezini, to znaci da je unos dobar.
Logicno je da ce za veci unos UH (od potrebnog) trebati vece doze insulina za odrzavanje glikemije, ali ce se taj VISAK UH pretvoriti u masno tkivo.
misur je napisao:
Za sport - nisam mislio o povracanju iz hipo putem povrca, vec sam mislio da bi mozda valjalo razmotriti namirnice koje imaju 'odlozeno dejstvo', tj. koje stupaju na scenu kada glikemija ode dole u toku treninga. Licno, radije bih u toku treninga pojeo tabletu dekstroze, koja brzo deluje i za koju tacno znam koliko mi podigne secer, nego digao sebi secer na visoke vrednosti pred trening.

Takva namirnica ne postoji. Namirnice koje imaju „odlozeno dejstvo“ su one sa niskim glikemijskim indeksom, i upravo njih i uzmem pre treninga. Medjutim, one nisu dovoljno „jake“ da podignu nivo secera u krvi istim onim intezitetom kojim mi pada secer usled aktivnosti. Zato i u toku vezbanja moram, u odredjenim intervalima, da uzimam dodatne UH, i to proste UH (po malo, a vise puta), da ne odem u hipo. A posebno ako se desi i hipoglikemija... O svemu ovome moram posebno da vodim racuna jer vise nemam jasne simptome hipogl., pa mogu gadno da se zeznem. Problem sa vezbanjem i hipoglik. je bio mnogo manje izrazen na pocetku mog diabetesa, kad je organizam jos „umeo sam da ih spreci“. I onda se jednog dana, desilo da sam pre treninga imala normalan secer, pojela samo 1 narandžu, i zavrsila trening sa (mojim) rekordnim secerom 18 i kusur!?! Od tada se vise ne igram sa tim...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Jan 15, 2008 4:47 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Apr 06, 2006 12:06 pm
Postovi: 102
misur je napisao:
ljudska evolucija traje nekoliko stotina hiljada godina, odkako se izdiferencirao od majmuna. Pre toga, milioni su u pitanju. Za sve to vreme, evolucija je ljudski organizam prilagodila njegovom nacinu ishrane. Tu pre svega mislim na lov i skupljanje plodova.

Da se mi danas barem upola krecemo kao taj nas predak koji je lovio i sakupljao plodove, ne bi uopste bilo potrebe da razmisljamo sta jedemo. Jer on sta (god) je jeo to je i potrosio
misur je napisao:
Voce nije bilo gajeno, pa je njegova kolicina bila ogranicena, a i struktura voca je bila daleko od danasjnih slatkih hibridnih sorti, i bila je ogranicena na par vrsti koje su uspevale u kraju gde je covek ziveo.

Pa, isto je i sa povrcem (osim „bio uzgoja“). A i sa mesom (kakvu sve hemiju jedemo zaostalu u namirnicama zivotinjskog porekla - pesticidi, zaostali lekovi, antibiotici)
misur je napisao:
Belo brasno i slatkisi u danasnjem obliku su namirnice koje su stare tek nekoliko stotina godina! Krompir je u nase krajeve doneo Dositej Obradovic kao novotariju koja je u Evropu dosla iz Amerike! To je sve isuvise kratak period za evoluciju, i nasa tela jednostavno nisu sposobna da se nose sa danasnjim nacinom ishrane!

Ni razne zamene za hleb i vestacki zasladjivaci (koje su dozvoljeni u low carb) nisu stariji?


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Jan 15, 2008 10:07 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sre Mar 07, 2007 10:23 pm
Postovi: 133
mmila je napisao:
Ta „mana“ glikemijskog indeksa, koju spominjes, - da ne uzima u obzir kolicinu namirnica, delimicno je resena „glikemijskim opterecenjem“, koje ukljucuje i glikemijski indeks ali i ukupnu kolicinu UH.
Eto, za glikemijsko opterecenje nisam znao do sad... super!
mmila je napisao:
Normalno jesti proteine do dijalize?!?! Sta, znaci, - slobodno ih jedite, i ovako su vam bubrezi propali???
Ih, nemoj bas tako crno! Istrazivanja su pokazala da koristi od ogranicavanja proteina ima, nazalost, samo u relativno kasnim fazama. Za ocuvanje funkcije bubrega su najbitniji kontrola secera i krvnog pritiska, i poznato je da se puno moze postici na taj nacin.

