Deo moje knjige koji se odnosi na rak pluća - to je uopšten teskt, ali daje neke odgovore i orjentire:
RAK PLUĆA
Rak pluća, uključujući i bronhus karcinom, na prvom je mestu po godišnjoj incidenci ukupno za oba pola (ne računajući bazeocelularni karcinom kože). Takođe, on je na prvom mestu i po broju umrlih od neke maligne bolesti. Iako se broj novootkrivenih pacijenata sa karcinomom dojke ili kolorektuma približava broju novootkrivenih pacijenata sa rakom pluća, rak pluća godišnje odnosi i tri do četiri puta više života od ostalih karcinoma. Češći je kod starijih osoba, a samo oko 3% novih karcinoma pripada osobama mlađim od 45 godina. Preko 90% obolelih su pušači. Pored pušenja i pasivnog pušenja, kao glavni rizikofaktori za rak pluća prepoznati su izlaganje azbestnim vlaknima, zagađenost vazduha i postojanje oboljenja kod srodnika. Nije najjasnija premaligna uloga hronične opstruktivne bolesti pluča i drugih hroničnih plućnih oboljenja. Grubo se plućni karcinomi kogu podeliti u dve velike grupe:
1. Karcinom malih ćelija (small cell lung carcinom, SCLC) - oko 20% svih karcinoma pluća, najmalignija verzija, 99% obolelih su pušači, ima veoma ozbiljnu prognozu 2. Ostali karcinomi: - adenokarcinomi, oko 40% svih maligniteta pluća, nalaze se i kod nepušača - karcinom skvamoznih ćelija, čini oko 30% maligniteta pluća, najčešće u bronhima srednjih partija pluća - Karcinom velikih ćelija, oko 5%
Inicijalna dijagnoza postavlja se obično na osnovu par upadljivih simptoma: iskašljavanje sukrvice ili krvi, duži neproduktivni kašalj i gubitak u kilaži, ili bol u grudima i kašalj, koji navedu pacijenta da poseti lekara, pri čemu se na standardnoj PA radiografiji otkrivaju solitarne senke u plućnim poljima. Posle postavljanja sumnje na maligni proces na plućima, radi se detaljna laboratorijska pretraga, bronhsokopija i CT grudnog koša. Kad je moguće, bronhoskopski se dobija biopsijski materijal na osnovu koga se postavlja patohistološka dijagnoza. Pored ovih metoda, u upotrebi su i citološpki pregled sputuma, MR imaging i PET-sken. Za razliku od CT i MR metoda koje daju anatomsko-morfološku sliku, PET sken daje sliku metaboličke aktivnosti tkiva i organa. Za dobijanje uzoraka za patohistološki pregled koristi se i torakocenteza i biopsija tankom iglom. Konačno, u dijagnostici se primenjuje i scintigrafski pregled kostiju. Iako postoje i specifični tumor-markeri za plućne malignitete (npr. citokeratin fragment 19, ili „CYFRA 19”), njihova je dijagnostička i prognostička uloga još uvek veoma ograničena. Staging karcinoma pluća i bronha različit je za tumor malih ćelija (SCLC) i ostale tumore. SCLS se generalno deli na ograničene i ekstenzivne oblike, dok se ostali tumori prema TNM parametrima (T-veličina tumora, N-zahvaćenost/uvećanje limfonodusa, M-prisustvo metastaza) razvrstavaju u sledeća četiri stadijuma:
I stadijum tumor ograničen na plućno krilo II stadijum zahvaćenost nodusa peribronhijalno ili hilarno III stadijum zahvaćenost medijastinalnih nodusa ili subkarinealnih nodusa, ili tumor koji invadira traheju, aortu ili druge susedne strukture IV stadijum udaljene metastaze
Hirurški tretman ograničen je na tumore stadijuma I, i donekle na tumore stadijuma II. Ostali tumori se leče serijskim hemoterapijskim tretmanima i radioterapijom. Karakteristično je da je SCLC zbog invazivnosti praktično inoperabilan, najmaligniji, ali istovremeno i najradiosenzitivniji i najosetljiviji na hemoterapiju. Kod raka pluća ponekad se može naknadno izvesti operativni tretman, ukoliko hemioterapija ili zračenje dovedu do regresije tumora. Prognoza oboljenja je veoma ozbiljna. Šanse za petogodišnje preživljavanje kod SCLC samo su oko 5-10%. Nelečeni pacijenti sa dijagnostikovanim SCLC žive najviše do pola godine. Pacijenti koji imaju ekstenzivni oblik SCLC podvrgavaju se hemoterapiji samo ako to može da popravi komfor njihovog zivota (smanji gušenje, bol, kompresivne tegobe...). U protivnom, hemoterapija se ne preporučuje, jer ne može da dovede do izlečenja, a doslovno oduzima dragoceno vreme pacijentu. Kod operabilnih tumora (pre svega stadijum I) procenat petogodišnjeg preživljavanja je oko 75%.
_________________ Primarijus dr med. Ivica Zdravkovic, specijalista opste medicine NEAKTIVAN, osim za savete putem Facebooka.
|