Da li je Novartisova vakcina protiv A-H1N1 drugacija od bilo koje druge vakcine protiv gripa? Oni tvrde da se ne razlikuje.
Da li postoje dve vreste vakcina od istog proizvodjaca od kojih je jedna bez konzervansa i adjuvanata i samim tim bezbednija? Postoje, pri cemu je ova bez konzervansa skuplja. Vakcine bez adjuvanata se takodje proizvode i u USA su samo takve odobrene. Adjuvanti u vakcinama jos uvek nisu odobreni od strane FDA.
Kako se pravi inaktivirana virusna vakcina? Ovo je uopstena i veoma pojednostavljena prica o tome kako se pravi vakcina protiv gripa.
Vecina vakcina od inaktiviranih virusa se prave na slican nacin. Prvo se izoluje virus koji izaziva odredjenu bolest, na primer male boginje, rubeole, grip i slicno. Zatim se od tog izolovanog zivog virusa napravi koktel sa antibioticima i time se inokulira najcesce kokosije jaje - tj. ogromne kolicine jaja sa zacetim embrionima. U pripremi vakcine protiv gripa (svejedno da li sezonskog ili ovog novog) virusni koktel se spricem ubacuje ne u sam embrion, vec u alantoinsku supljinu. Alantois je jedna kesasta tvorevina povezana sa embrionom pileta preko creva i snadbevena krvnim sudovima, a koristi za skupljanje metabolickog otpada embriona. Virus se tamo razmnozava neko vreme i zatim se alantoinska tecnost skuplja i dalje preradjuje. Ovako se proizvode skoro sve vakcine protiv gripa vec 60 godina, mada ima pokusaja da se umesto jaja koriste specificne celijske kulture. Za inaktiviranje virusa se koriste razlicite metode i svaka kompanija koja proizvodi vakcinu ima svoj, jedinstven protokol koji je patentiran. Neki koriste deterdzente da inaktiviraju i razbiju virusne kapsule na sastavne delove, drugi koriste formaldehid, a Novartis koristi betapropiolakton. Sledeci korak je preciscavanje vakcine i za to se koriste filteri, centrifuge i svasta nesto, da bi se na kraju procesa dobila sterilna tecnost sa odredjenom koncentracijom odredjenih proteinskih delova virusa. U Novartisovoj vakcini za sezonski grip, kao i u ovoj za meksicki grip nalaze se delovi - subjedinice povrsinskih proteina koji u stvari predstavljaju antigene, homogenizovanih u salinu i fosfatnom buferu. Ostali sastojci korisceni u proizvodnji do ovog koraka se posle preciscavanja mogu naci samo u tragovima (albumin iz belanca jajeta, polimiksin i neomicin - antibiotici, betapropiolakton, nonilfenol etoxilate - koji se koristi u procesu razdvajanja povrsinskih proteina - antigena od ostalih proteina virusa). Pri pakovanju vakcine u flasice od 5 ml - sto je 10 doza, dodaje se timerosal kao konzervanas. Timerosal je derivat etil-zive i proizvodjaci kazu da jedna doza iz tog pakovanja sadrzi oko 25 mikrograma te etil-zive. Ozbiljni i veliki proizvodjaci vakcina danas uvek proizvede i jednodozne vakcine - vec spakovane u spric, koje se prodaju pojedinacno i nesto su skuplje. Te jednodozne vakcine imaju timerosala samo u tragovima, posto se pri pakovanju dodatno preciscavaju (imaju manje od 1 mikrogram etil-zive po dozi).
Prica o adjuvantima je vec komplikovanija. Naime, u visedecenijskoj praksi proizvodnje vakcina, proizvodjaci su se sretali sa virusima od kojih nije bas jednostavno napraviti delotvornu vakcinu. Nekada virusa nemaju dovoljno da bi napravili dovoljnu kolicinu vakcine za kratko vreme (slucaj sa gripom), nekada virusni antigeni sami po sebi izazivaju veoma slab imuni odgovor (HIV, pticiji grip) i eto problema. Tako su poceli da vakcinama dodaju najrazlicitije supstance za koje se zna da same izazivaju jak imuni odgovor ako se ubrizgaju u krv. Najcesce korisceni adjuvant do danas je alum - mineralna so aluminijuma, ali on vise nije popularan. Novartis koristi adjuvant MF-59 koji je emulzija uljastih supstanci i vode. Jedna od tih uljastih supstanci je skvalen. Taj skvalen je inace sveprisutan u nasem organizmu, posto je osnova za sintezu holesterola, a samim tim i svih steroidnih jedinjenja. Iz nepoznatih razloga, kada se emulzija skvalena sa vodom ubrizga u krv, nastaje veoma snazan imuni odgovor. Kada se taj adjuvant pomesa sa virusnim antigenima iz vakcine i tako ubrizga u krv, imuni odgovor i na virusne antigene je mnogo jaci. Na taj nacin proizvodjac moze da koristi manje virusnog antigena za svaku dozu vakcine a da vakcina i dalje bude veoma efikasna. Adjuvanti se dodaju i drugim vakcinama, na primer MMR ako se ne varam. Problem sa adjuvantima je sto postoji opasnost da se kod nekih osoba taj nagli imuni odgovor na skvalen pretvori u nesto mnogo opasnije - autoimuno oboljenje tipa reumatoidnog artitrisa, multiple skleroze, lupusa, astme i jos mnogo sta. To su jos nedovoljo ispitane dugorocne posledice vakcinisanja. Tu opasnost niko ne porice, ali ovi proizvodjaci tvrde da je to veoma retko. Drugi, pak, ukljucujuci i ugledne lekare ipak misle da takve reakcije i nisu bas tako jako retke i tu postoji opsta zabrinutost. U USA se ne mogu davati vakcine sa adjuvantima. FDA jos nije odobrila i takvih vakcina nema u upotrebi. Ali zato, citava USA od 300 miliona stanovnika do sada je uspela da proizvede i uveze samo oko 500 hiljada doza vakcine bez adjuvanata. Pored toga nema ni vakcine za sezonski grip u dovoljnoj kolicini. Ja i da hocu ne mogu da se vakcinisem, posto vakcina za sada ima samo za prioritete.- Cekaju se redovi po kisi i po nekoliko sati, a u grad od milion stanovnika stigne par hiljada doza nedeljno. U Kanadi je druga prica - tamo su adjuvanti odobreni, kao i u citavoj Evropi.
|