Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 85 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Okt 08, 2008 7:05 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Vežbanje i veshtachki zglobovi

Nekim osobama oboljelima od reumatskih bolesti, zglobovi (npr. kukovi, koljena ili ramena) postaju tako oštećeni i bolni da je neizbežna hirurška zamena. Ako do toga dođe, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti pre same operacije:


* Nemojte samo sediti i čekati operaciju, nego vežbajte kako biste ojačali mišiće oko zgloba koji će biti zamenjen. To će uvelike ubrzati oporavak nakon operacije.

* Kako biste ubuduće izbegli trošenje zglobova i povećanje boli, najbolje je provoditi vežbe bez dodatnog opterećenja. Plivanje i biciklizam odlične su vjžbe.

* Provodite vežbe povećanja opsega pokreta, jer je puni opseg pokreta teško vratiti nakon operacije. Vežbe ne bi smele biti preterane.



Vežbe nakon operacije jako su važne.

Očekujte da ćete vežbati s fizioterapeutom kako biste pokrenuli novi zglob. Ortopedsko/hirurško odeljenje trebao bi imati knjižice s informacijama kako se ponašati prvih nekoliko meseci nakon ugradnje veshtachkog zgloba. Ne ustručavajte se pitati ako vam nešto nije jasno.

Načelno, valja izbegavati sve nagle i ekstremne pokrete, a izvoditi samo one koje omogućuju osnovne aktivnosti svakodnevnog života, što ovisi o (osobinama) datostima endoproteze.

U godinama nakon operacije i dalje treba paziti na zglobove...


Zamenjeni zglobovi mogu olabaviti. To može biti povezano s istrošenošću ili nepravilnim vežbanjem. Savetujte se s ortopedom/kirurgom ili fizijatrom pre započinjanja programa vežbanja i pazite da primenjujete ispravnu tehniku.

Zbog niskog udarnog momenta, hodanje i plivanje idealne su vežbe za ljude koji su bili na operaciji zamjene zglobova nogu. Svejedno, nemojte preterivati.

Trčanje je vežba s jakim udarnim momentom, pa je izbegavajte ako imate ugrađen veshtachki zglob kuka ili koljena, čak i ako mislite da ste spremni za tu vežbu. Tako ćete novi zglob sačuvati dulje razdoblje.

Izbegavajte skijanje. Iako samo po sebi nije loša vežba (osim ako nije zamenjen koleni zglob), rizik od oštećenja zamenjenog zgloba prilikom pada je prevelik.

Ako vam je ugrađen veshtachki zglob kuka, pazite da ga ne biste previše savijali prilikom izvođenja vežbi obima pokreta. Izbegavajte ekstremne pokrete, osobito vežbe u kojima noga prelazi središnju liniju tela.

Ne bavite se kontaktnim sportovima.

Ako želite biti u dobroj fizičkoj kondiciji, koristite opremu iz teretana, poput trim-bicikla ili trake za hodanje, jer se na njima izvode vežbe niskog udarnog momenta.

Ako postoji specifičan sport ili vrsta vežbe koja vas zanima, savetujte se s ortopedom/kirurgom, fizijatrom ili fizioterapeutom.



Iako vjžbanje može biti zadnja stvar na koju misle ljudi koji trpe svakodnevne bolove, za osobe s reumatskim bolestima ono je od velike važnosti. Pomaže u smanjenju bolova, održavanju stabilnosti i pokretljivosti te povećavanju razine energije, čime se sprječava onesposobljenost.

Nažalost, većina ljudi vežba premalo. Suvremen način života, koji uglavnom pruža zabavu iz naslonjača, kao i sedeći poslovi ili vožnja automobilima svakako nisu poticajni za fizičke aktivnosti.

Za osobe s reumatskim bolestima vježbanje je doživotna obveza. Za odgovarajući uspeh potrebni su dobri saveti, promišljenost kod izvođenja vežbi, odgovarajući tempo vježbanja te pridržavanje odgovarajućeg stila života.

Zato je upravo cilj priručnika Vodič sigurnog vežbanja za osobe s reumatskim bolestima pružiti vam činjenice o korisnosti vežbanja, pojasniti neke od uobičajenih načina vežbanja koje provode osobe s artritisom i pomoći vam u motivaciji na vašem putu prema boljoj kondiciji i općoj dobrobiti.

Uz vežbe za kukove, u priručniku ćete naći i vježbe za šake, ručni zglob i podlaktice, vežbe za gležnjeve i stopala, ramena, vrat, leđa, kolena, kukove i još mnoštvo informacija i korisnih saveta.


Vežbe za kukove


1. Stojeći i pridržavajući se za sstolicu ili rukohvat polako zamahujte nogom (ispruženom u kolenu!) napred - natrag.





2. Ležeći na leđima, s ispruženim nogama, savijte nogu prema trupu, zadržite oko 5 sekundi, a zatim je vratite u početni položaj. Istu vežbu možete ponoviti drugom nogom.



3. Ležeći na leđima, s ispruženim nogama, odmaknite jednu pa drugu nogu od središnje linije, pa je vratite u početni položaj i opustite se. (Vežbu je lakše izvoditi na glatkoj podlozi!)



4. Ležeći na leđima, s ispruženim nogama koje su lagano razmaknute, nogu okrećite prema van pa prema unutra, zadržavajući svaki položaj 5 sekundi, pa je vratite u početni položaj i opustite se. Istu vežbu možete ponoviti drugom nogom.



5. Ležeći na leđima, s nogama umereno skvrčenima u kukovima i kolenima te stopalima položenima na podlogu, dopustite koljenima da se rašire prema van koliko je moguće, a potom ih vratite u početni položaj.




6. Ležeći na leđima, s nogama umereno skvrčenima u kukovima i kolenima te stopalima položenim na podlogu, odižite stražnjicu od podloge, uz stezanje mišića stražnjice. Tako zadržite 5 sekundi, a potom se vratite u početni položaj i opustite se.



7. Sedeći na stolcu sa stopalima oslonjenima na pod, odižite nogu od podloge, zadržite taj položaj 5 sekundi, a potom se vratite u početni položaj i opustite se. Istu vežbu možete ponoviti drugom nogom.



8. Ležeći na boku s donjom nogom umjereno skvrčenom u kuku i kolenu, a gornjom u ravnini s telom, napnite mišiće gore položene noge te je ispruženu odignite 15-ak cm. Zadržite taj položaj 5 sekundi, vratite se u početni položaj i opustite se. Istu vežbu ponovite i na drugom boku.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Okt 19, 2008 3:54 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Ned Okt 19, 2008 3:45 pm
Postovi: 2
svaka ti cas na trudu!
ja imam 25 godina i krivu kicmu ali ne znam koliko stepeni jer sam bila kod ortopeda pre 10 godiuna kada su mi ustanovili :oops:
sad imam bolove odnosno ujutru se budim sva nekako iskrivljena i osecam bolove u donjem delu i u sredini kicme, u stvari sve me boli! Plus su mi i ramena savijena.
radim povremeno vezbe, mozda na dva-tri meseca ali nisam uporna i to je stvarno veliki problem!
sad sam stvarno resila da koliko -toliko popravim drzanje (jer je katastrofalno) posto znam da u mojim godinama nije moguce ispraviti kicmu
nadam se da ce mi tvoje vezbe pomoci
naravno, samo ako budem dovoljno uporna
Pozdrav!!!

_________________
always look at the bright side of life


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Okt 27, 2008 4:44 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
A ja se nadam da cesh svoj posto prochitati josh jednom i shvatiti koliko je bitno da se obratish lekarima kako bi se ustanovio stepen i faza tvog deformitetat kicmenog stuba, da se vidi da li si u pochetnim fazama ili je doshlo vec do promena na kostanom sistemu.

Tek kada se ustanovi stepen tvog deformiteta onda cesh dobiti savet o vezbbama i terapiji koju treba da preduzmesh.

Korektivne vezbe za kicmeni stub se prave i rade na osnovu individualnog stanja svake osobe, tj u odnosu na lokalizaciju misicne slabosti! Nije svaki deformitet izazvan istim misicnim slabostima pa tako nisu sve vezbe indikovane za svaku osobu!

Tako da...kod dr da se ustanovi deformitet i da radish vezbe koje TEBI trebaju a ne opshte vezbe koje se preporuchuju zdravim ljudima koji nemaju deformitete!

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Nov 18, 2008 8:35 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Uto Nov 18, 2008 8:16 pm
Postovi: 2
E ovako..mozda sam na pogresnom mjestu ali ako mi moze neko pomoci..imam 15 i po godina,visina 173cm,tezina 61 kg,treniram judo...radim redovno vjezbe:zgibovi i sklekovi,trbusnjaci,hiperstenzija ledja,,i trcim 3 puta sedmicno...OCE LI MI OVE VJEZBE NASKODITI RASTU???


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 8:52 am 
Korisnikov avatar OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 7:16 am
Postovi: 605
zdrnja je napisao:
E ovako..mozda sam na pogresnom mjestu ali ako mi moze neko pomoci..imam 15 i po godina,visina 173cm,tezina 61 kg,treniram judo...radim redovno vjezbe:zgibovi i sklekovi,trbusnjaci,hiperstenzija ledja,,i trcim 3 puta sedmicno...OCE LI MI OVE VJEZBE NASKODITI RASTU???


Ne mogu a da se ne našalim: "Hoće, počećeš da ličiš na Švarcenegera! A, možda, te i pomešaju sa njim!"
A sada ozbiljno: Nepravilno i/ili prekomerno vežbanje može da dovede do problema sa mišićima i zglobovima.

Čekaj da se javi Tamara, ona najbolje zna.

***********

Pitanje za Tamaru: Pasivne vežbe za istezanje zadnje lože hamstela (čini mi se da se tako zove), ili neke vežbe koje ne zahtevaju veliku pokretljivost kukova? Tejping mi nije najjasniji, a snimke ne mogu da pogledam, muči me dial-up internet.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 2:01 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Uto Nov 18, 2008 8:16 pm
Postovi: 2
ozbiljno pitam bez sala... :) neka mi neko strucan odgovori!!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 3:12 pm 
Korisnikov avatar OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 7:16 am
Postovi: 605
zdrnja je napisao:
ozbiljno pitam bez sala... :) neka mi neko strucan odgovori!!


Čekaj Tamaru, javiće se. Ona je fizioterapeut.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Anatomija ljudskog tela
PostPoslato: Pet Dec 26, 2008 11:24 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Pet Dec 26, 2008 11:12 pm
Postovi: 4
Lokacija: Krusevac
Virtuelna anatomija ljudskog tela
http://milandunja.blog.co.yu/blog/milandunja/generalna/2008/12/26/anatomija-ljudskog-tela

_________________
http://milandunja.blog.co.yu


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Dec 27, 2008 1:54 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Jel se vi to reklamirate? da zovemo admina?

Mogli ste suptilnije da postavite link za vash sajt.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Jan 03, 2009 2:57 am 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Uto Nov 19, 2002 2:00 am
Postovi: 33
Draga Tamara,
sa zanimanjem sam pročitala sve ove tekstove i svaka čast na trudu. Molila bih jedan savjet: prije godinu i pol imala sam operaciju kralježnice (L4/L5), ali mi je oštećen i živac desne noge. Upornim vježbanjem sve sam bila dovela u priličnu normalu (hodala, radila, itd.), međutim noga mi je ovih dana opet počela otkazivati. Utrnuta je od zgloba prema stopalu i jedva hodam. Počela me je boljeti i kralježnica, a cijela noga mi je nekako kao strano tijelo. Molila bih savjet za vježbe u takvom stanju. Unaprijed hvala i lijepi pozdrav,


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Jan 03, 2009 11:23 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
pre bilo kakve kineziterapije je potrebno da se obratite ortopedu ili neuroglogu koji vas lechi i da uradite snimke sadasnjeg stanja kicmenog stuba.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Jan 04, 2009 4:15 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Uto Nov 19, 2002 2:00 am
Postovi: 33
Puno hvala na odgovoru. Lijepi pozdrav...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Jan 21, 2009 2:06 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Fizička neaktivnost predstavlja značajan zdravstveni probem u Evropi. Deca su u većini zemalja fizički nedovoljno aktivna. Po završetku škole više od polovine adolescenata postaje fizički neaktivno. Kod odraslih značajno opada fizička aktivnost kako na radnom mestu, gde se sve više sedi, tako i u slobodno vreme.
Prema najnovijim preporukama Evropskog udruženja kardiologa iz 2007. godine sedeći način života je povezan sa udvostručenim rizikom od ranijeg umiranja kao i sa povećanim rizikom od razvoja kardiovaskularnih oboljenja. Izbegavanje sedećeg načina života može da produži životni vek i smanji broj srčanih oboljenja.

Fizička aktivnost sadrži širok spektar korisnih efekata na tok ateroskleroze dovodeći tako do smanjenja ukupne smrtnosti za 20 do 25 odsto. U Evropi mali broj bolesnika koji imaju neko od oboljenja srca i krvnih sudova učestvuje u programima fizičkog treninga. U starijoj populaciji približno četvrtina njih pati od nekog kardiovaskularnog oboljenja i sigurno bi imala koristi od vežbanja. Mnogobrojne psihološke i mentalne promene koje dolaze sa godinama mogu se dovesti u vezu sa fizičkom neaktivnošću. Redovna fizička aktivnost može da uspori promene koje starenje sa sobom nosi i da poboljša mentalne funkcije.

Šta je fizička aktivnost

Fizička aktivnost obuhvata vežbanje kao što su džoging ili plivanje, a isto tako i korišćenje stepenica umesto lifta. Iako se o fizičkoj aktivnosti i njenoj koristi za zdravlje sve više govori, ona se ne primenjuje dovoljno. Stil života je postao takav da se sve više sedi i sve više vremena provodi u gledanju televizije ili, na primer, vožnji kolima umesto pešačenja. Dokazano je da fizička aktivnost snižava krvni pritisak u toku mirovanja i u toku fizičkog i psihičkog napora, snižava povišen šećer u krvi kao i ukupni LDL (štetni) holesterolOMEGOL
Vaša linija zdravlja., a smanjuje i telesnu težinu. Deluje i antistresno, pomažući nam da se opustimo i bolje spavamo. Pomaže nam da se osećamo bolje i sa mnogo više energije uživamo u životu. Vežbanje smanjuje rizik od nastanaka koronarne bolesti (angine pektoris i infarkta miokarda), a ako je neko imao infarkt vežbanje sprečava nastanak drugog infarkta.

Redovna fizička aktivnost i vežbanje treba da postanu svakodnevni deo zdravog životnog stila.

Da li ste fizički aktivni?

Odgovori na sledeća pitanja će vam pomoći da procenite da li ste aktivni ili ste fizički neaktivni.

• Da li radije pešačite ako treba da pređete kraću relaciju ili koristite kola?

• Da li šetate uveče ili za vreme vikenda?

• Da li imate aktivnosti kao što su pranje kola, rad u bašti, ples, aktivnosti koje ima domaćica?

• Da li radije koristite stepenice umesto lifta?

• Kada se vozite autobusom, da li siđete ranije i ostatak puta pređete pešice?

• Da li učestvujete u nekim sportskim aktivnostima kao što su džoging, plivanje, vožnja bicikla, tenis?

Ako odgovorite negativno na neko od ovih pitanja velika je verovatnoća da ćete sigurno imati koristi od redovnog vežbanja po srce i krvne sudove i zdravlje uopšte.

Zapamtite da je umerena i redovna fizička aktivnost u svakodnevnom životu sasvim dovoljna da bi se postigli korisni efekti po zdravlje. Postoje mnoge preporuke kako da se postane aktivniji. Neke od tih preporuka koje se sa uspehom preporučuju i primenjuju u Londonu odnose se na sledeće savete:

Korisni saveti za bolju fizičku aktivnost

• Pokušajte da budete fizički aktivni najmanje 30 minuta u toku pet dana nedeljno i neka fizička aktivnost bude umerenog intenziteta.