A za ovaj drugi post... Poenta je bila da, po mom misljenju, mi nismo pravljeni za hranu kojom se hranimo! Ti si u pravu da su i povrce i meso hibridni, izmodifikovani, puni koncentrata, itd., ali ja sam pre svega mislio na kolicinu ugljenih hidrata koji se unose u ishrani savremene civilizacije. Naravno, mi danas ne mozemo da trcimo kilometre po sumi beruci pecurke ili da jurimo divlju svinju sa kopljem u ruci da bi rucali i zdravo se hranili. Nazalost, moramo da se sluzimo onim sto imamo, pa bili to krekeri, vestacki zasladjivaci ili nesto deseto.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Jan 16, 2008 12:25 am 
OffLine Stalni član Stalni  član
Pridružio se: Čet Avg 17, 2006 6:03 pm
Postovi: 60
Moja remisija je zavrsena...od sjutra ujutro pocinjem sa Novomixom 30,12 jedinica...trajala je godinu i po.Prelazim na insulin jer vise ni obroci sa po 3,4 UH ne mogu da mi drze secer ispod 10.

Nego...dosta citam o ovim low carb dijetama,ali ne znam osnovno koliko tacno UH po obroku ili dnevno je low carb?Ono,2g po obroku ili 15g po obroku? :wink:


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Jan 16, 2008 11:18 am 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Uto Dec 20, 2005 2:46 pm
Postovi: 435
Lokacija: Luksemburg
Bolje je postaviti pitanje koliko UH trosis dnevno, pa na osnovu toga formirati eventualnu dijetu.

_________________
Tip 1 od sept 1990. Minimed & Humalog od feb 1998.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Jan 16, 2008 1:48 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Apr 06, 2006 12:06 pm
Postovi: 102
Znas sta misure, mene zapravo u svemu ovome nervira sledece: to sto za diabetes posle toliko vremena nije pronadjen lek (ako nije?), mi je jasno; pa naravno da bih propale silne megaindistrije insulina, lekova, cajeva, aparata i traka za merenje glikemije, suplemenata, „slatkisa za diabeticare“, raznih „elektricnih carapa“ i ko zna sve cega...
Ali mi nije jasno, da se posle toliko vremena nije moglo utvrditi kako treba da se hranimo? Barem okvirno? Te razlike u stavovima su ogromne, pa jedni zagovaraju low fat, drugi low carb / power protein, treci neke njihove varijante; pa jedni zagovaraju americke ADA tablice, drugi evropske jedinice; neki forsiraju „samo“ brojanje UH uz ogranicen energetski unos; neki smatraju da se i diabeticari trebaju hraniti po standardnoj „piramidi ishrane“, a neki misle da treba jesti apsolutno sve i to precizno pokriti insulinom; naki smatraju da je makrobiotika pun pogodak za diabeticare... Svako forsira svoj metod i nabraja bezbroj istrazivanja koji mu idu u prilog, onda to druga strana demantuje nekim svojim istrazivanjima, i tako o krug...
Tako, kako cemo se hraniti zavisi od toga koju varijantu zagovara tvoj lekar, a ako njemu ne verujemo, onda cemo se prikloniti onome sto nas je naj vise ubedilo citajuci (malobrojnu) literaturu o diabetesu ili citajuci bezbroj linkova na netu... I onda, zamisli nekoga ko se godinama trudi da bude na nekom od ovih rezima, poslusno se pridrzava svega, stalno zbraja i vaga, mozda jede ono sto ne voli, mozda jede kad i nije gladan, a nekad je mozda i gladan, mozda se pri tome i muci, i sve to radi zarad toga da ostane zdrav, i onda procita da je sve to pogresno i da je na dobrom putu da dokrajci svoje zdravlje. Pa KOME da verujeeeem??
ps sori zbog malo patetike, nisam nesto ovih dana... :(
pozdravcek


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Jan 16, 2008 7:23 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sre Mar 07, 2007 10:23 pm
Postovi: 133
@mmila: Potpuno se slazem! I meni je muka od hiljadu recepata i ubedjivanja i prepucavanja. Izgleda da svako od nas mora da ispliva u svemu tome sam i nadje nesto za sebe. Ja sam odlucio samo da verujem ljudima koji zive sa dijabetesom jako dugo, pa sad - videcemo.

A za teorije zavere i ishranu: ako se dijabeticar na insulinu hrani po piramidi ishrane i ako se hrani low carb-om, razlika u bolusima je i do 15x! To znaci 10-15x vecu potrosnju/prodaju insulina! Hm... dobar motiv za ne propagiranje low-carb-a.

@Ana_: Ono sto sam ja procitao kao preporucene vrednosti u low-carb su do 6g za dorucak i do 12g za ostale oboke. Ali, vodi racuna da se tu sabiraju UH iz svih namirnica. Drugi ljudi i drugi rezimi ishrane verovatno to drugacije definisu.

Ana_, kako je tekla tvoja remisija? Mislim, kako su ti se kretale glikemije u toku dana, na pocetku, i sad pri kraju remisije?

Nadam se da nisi prelazak na insulin prihvatila tragicno. Imaj na umu da konacno pocinjes da koristis lek kojim ces glikemije dovesti u red!


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 44 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1, 2, 3  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 15 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: