Lep chlanak...
Glavobolja je, na žalost, poznata mnogim ljudima. Postoji više vrsta glavobolja i uzroka za njihovo pojavljivanje.
Dve najučestalije vrste su: tenzijska glavobolja i migrena, koje su ujedno, i najzanimljivije s vidika FM, pa ću se na njih detaljnije osvrnuti.
Tenzijska glavobolja nastaje usled grčenja mišića u predelu vrata, ramena i gornjeg dela leđa. Učestalo se pojavlja usled stresa koji potencira grčenje mišića.
Najčešće se manifestuje bolovima u glavi i mnogi koji pate od te vrste glavobolje su je opisali kao bol koja je nalik tome, kao da vam netko stišče glavu obručom.
Kod te vrste glavobolje je masaža veoma učinkovita, jer se na taj način opuštaju zgrčeni mišići. Isto tako, je kod tenzijske glavobolje dobra preventiva – izbegavanje stresa.
Migrenska glavobolja je posve druga priča.
Migrenski napad nastaje usled grčenja krvnih žila u glavi, pa je stoga još nazivaju i vaskularna glavobolja. Iako je poznato što može potaknuti migrenske napade kod ljudi koji od nje boluju, ipak još do današnjeg dana nije pronađen razlog, zašto neki ljudi obolevaju od migrene, a neki ne.
Kod migrene je bol locirana isključivo na jednoj strani glave, a kod ponekih se ljudi ta bol može jednom pojaviti na jednoj, a drugi put na drugoj strani.
Međutim, većina migrenika ipak ima, da se tako izrazim, »dominantnu« stranu koja najčešće boli. Kod mene je to desna strana glave, a tek poneka, vrlo retko se bol pojavi na levoj strani, ali tada je mnogo blaža i snošljivija od one na desnoj strani.
Manifestira se žestokom, pulsirajućom boli, (koja se pojačava kod kretanja, pa većina oboljelih prilikom migrenskog napada, spontano odlazi u krevet, jer je u ležećem položaju bol snošljivija); mučninom, povraćanjem, znojenjem, opshtom slabošću, nepodnošenjem zvukova, svetla i mirisa.
Ono što je do sada poznato jest to, da je migrena često nasledna bolest. Obično se javlja u mladosti, a prolazi u menopauzi (međutim, i tu ima odstupanja). Migrenske atake su učestale u vreme menstruacije, što govori u prilog tome, da su u vezi sa hormonskim zbivanjima. Kao i kod FM, od migrene najčešće obolevaju žene.
Dokazano je da neki faktori potenciraju, odnosno, služe kao trigger faktor za napad migrene. Na prvom mestu je spomenut stres, uticaj hormonskih promena u telu žene, neke namirnice (čokolada, crno vino, razni orašasti plodovi, sir, itd..).
Postoje dva tipa migrene: s aurom i bez nje. Migrena s aurom je glavobolja kojoj prethode smetnje u vidnom polju, u vidu zamućenog vida, titranja ili različitih oblika koji bolesniku titraju pred očima, nakon čega usledi glavobolja.
Migrena beza ure započinje glavoboljom, bez manifestacija u vidnom polju.
Kod većine oboljelih od FM prisutan je ili tenzijski ili migrenski tip glavobolje, a često i oba tipa.
Došla sam do zaključka, da kod oboljelih od FM, jutarnja glavobolja može biti potencirana smetanjama u spavanju.
Nadalje, interesantna je teorija po kojoj, u stvari, onaj isti faktor koji uzrokuje migrenu, uzrokuje i fibromialgiju – a to je tvar s imenom serotonin.
Ako bi se ta teorija pokazala tačnom, to bi značilo, da postoji mogućnost da migrena nije simptom fibromialgije, već bolest uzrokovana istim uzročnikom. Međutim, to je samo jedna od teorija, iako je veoma zanimljivo, da su mnogi od simptoma koje imaju fibromialgici, uzrokovani upravo njegovom neravnotežom.
Do sada provedena istraživanja su dokazala nizak nivo serotonina u mozgu ljudi koji boluju od migrene i FM, pa tako dolazimo do interesantne sprege između ta dva oboljenja.
Promatrano u tom svetlu bi FM ipak mogla delimice biti u našoj glavi. Doslovno.
Nadalje, istraživanja su pokazala, da osim niskog nivoa serotonina, kod migrene i FM postoji deficit, odnosno niska razina magnezija u organizmu.
_________________ Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.
|