• Počnite polako, možda jedanput ili dvaput nedeljno, a onda postepeno i češće.

• Ne brinite ako ustanovite da vam je teško da vežbate 30 minuta odjednom, vežbajte tri puta po 10 minuta pa posle nekoliko nedelja pokušajte da vežbate 30 minuta.

• Postepeno se zagrevajte u vežbanju, a smanjujte nivo aktivnosti pri kraju vežbanja, ne prekidajte fizičku aktivnost naglo.

• Pokušajte da budete aktivniji u svakodnevnom životu.

• Neka fizička aktivnost bude raznovrsna, da bi se aktivirale različite grupe mišića.

• Podesite da neke od aktivnosti budu sa prijateljem, onda ćete redovnije vežbati jer ćete podsticati jedan drugoga.

• Odmorite se najmanje jedan sat posle obilnijeg obroka a pre vežbanja.

• Budite dovoljno aktivni sve dok ne postignete osećaj topline u telu kao i blagi osećaj zadihanosti.

• Ako se oporavljate od neke bolesti ili imate probleme sa zglobovima ili ste muškog pola i imate više od 40 godina ili ženskog i više od 50 godina a planirate ozbiljnije fizičke aktivnosti, konsultujte se sa vašim lekarom o aktivnostima i vežbanju.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Jan 21, 2009 2:08 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Probava utiče na razne procese u organizmu, pa i na težinu, a zavisi od genetske predodređenosti, pola, fizičke aktivnosti i starosti.
Kad se povede reč o ishrani i dijetama za mršavljenje, na red obavezno dolazi metabolizam, jer on utiče na razne procese u organizmu, pa i na održavanje ili smanjivanje težine. S tim u vezi postoje mnoge predrasude i zablude.



Šta je to metabolizam?

To je energija koju organizam troši da bi funkcionisao. Postoje dve vrste metabolizma: prvi dejstvuje svaki put kada nešto radite: čitate, spremate stan, vežbate ili hodate... Drugi se naziva bazalni i na delu je neprekidno, u svakoj sekundi dana i noći, čak i kada spavate ili sedite pred televizorom.

Brzina metabolizma je nešto sasvim lično, zavisi od genetske predodređenosti i predstavlja posebnost svakog čoveka ponaosob. A to znači: ako je izuzetno brz, možete da jedete sve do mile volje, bez brige da ćete dobiti suvišne kilograme, a u suprotnom, ako je usporen, lenj, kako kažu stručnjaci, morali biste da brojite kalorije.


Od čega to zavisi?

Pored toga što predstavlja neku vrstu lične karte organizma, na metabolizam utiču i neki promenljivi faktori. Bavljenje sportom, na primer. Ako se aktivno bavite nekim sportom, trošićete više u periodu odmora. Zatim, u odnosu na pol: kod muškaraca je viši nego kod žena, jer oni imaju krupnije mišiće i organe. Određenu ulogu igra i težina: metabolizam se usporava sa svakim kilogramom. Najzad, metabolizam zavisi i od starosnog doba: s povećanjem broja godina - smanjuje se.



Da li gojazne osobe troše manje energije?

Pogrešno. Trebalo bi znati da suvišni kilogrami nisu u vezi sa sporim metabolizmom. Naprotiv, gojaznost ubrzava razmenu materija, pa organizam osobe sa viškom kilograma ima potrebu za većom energijom. U tom smislu, može se govoriti o energetskim terazijama. Tu važi ono staro pravilo: gojite se zato što jedete više nego što vam je potrebno, organizam ne može da savlada sve nakupljene kalorije i one se zato pretvaraju u naslage masnoće.


Da li se sve namirnice vare istom brzinom?


U gramu masnoće nalazi se devet kalorija i organizam ih brzo prerađuje. U gramu proteina ima samo četiri kalorije, ali one se prerađuju mnogo sporije, za njih je potrebno više energije. Zato postoje proteinske dijete (meso, riba, sirevi), pomoću kojih se brzo gube kilogrami.



Kako se ubrzava metabolizam?

Kretanjem, aktivnim ponašanjem, bavljenjem sportom. Sport doprinosi da jačaju mišići, a upravo oni troše energiju zato što, za razliku od ćelija masnog tkiva, mišićne ćelije traže više kalorija da bi održale svoju funkciju. Uz to, nije dovoljno samo kretanje da bi se postigli rezultati. Potrebno je da fizička aktivnost bude osmišljena i redovna. Ako svakoga dana hodate jedan sat umerenom brzinom, vaš metabolizam će se povećati i za 20 odsto, a ako tri puta nedeljno vežbate u teretani, učinak će biti i do 30 odsto.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Mar 14, 2009 5:15 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Koje su zablude vezane za fitnes i vezbanje


Ako vežbe radite kod kuće, ili redovno posećujete teretane, pored osnovnih pravila s kojima su vas upoznali vaši treneri, treba da obratiti pažnju i na česte zablude vezane za vežbanje i učinke koji se vežbama postižu. Takve zablude usmenom predajom kruže među posetiocima teretana i fitnes centara, pa zato stručnjaci ukazuju na pet najvećih zabluda.

Poznata je ona da bez muke nama nauke, isto tako bez truda i znoja nema vidljivih rezultata vežbanja. Zato nemojte odustajati od programa vežbi čim osetite i najmanji bol u mišićima. Lagane vežbe s tegovima koje vam preporučuju u teretani zaista vas neće umoriti, ali neće uroditi ni željenim rezultatima. Isto tako, jelovnik krcat belančevinama neće preko noći stvoriti mišiće kakve ste videli na nabildanim idolima. Vrlo je važno da uviek imate na umu i to da, ma koliko ste se dobro zagrejali, nikad niste u potpunosti sigurni od povreda, zato budite oprezni.


Fitness

Takođe, posle treninga popijte napitak čiji su sastojci u srazmeri dve trećine ugljenohidrata i jedna trećina belančevina. Nekoliko sati kasnije pojedite obrok, zatim za užinu obrnite srazmeru belančevina i ugljenohidrata. Redovno vežbanje i bavljenje telesnim aktivnostima vrlo je važno za očuvanje zdravlja, elastičnosti i održavanje telesne kondicije.



Belančevine povećavaju mišiće

Belančevine zaista podstiču proteinsku sintezu, odnosno proces stvaranja mišića, no neumerene količine belančevina za taj vam proces nisu potrebne. Stručnjaci tvrde da je mnogo važnije uz belančevine paralelno jesti i hranu bogatu ugljenohidratima.



Lagano dizanje tegova

Doktor nauka Geri Hanter, autor studije o osnovnim principima treninga i sticanja kondicije, tvrdi da se najveće povećanje snage postiže upravo suprotnim principom, dakle, tako da tegove dižete što je brže moguće.



Istezanje je zdravlje

Istraživanja su pokazala da su vežbe koje aktiviraju samo jedan zglob, takozvane vežbe otvorenog lanca, u koje se ubraja i istezanje nogu, potencijalno opasnije od takozvanih vežbi zatvorenog lanca, kojima istovremeno aktiviramo mnogo više zglobova, kao što je slučaj pri čučnjevima i klupici za noge.



Istezanje bez povreda

Ne povređujemo se najčešće pri sportskim aktivnostima nego upravo izvodeći sasvim normalne svakodnevne pokrete. Zato - istezanje nas ne štiti sto posto od povreda.



Forsiranje bolnog mišića

Preskakanje vežbe zbog bola u mišićima samo je put manjeg otpora. Najprije ustanovite koji vas mišić boli i u kojoj meri osećate bol. Ako vas mišić ne boli na dodir i možete normalno raditi sve pokrete, slobodno radite i svoj kućni program vežbi.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 85 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 24 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: