Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Ova tema je zaključana, ne možete da menjate postove ili da odgovarate  [ 371 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 ... 25  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 20, 2008 2:54 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 2:46 am
Postovi: 1687
Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
Takodje srecna slava i prijatna hrana, ali umereno!

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 20, 2008 3:06 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sub Jul 26, 2008 8:48 pm
Postovi: 271
Mikice , ovog vikenda ja cu morati odstupiti od mnogih teoretskih izlaganja koja si obrazlozila.

Mikice da li je to OK !

Koliko imam kila ???????? pitanje je sada a odgovor NEZNAM. Idem da se mjerim, pa cu ti sapnuti na uvo da niko nezna. :lol: :lol:

Znas nije mi lako,

Bolest nije vezana za kg, ali kg mogu pospjesiti istu. Bar tako kazu Dr.

Ali iskreno da ti kazem, ja za sta god odem dr. odma mi saopste da je bolest nastala zbog kg.

Tako kad me jedna peta boli uzrok kg. Ja se onda pitam kako to da me druga peta ne boli, i ona nosi iste kg. :x :x

Evo sada nam je vrijeme odlicno i ove setnje ce da ucine svoje.
A ja cu da se oraspolozim sa pjesmom ~Zima je bila sa puno snjega~, jer zimu volim.

Pozzzzzzzzzzzzdrav.

_________________
Kako je lepo biti mlad.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 20, 2008 3:11 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sub Jul 26, 2008 8:48 pm
Postovi: 271
hunter je napisao:
Takodje srecna slava i prijatna hrana, ali umereno!


Sta je to skriveno u travi.

Priroda ok, ydrav zivot, samo ako pajkis na vlaznom terenu Brrrrrrrrrr.

:lol: :lol: :lol: :lol:

_________________
Kako je lepo biti mlad.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 20, 2008 3:17 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 2:46 am
Postovi: 1687
Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
To je puz :lol: Vlazni teren je zrtva nacina zivota, ali oni u JNA izmislili lepo izolovane tople dzakove za spavanje :wink:

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 20, 2008 3:59 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Evo i mene :D !Cera mi se javila ,pa sam sa njom bla bla !Jer ona kad se javi onda se sve ostavlja u kraj a ona mi je BR1 uvek bila i ostala :D .Lujkic dobro me podseti sutra je mojoj svekrvi rodjendan.Sad babe vishe to prate nego iko.Moram joj neko iznenadjenje spremiti ili panj odseci i doneti da se zapanji :wink: :D .Pa shta da ti kazem lujka?Za savete lekara a i sumnje da je od tezine?Retzimo peta :roll: .Pa ima tu logike.Ali opet necu napamet da lupetam !Nego chut tjemo se mi i srecna Slava sveti Arhangel Slika i tebi i tvojoj staroj majci i celoj porodici.(Malo mozesh da chopnesg ,samo morash povesti rachuna) !Za tvoje dobro!I svima sutra srecna Slava Sveti ,Sveti Arhangel Slika ko slavi Slavu nek im je sa srecom!Pijte i jedite umereno bila Slava ili ne!Pozdrav za lovca ,da ulovi neshto ugh :x ne puzeve qq!Ovo su morski puzevi ali dzaba ih bilo Slika!Kazu da puzevi golaci vole pivo ,da ljudi gde im se navade ti puzevi ,zakopaju chashu malo u zemlju blizu gde dolaze na zuraju i naspu malo piva !Ujutru puna posuda puzeva i oko nje :x !Pa srecano sa ulovom riba "dvonogih" :D
Nisam gledala postove ,ne imado kad cera mi naidje a i :roll: :P !Pozdrav do?N .Pojma :)

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 20, 2008 4:16 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 2:46 am
Postovi: 1687
Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
O golacima ne znam puno (ali su se verovatno u moju avliju navadili zbog piva), a o vinogradskim sam vec dosta pisao, jako su korisni u ishrani!

Ovo nisam razumeo za ulov dvonogih riba. Ako mislite na zene, tu me Tvorac blagosiljao u ranoj mladosti, pa ih i ne lovim - uzgajam ih.
Kad idemo loviti ribe, kaze se bistro, za krupnu i sitnu divljac se kaze dobar pogled, a dok su se ljisci lovili, majka bi govorila, pazi na see' sine i vrati mi se ziv, kad god!

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 20, 2008 5:39 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Znam za riboliv, da se kaze bistro a i za divljach znam, za dobar pogled (od sestre muz je strastveni lovac godinama )tako da se upuceno podosta !A za ribolovce znam ,moja braca su bili strastveni ribolovci i kad bi htela im napakostiti (kao dete josh) ja ih upitam GDE CE TO? :D .Au onda bi bilo :oops: !A za te dvonoge kazem iako te blagosiljao Tvoratz, te ih uzgajash ,u tudjem ribnjaku su sladje, u krivolov itji jer te uzgajane ?A puzevi golaci stvarno ,kazu da obozavaju pivo .I moze biti da su se kod tebe u avliju navadili ,ako si pivopija i ono malo drushtvo prospe se iz flasha i zamirishe im zemljishte ! A ti vinogradski :x ,verujem da su zdravi ,mozda bi i probala ali da ne znam shta je ?Ali ovako Slika jokkk
Pozdrav za sve Slika kasnim Slika

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 20, 2008 6:44 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Naziv Slika
Nalazi se u
Povoljno deluje na

vitamin A
Šargarepa, zeleno i žuto povræe, jaja, žuto voæe, mleko i mleèni proizvodi
Slab vid, oène tegobe i noæno slepilo, neotpornost disajnih organa, slab imunitet

vitamin B1


Suvi kvasac, pirinèane Ijuspe, integralna pšenica, kikiriki, povræe, mekinje, mleko
Problemi sa nervima, problemi sa srcem

vitamin B2
Mleko, kvasac, sir, lisnato zeleno povræe, jaja
Loš kvalitet kose, noktiju kao i loš vid

vitamin B6
Pivski kvasac, mekinje, pšeniène klice, dinja, kupus, mleko, jaja (termièki nestabilan)
Anemija, nervni poremeæaji, grèevi u nogama, noæno grèenje mišiæa

vitamin B12
Jaja, mleko, sir
Nervi, slaba koncentracija, poremeæaji ravnoteže

Biotin
Jezgrasti plodovi, voæe, pivski kvasac, žumance, integralni pirinaè, mleko
Mišiæni problemi, æelavost, seda kosa

Bakar
Mahunarke, grašak, šljive, integralna pšenica
Anemija, tumori

vitamin C
Agrumi, jagodasto voæe, zeleno i lisnato povræe, paradajz, karfiol, krompir, med (termièki nestabilan i
reaguje na svetlost)
Stvara kolagen koji obnavlja telesna tkiva, desni, krvne sudove, kosti, zube, zaceljuje rane, opekotine, snižava holesterol, pomaže apsorpciju gvoždja

Cink
Pšeniène klice, semenke, jaja, senf, mleko u prahu
Nokti, pege

vitamin D
Mleko i mleèni proizvodi
Rahitis, omekšavanje kostiju, konjuktivitis, krvarenje zuba

vitamin E
Soja, pšeniène klice, biljna ulja, prokelj, zeleni spanaæ, integralne žitarice, jaja, (osetljiv na niske temperature)
Usporava starenje æelija, izdržljivost,
ublažava umor, rastvara ugruške krvi, leèi opekotine, ublažava grèenje u nogama i mišiæima

vitamin F
Biljna ulja, lan, suncokret, soja, kikiriki, orasi, badem, avokado
Koža, kosa

Fosfor
Integralne žitarice, jaja, semenke, jezgrasti plodovi
Energija i snaga, desni, zubi

Folna
kiselina
Šargarepa, kvasac, žumance, dinja, kajsija, bundeva, pasulj, avokado, integralna pšenica, crno ražano brašno
Stvara crvena krvna zrnca, štiti od trovanja hranom, ublažava bolove, pojaèava apetit, spreèava anemiju, deluje blagotvorno na kožu

Gvožðe
Žumance, jezgrasti plodovi, pasulj, zob, suve breskve
Otpornost, zamor, anemija

Hlor
Masline
Varenje, gipkost, opadanje kose, ispadanje zuba

Hrom
Kukuruzno ulje
Snižava krvni pritisak

Jod
Crni luk
Kosa, zubi, koža, mentalna aktivnost, štitna žlezda

Inozit
Dinja, grejpfrut, suvo grožðe, pšeniène klice, kikiriki, kupus
Spreèava opadanje kose, hrani moždane æelije, snižava holesterol, smiruje nervni sistem

vitamin K
Jogurt, lucerka, žumance, sojino ulje lisnato zeleno povræe
Spreèava unutrašnja krvarenja, zgrušava krv

Kalcijum
Integralne žitarice, mekinje, šeniène klice, zeleno povræe, jezgrasti plodovi, mleko i mleèni proizvodi, orasi, susam suncokret, soja, kikiriki
Gradnja æelija, kostiju, zuba, nervnog sistema, zaceljuje rane, gradi antitela, spreèava zamor

Kalijum
Agrumi, dinja, paradajz, jabukovo siræe, salata, nana, suncokret, suve kajsije, banane, krompir
Alergije, reguliše krvni pritisak

Magnezijum
Smokve, limun, grejpfrut, kukuruz, badem, jabuke, semenke, jezgrasti plodovi, tamno zeleno povræe
Nervi, mišiæi, pretvara šeæer u krvi u energiju, srce, zubi

Selen
Mekinje, pšeniène klice, crni luk, paradajz, prokelj, brazilski orah
Tkivo






Pravilno pripremanje vocaa i povrca

SlikaDa bi se u namirnicama maksimalno zadržali hranjivi sastojci, važno je da se tokom pripremanja hrane pridržavamo odreðenih pravila:

Voæe i povræe treba dobro oprati pre nego što pristupimo njegovoj daljoj obradi - ljuštenju, seèenju, kuvanju i slièno.

Da bi se zadržali vitamini B i C, namirnice ne teba potapati. Treba ih oprati pre guljenja da bismo otklonili vibraciju i prljavštinu, koja bi se inaèe prenela na deo koji se jede, a zatim oljuštiti, oèistiti i ponovo dobro oprati.

Pošto se vitamini nalaze tik ispod kore, ukoliko je neophodno oguliti namirnicu, to treba da bude veoma pažljivo, da kora bude što tanja. Krompir je najbolje oguliti finom žicom za posuðe (koja se koristi samo za èišæenje povræa i voæa) ili ga kuvati i peæi sa ljuskom. Šargarepu, takoðe, ne treba guliti, veæ blago izribati žicom ili èetkicom za povræe.

Prilikom seèenja i guljenja voæa i povræa treba upotrebiti oštar nož, jer prilikom nagnjeèenja tkiva dolazi do uništavanja vitamina A i C.

Voæe i povræe treba uzimati što više u sirovom stanju, u obliku salata, koje treba pripremati neposredno pred jelo, jer iseèeno voæe i povræe stajanjem gubi vitamine.

Ne bacajte spoljašnje, grubo, lišæe zelene salate, jer je bogatije vitaminima, kalcijumom i gvožðem nego unutrašnje.

Seckani peršunov list i celerov list dodati jelu (posebno supama i èorbama) kada prestane da vri i kad se skine sa vatre, da se ne bi uništili vitamini.

Pre dinstanja luka ne zagrevati ulje, veæ u hladno dodati iseckan luk i malo vode, koju treba postepeno dolivati dok luk ne omekša. Voæe i povræe treba odmah po kupovini pohraniti u frižider, jer toplota utièe na dehidraciju i gubljenje svežine.

Bolje je koristiti zamrznuto nego konzervirano ili od stajanja uvelo voæe i povræe. Zamrzavanjem ono zadržava hranljive sastojke i energetsku vrednost koja je postojala u momentu zamrzavanja.Prilikom kuvanja ne treba prethodno odmrzavati namirnice, veæ ih naliti hladnom vodom i postepeno zagrevati.

Prilikom kuvanja koristiti što manje vode, slabiju temperaturu i kuvati hranu što je moguæe kraæe. Poželjno je koristiti AMC, ZEPTER ili neko slièno posuðe od nerðajuæeg èelika ili emajla sa duplim dnom. Kuvanje u teflonskim, bakarnim i gvozdenim posudama uništava odreðene minerale i vitamine.

Ne bacajte vodu u kojoj ste kuvali povræe; iskoristite je za pripremanje supe, sosova, napitaka. Korišæenje sode bikarbone prilikom kuvanja povræa nije poželjno, jer uništava vitamin B1 i vitamin C. Pripremajte i kuvajte hranu istog dana kada je i uzimate, jer nakon 48 èasova kuvana hrana gubi svoju bioenergetsku vrednost.

Dok pripremate hranu, budite u molitvi ili posveæenom, meditativnom stanju svesti, raspoloženi i sreæni, jer æe se tako pridodati najveæa kolièina ljubavi u jelo koje pravite. Kaže se – Ljubav je najvažniji zaèin i bez tog zaèina ni jedno jelo nema dobar ukus.

Lekovito dejstvo povrća

Visok procenat složenih ugljenih hidrata svrstava povrće u energetski visoko kvalitetnu hranu, a enzimi, vitamini, minerali i belančevine od povrća čine graditelja ćelija odgovornog za obnovu organizma.

Povrće ima izuzetno lekovito dejstvo i veoma je važno da se svakodnevno konzumira. Najbolje ga je uzimati u sirovom stanju, u obliku salata, ceđenih ili kašastih sokova, zatim blago obareno u što manjoj količini vode i kuvano, ali tako da se zadrže svi hranljivi sastojci.

Povrće se dobro kombinuje sa svom ostalom hranom (žitaricama, belančevinama, mastima i dr.) osim sa voćem, pa je poželjno da se prilikom pripremanja jela, posebno sokova, voće i povrće ne mešaju. Izuzetak su paradajz i krastavac, zbog izuzetno visokog sadržaja vode, pa se mogu uzimati i sa voćem.

Paradajz je stigao u Evropu tek nakon otkrića Amerike. Spada među biološki najvrednije povrtne biljke. Ima izuzetno visok procenat vode, zatim vitamina i minerala, posebno vit C (kao limun i pomorandža) i Slikakarotina koji stvara vit A, kao i vit B, E, K, PP. Bogat je mineralima i u svom sastavu ima kalijum (250-300 mg), natrijum, magnezijum, kalcijum i gvožđe. Poznat je po maloj kaloričnoj vrednosti, može se uzimati u svako doba i kombinovati sa svakom hranom.

Lekovita svojstva paradajza: jača otpornost i imunitet organizma, protiv kašlja i plućnih bolesti, bolesti mokraćnih organa, snižava visok krvni pritisak, dobar je za poboljšanje probave, leči dijabetes, bolesti jetre, reume, pomaže izbacivanju tečnosti iz organizma.

Krastavac je korišćen još pre 5000 godina na Himalajima. Izuzetno je bogat vitaminima iSlika mineralima (oko 400 mg), naroćito sadrži kalijum (141 mg), zatim, kalcijum, fosfor, natrijum, jod, mangan i gvožđe.

Ima izuzetno visok sastav vode (95%) i zbog toga krastavac spada u hranu najmanje energetske vrednosti, ali je zbog minerala i vitamina izuzetno lekovit.

Lekovita svojstva krastavca: Koristi se protiv bolesti želuca i creva, upala kože, kožnog osipa, ujeda insekata, za pročišćavanje krvi, bolji rad bubrega i lečenje mokraćnih organa, čireva i hemoroida. Posebno se koristi u kozmetici, za ulepšavanje i osvežavanje kože lica.

Kupus je izuzetno značajna namirnica u ishrani na našem podneblju. Bere se od maja do novembra. Gaji se kao beli kupus i kao crveni kupus, koji jeSlika kvalitetniji. Izuzetno je bogat mineralima (800 mg), posebno sadrži kalijum (266 mg) i kalcijum, zatim gvožđe, magnezijum, sumpor, bakar i fosfor) bogat je i vitaminima, naročito vitamin C, kojeg ima isto koliko ga sadrže limun i pomorandža, kao i vitamin U, vitamin B, vitamin B1, vitamin B6, vitamin B12, provitamin A.

U ishrani ga je najbolje koristiti u sirovom ili ukiseljenom stanju, jer kuvanjem gubi svoja najvrednija svojstva. Štetan je ako se prži ili dinsta na masti ili ulju.

Lekovita svojstva kupusa: leči čir na želucu (procediti i piti sok), kao i čir na dvanaestopalačnom crevu. Sprečava skorbut, leči hronični zatvor, jača odbrambeni mehanizam organizma, leči reumu, malokrvnost, plućne bolesti, artritis, proširene vene, deluje antiseptično. Posebno su delotvorne obloge od zagrejanih listova kupusa protiv glavobolje, išijasa, rana, čireva, upala, opekotina, reume, uboda insekata. Raso se koristi kao lek za zastareli kašalj, kao preventiva za manjak kiseline u želucu, kao i za jačanje sluha.

Paprika je stigla u Evropu iz Južne Amerike, a zbog svojih izuzetnih svojstava poznata je i kao hrana i kao lek, a koristi se i kao začin. Crvena paprika je bogatijaSlika hranljivim sastojcima od zelene paprike. Pored visokog sastava minerala (700 mg) i vitamina, bogata je ugljenim hidratima (8%), belančevinama i mastima.

Najvažniji sastojak paprike jeste vitamin C (do 400 mg), koga ima dva puta više nego u limunu i pomorandži i nalazi se u vrhu po sadržaju vitamina C, odmah iza namirnica kao što su (šipak, borovnica i peršun). Od vitamina značajni su vitamin B1, vitamin B2 i provitamin A. Bogata je kalcijumom, fosforom, gvožđem, kalijumom (212 mg).

Lekovita svojstva paprike: Protiv ateroskleroze, upale grla i raznih upala kože, opadanja kose, groznice, poboljšava probavu, širi kapilare, otvara apetit i otklanja mamurluk.

Šargarepa spada u najlekovitije povrće, praktično predstavlja pravu malu prirodnu apoteku. Najvredniji sastojak šargarepe jeste karotin, koji stvara provitamin A - sadrži ga najviše od sveg povrća. Pored karotina, bogata je mineralima i vitaminima, a u svom sastavu ima eterična ulja, belančevine, celulozu, skrob i šećer, jabučnu kiselinu i panteonsku kiselinu, pektinom, sluz, fitosterinomSlika, glutaminom, galaktanom, inozitolom, pentozanom, kalijum i ostale mineralime. Od vitamina su najviše zastupljeni vitamini B grupe, vitamini D grupe, vitamini PP grupe, vitamini E grupe i vitamini H grupe.

Lekovita svojstva šargarepe: Poznato je da se redovnim uzimanjem šargarepe može sprečiti pojava mnogih oboljenja i da se njom leči preko trideset bolesti. Sadrži osnovne sastojke potrebne za rast, razvoj i jačanje organizma, čuva i poboljšava vid, sprečava anemiju, gorušicu, otekline od vodene bolesti, poboljšava varenje, olakšava izlučivanje mokraće, sprečava opadanje kose, njom se leči šećerna bolest, reuma, giht, upala krajnika, bolesti disajnih organa, rane i opekotine, pročišćava krv i odstranjuje otrovne materije iz organizma, u kombinaciji sa cveklom pomaže za lečenje karcinoma u početnim fazama, otklanja umor od umnog rada, može bitno pojačati koncentraciju.

Da bi se sačuvali svi hranljivi sastojci ne treba je guliti, već je dobro oprati četkicom za povrće.

Peršun se koristi kao lekovita biljka u narodnoj medicini, a kao začin i hrana, jer se upotrebljava i koren i lišće. Izuzetno bogatstvo mineralima i vitaminima svrstava ga uSlika najlekovitije biljke. Po sadržaju vitamina C daleko premašuje limun i pomorandžu - u 100g peršunovog lista ima 166 mg. Vitamina C. Sadrži puno i provitamina A i grupu B vitamina, čak i B12 vitamina. Od minerala, kojih u 100 g lista ima 1630 mg, najviše sadrži kalijum (1000 mg), gvožđe (8 mg), kalcijum (245 mg), fosfor (128 mg), magnezijum, mangan i bakar.

Lekovita svojstva peršuna: Koristi se za poboljšanje cirkulacije, za probleme mokraćnih kanala (čaj), za umirenje nerava, za otklanjanje naduvenosti, za ublažavanje bolova, za pročišćavanje krvi, a pomaže stvaranje crvenih krvnih zrnaca, blagotvoran je za otklanjanje groznice, upala očiju, bolesti bubrega, sunčane mrlje i jetrene mrlje na koži, za ubode i ujede insekata i srčane tegobe.

Cvekla vodi poreklo sa obala Sredozemnog mora. Smatra se da je jedna od najkorisnijih i najlekovitijih namirnica. Izuzetno je bogata belančevinama, ugljenim hidratima i mastima, a u sebi sadrži skoro sve minerale: kalijum (336 mg), kalcijum, natrijum (86 mg), magnezijum, betain, betanin, fosfor, gvožđe, bakar, mangan, brom, sumpor, jod... i vitamin B1, vitamin B2, vitamin BI2, vitamin C i vitamin P.

Lekovita svojstva cvekle: osnov lekovitosti ove biljke jesu betanin i betain, koji su odgovorni za ubrzavanje razmene materija,Slika održavanje krvnih sudova, regulisanje krvnog pritiska, smanjenje holesterola, podsticanje rada jetre. Zbog svog sastava cvekla deluje antikancerogeno, blagotvorna je takodje za sprečavanje tumora i leukemije, ateroskleroze, leči grip, nizak krvni pritisak, snižava holesterol, utiče na nerve i mozak, cvekla pročišćava krv i deluje na stvaranje crvenih krvnih zrnaca, njenom upotrebom se usporava starenje, a odlična je zaštita od radioaktivnosti i zračenja.

Cvekla je najzdravija kad se uzima kao sok. Od 1 kg cvekle dobije se 700 g soka. Veoma je ukusan kada se sa njim iskombinuje šargarepa, celer, peršun i limun.

Celer se koristio još u starom Egiptu. Danas je poznat kao hrana, začin i lek. Koristi se i koren i list. Veoma je bogat jer sadrži limonen, eterična ulja, masna ulja, kao i apin,Slika asparagin, kolin, tirozin, pentosan, šećer i masti. Pored toga, sadrži i belančevine, ugljene hidrate, celulozu, kalcijum, natrijum (77 mg), kalijum (321 mg), fosfor (80 mg).

Lekovita svojstva celera: Koristi se kao lek za astmu, lek za nerve, lek za mokraćne puteve, lek za katar pluća, lek za bubrege, lek za reumu i lek za giht. Sprečava probavne smetnje, pospešuje razmenu materija, poboljšava apetit, jača želudac, reguliše varenje, koristi se i kao diuretik (čaj).

Crni luk je poreklom iz Azije, a rasprostranjen je po čitavom svetu. Pored vitamina i minerala, izuzetno je bogat ugljenim hidratima (9,6 g). Od mineralnih soli najviše sadrži kalijum (175 mg) i sumpor, a od vitamina B1, B2, C, E, H, K, P, karotina (provitamin A). Pored toga, sadrži glikozid, eterična ulja, u njemu seSlika nalaze biljni hormoni slični insulinu i bakterostatici.

Lekovita svojstva crnog luka: Snižava visok krvni pritisak, jača srce, reguliše šećer u krvi, otklanja nervozu i nesanicu, olakšava iskašljavanje, pomaže kod varenja, lek je za upalu krajnika i promuklost, sprečava zgrušavanje krvi, opadanje kose, snižava visoku temperaturu, deluje kao diuretik.

Beli luk potiče iz centralne Azije. Za Stare Egipćane je beli luk sveta biljka, za Kineze je izuzetno lekovita biljka, a Persijanci su ga preporučivali kao lek za poboljšanje cirkulacije. Bogat mineralima Slika(kalcijum, sumpor, fosfor, gvožđe), ugljenim hidratima (27,5 g ), u sebi sadrži sumporna eterična ulja, alicin, azotne materije, alin, fermente i vitamine doprinosi popularnom nazivu "prirodni antibiotik".

Lekovita svojstva belog luka: leči visok krvni pritisak, koristi se za razlaganje masnoće u krvi, leči aterosklerozu, šećernu bolest, srčana oboljenja, reume, glavobolje, neuroze, umor, bronhitis, veliki kašalj, astmu, tuberkolozu, tifus, koleru, besnilo, pomaže za lečenje groznice i malarije, za izbacivanje toksina iz organizma, čišćenje creva i lečenje crevnih glista, kao i za poboljšanje cirkulacije.

Rotkva je poreklom iz Azije i jedna je od najstarijih kultivisanih biljaka u svetu. Nalazi se i na crtežima grobnica starih Egipćana, koji su smatralida je rotkva čudotvorna biljka i lekovita biljka. Veoma je rasprostranjena i koristi se kao salata, začin ili lek. Gaji se kao bela rotkva i crna rotkva. Nema neke posebne Slikaprehrambene vrednosti, ali ima značajna gurmanska i lekovita svojstva. Ljuto - gorkog je ukusa, što uslovljava gorušičavo ulje. Pored toga, sadrži i natrijum, kalijum, magnezijum, vitamine, nigrosin, rafanol, sumporne heterozide, gorke i ljute materije. Najbolje je uzimati sok od rotkve ili je sitno narendati kao salatu.

Lekovita svojstva rotkve: Blagotvorno deluje na probavne organe, pojačava lučenje u želucu, otvara apetit, okrepljuje, podstiče rad disajnih organa i bronhija, leči oboljenje žuči i žučne puteve, koristi se protiv pojave peska i kamenca u žuči, bolesti bubrega, kod smanjene funkcije jetre, za izbacivanje kamena iz mokraćnog mehura, leči katar creva, proliv, skorbut, reumu, išijas, promuklost, kašalj, gliste, opadanje kose, koristi se za čišćenje rana i kao diuretik.

Krompir je poreklom iz Perua i Čilea; rasprostranjen je u celom svetu, a najviše se gaji uSlika Evropi. Po svojoj bioenergetskoj vrednosti spada u najhranljivije namirnice. Bogatstvo krompira su ugljeni hidrati (19 g), posebno sadrži skrob, belančevine, masti, vitamine (C, B1, B2) i minerale, a naročito kalijum (523 mg).

Lekovita svojstva krompira: sprečava skorbut, ublažava bolove od katara želuca, leči čir na želucu i čir na dvanaestopalačnom crevu, leči žuljeve, odstranjuje glavobolju i visoku temperaturu, višak želudačne kiseline, podstiče rad srca, pomaže kod akutnog artritisa, reume, bronhitisa, promrzlina, opekotina, ekcema, deluje kao diuretik.

Pasulj je poreklom iz Amerike. Ima izuzetnu biološku i kaloričnu vrednost. Ugljeni hidrati (52%), belančevine (26%) i masti (2,1%) sadrži i važne aminokiseline, lecitin, pektin, kalijum, kalcijum, fosfor, gvožđe. 100 g pasulja ima Slika143 kalorije. Pasulj je težak za varenje, pa ga treba preko noći potopiti i prvu vodu kad prokuva procediti, pa tek onda kuvati. Može mu se dodati nekoliko listića sveže ili sušene nane, umesto uobičajene soda bikarbone koja uništava vitamine i minerale. Osobama koje imaju želudačne ili slične probleme preporučuje se uzimanje pasulja pasiranog kao pire od pasulja, u obliku supe ili kaše.

Lekovita svojstva pasulja: pomaže kod lečenja šećerne bolesti, upale bubrega, upale mokraćnih kanala, bolesti uha, glavobolje, čireva, krvarenja iz nosa, besnila i svraba.

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Nov 21, 2008 11:19 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
POSEBNO VAŽNE NAMIRNICE



Integralne žitarice

Čovek je odvajkada u svojoj ishrani koristio celo zrno žitarica. Tek je moderna tehnologija i otkriće čeličnih valjaka za preradu pšenice (1830. godine) zamenilo klasične kamene mlinove i dovelo do masovne proizvodnje belog brašna. Odbacujući celo zrno i orijentišući se isključivo na beli hleb i peciva savremeno čovečanstvo je postepeno potisnulo i iz svoje ishrane odbacilo ostale, izuzetno vredne žitarice: raž, heljdu, proso, ječam, ovas (zob), pa čak i kukuruz.

Vekovima su naši preci kultivisali ove biljke i odgajali ih za svoju ishranu, da bi ih se moderni čovek tako lako odrekaoSlika i degradirao ih u stočnu hranu. Samo su retki pojedinci pokušavali da zadrže i sačuvaju tradicionalne načine pripremanja jela od integralnih žitarica., kao posebne gurmanske specijalitete.

Druga polovina našeg veka donosi budjenje svesti o potrebi vraćanja na prirodne izvore hrane i visokim biološkim vrednostima koje ona ima za ljudski organizam.

Jedan od osnovnih principa pravilne i zdrave ishrane jeste svakodnevna upotreba integralnih žitarica. Korišćenje belog brašna i proizvoda od belog brašna, pre svega hleba i peciva, dovode do mnogih ozbiljnih oboljenja savremenog čoveka. Upotreba celog zrna u ishrani daje ljudskom organizmu energiju (zbog visokog sadržaja složenih ugljenih hidrata), podmazuje zglobove, odstranjuje otrove i pomaže detoksikaciji. Jer, nutritivne vrednosti integralnih žitarica su neuporedivo veće od belih žita, iz kojih je praktično odstranjeno sve što je vredno, s obzirom da se u opni zrna nalaze sve hranljive materije neophodne za razvoj, rast i održavanje organizma.

Sadržaj ugljenih hidrata u celom zrnu većine žitarica prelazi 70%, belančevina od 10-17%, masti od 1,5-10%, vitamina i minerala do 2%, a visok je sadržaj i celuloznih vlakana i amino kiselina.

Pšenica je danas u svetu najvažnija od svih žitarica, jer se najviše koristi za proizvodnju hleba, peciva i ostalih proizvoda od brašna. Poreklom je iz jugozapadne Azije.

Ono što pšenicu stavlja u prvi plan jesu njena biološka i pekarska svojstva. Iako su neke od žitarica po svojoj nutritivnoj vrednosti iznad pšenice, ona preovladava upravo zbog prednosti koje ima prilikom mešenja hleba i peciva.

Celo zrno pšenice sadrži 70,7% uglejnih hidrata, 10,2% belančevina, oko 2% masti, 1,7% minerala, vitamine B, E, D, K i provitamin A (koji se od svih žitarica nalazi jedino u pšenici). Od minerala najviše sadrži fosfor (50%) i kalijum (20-30%), zatim gvozde, magnezijum i kalcijum. Posebnu vrednost imaju pšenični škrob i pšenične klice.

Lekovita svojstva pšenice: Jača imunitet, pospešuje rast i razvoj organizma, protiv iscrpljenosti i neraspoloženja, reguliše probavu, leči osip, lišaj i upalu kože, protiv upale grla i kašlja, trovanja i bolova, srčanih oboljenja i protiv preranog starenja.

Seitan je visokoproteinski proizvod od pšenice - zovu ga i pšenično meso. Sadržaj proteina je 70%, a sadržaj masti i ugljenih hidrata je simboličan. Lako je svarljiv i brzo se asimilira u organizmu, tako da se preporučuje sportistima, deci i onima koji su vrlo aktivni sa visokim utroškom energije. Koristi se kao potpuna zamena za meso (kao i soja), bogatog je ukusa i vrlo se lako priprema i dobro kombinuje sa ostalim namirnicama. Vrlo su popularni odresci, ćufte, đuveči, sarmice i slično. Na tržištu se može nabaviti kao sirovi seitan ili već pripremljen (propržen) sa soja sosom.

Raž je žitarica koja se vekovima takmičila za prevlast u proizvodnji hleba sa pšenicom, iako nije ni približno rasprostranjena i korišćena kao pšenica. Međutim, raž je po svojim botaničkim i pekarskim karakteristikama najsličnija pšenici (zrno, klas, stabljika, belančevine koje sadrže gluten - lepak). Raž je pored pšenice i kukuruza, jedina žitarica koja nema omotač oko zrna (pleva) i može se koristiti u ishrani u prirodnom obliku, bez dodatne tehnološke obrade. Raž potiče iz zapadne Azije, tačnije Zakavkazja.

Sadržaj ugljenih hidrata u raži je 74%, belančevina 9,3%, masti 1,8%, minerala 1,8% (među kojima najviše sadrži kalijum, fosfor, magnezijum, gvožđe, kalcijum, natrijum, sumpor i mangan), vitamine, posebno grupe vitamin B. Raž je nešto kaloričnija od pšenice - 100 g raži sadrži 349 kalorija.

Lekovita svojstva raži: Protiv šećerne bolesti, anemije, bazetove bolesti, tegoba u klimaksu, migrene, zatvora, za poboljšanje krvi i nervnog sistema.

Ječam (geršla) se nepravedno smatra sirotinjskom hranom. Po biološkim vrednostima je zdraviji od pšenice, jer ima izuzetna lekovita svojstva. Spada u jednu od najstarijih žitarica, poznat je još u kamenom dobu, a tragovi kulture ječma pronađeni su u području Tigra i Eufrata, dolini Nila i švajcarskim jezerima. Posebno je cenjen u staroj Grčkoj, gde ga smatraju darom boginje Demetre - "Majke žita". Savremena nauka je utvrdila da ječam ima čak 35% nezasićenih masnih kiselina, koje smanjuju holesterol u krvi, što ječmu polako vraća izgubljene pozicije iz drevne prošlosti. Prirodni ječmeni slad izvanredan je zaslađivač i odlična zamena za šećer. Ječam se takođe veoma koristi za proizvodnju piva.

Sadržaj ugljenih hidrata u ječmu je veći nego kod pšenice 73,4%, belančevina 11%, masti 1,8%, a veoma je bogat i mineralima (kalijum, fosfor, magnezijum, kalcijum, natrijum, sumpor, gvožđe, bakar, cink, jod) i vitaminima, posebno vitamin B 12 i vitamin E, kojih ima više nego u ostalim žitaricama, kao i vitamin A i D.

Lekovita svojstva ječma: Smanjuje holesterol, jača organizam, protiv starenja, avitaminoze, gojaznosti, neurastenije, bolesti krvnih sudova, grčeva u nogama, reume, išijasa, bolesti želuca i grla.

Ovas ili Zob je poreklom iz Azije i, mada spada u najlekovitiju žitaricu, više služi za stočnu nego za ljudsku ishranu, posebno za ishranu konja. Poslednjih godina u ljudskoj ishrani su popularne zobene pahuljice, koje su izuzetno hranljive, jer su u njima sačuvani svi prirodni sastojci zrna.

Zbog visoke sadržine minerala, posebno kalcijuma, fosfora, joda, kalijuma, gvožđa, cinka, bakra, mangana, magnezijuma, natrijuma, sumpora, fluora, vitamina grupe B, K, H, E i karotina (provitamin A) i aminokiselina, kojima se podstiče rast i stvaranje crvenih krvnih zrnaca, ovas je više lek nego hrana. Poznat je po visokom sadržaju lako svarljivih belančevina, čak 95% od ukupnih blančevina i preko 20 esencijalnih aminokiselina, čiji je sastav daleko najpovoljniji u odnosu na ostale žitarice. Takođe sadrži 7% masti bez holesterola.

Lekovita svojstva Ovsa ili Zobi: pročišćava krv, leči šećernu bolest, žuč, jetru, leukemiju, gangrenu, bubrege, mokraćni mehur i kanale, razne upale, slezinu, jajnike, matericu. Kašom od zobenih pahuljica uspešno se leči karijes, a čaj od zobi leči želudačne probleme i probleme unutrašnjih organa.

Kukuruz potiče iz Meksika, gde je uzgajan 4500 godina pre naše ere. To je jedina biljka kojoj do danas nije pronađen prirodni, divlji oblik. Nekada je bio jedna od osnovnih žitarica u ljudskoj ishrani, da bi ga degradirali u stočnu hranu. Poslednjih decenija se sve više koristi i u ljudskoj ishrani, posebno kao instant brašno, pahuljice, klice, zrno u limenkama. Zrno kukuruza je bogato ugljenim hidratima, skrobom, šećerom i belančevinama - proteinima. Ulje od kukuruza je bogato linolenskom kiselinom, fitosterinom i vitaminom E. Od kukuruznog skroba dobija se grožđani šećer. Kukuruzna svila sadrži hlorofil, fosfornu kiselinu, vitamin K, tanin, eterična ulja, šećer, enzime, silicilnu kiselinu, kalijevu so i kalcijumovu so i veoma je cenjena u narodnoj medicini.

Lekovita svojstva kukuruza: snižava krvni pritisak, pomaže kod oboljenja krvnih sudova, za lečenje dijabetisa, srčanih oboljenja, odstranjuje kamenac iz bubrega, bolesti mokraćnih puteva, kašalj, rahitis, bolove u kičmi, arteriosklerozu, katarakt pluća, razne upale.

Heljda je poreklom iz Azije, ali i pored izuzetno visoke hranljivosti vrlo malo se koristi u ishrani.

Bogata je ugljenim hidratima 72,9%, belančevinama 11,7%, biljnim uljem 2,4%, mineralima, posebno kalijumom (448 mg), fosforom (282 mg) i kalcijumom (114 mg), a ima i gvozdja, natrijuma i magnezijuma. Spada u lako svarljive namirnice i pored visoke energetske sadržine. Takođe ima skoro sve vitamine B grupe i značajne količine nijacina. Veoma je kalorična - 100 g jestivog dela zrna sadrži 335 kalorija.

Zbog svojih botaničkih svojstava heljda se koristi i u proizvodnji meda. Heljda na jednoj stabljici ima i do 2000 krupnih, mirisnih, cvetova različitih boja, pa je vrlo omiljena kod pčela. Heljdin med je izuzetno cenjen.

Lekovita svojstva heljde: jača otpornost kapilara i utiče na snižavanje visokog krvnog pritiska, sprečava krvarenje, pomaže kod bolesti želuca, parazitskih oboljenja, bolesti kože i proliva.

Proso je praistorijska kultura, poznata iz mlađeg kamenog doba, kada se koristio kao glavna hrana većine stanovništva i kao lek. Potiče iz severne Indije, a danas se u celom svetu smatra sirotinjskom hranom. Pored toga što spada u lekovite biljke, on je i dijetalna namirnica, lako se vari i posebno ga treba uzimati u ishrani ako je zdravlje već narušeno, posebno se preporučuje starijim osobama. U ishrani se koristi oljušten proso, jer mu ljuska nije svarljiva zbog visokog procenta celuloze (53%). Kao i kod većine integralnih žitarica biološka vrednost prosa je izuzetno visoka: ugljeni hidrati čine 73%, belančevine 10%, masti 3%, minerali 2,5%, od kojih najviše ima kalijuma, fosfora i magnezijuma, a i gvozdja, kalcijuma i joda. Kalorična vrednost je znatna - 100 g prosa ima 327 kalorija. Pored hranljivih sastojaka, lako se priprema i veoma je ukusno.

Lekovita svojstva prosoa: Leči kardiovaskularna oboljenja, aterosklerozu, bolesti organa za varenje, pročišćava kožu i utiče na lep ten, jača kosu i nokte, protiv bolesti bubrega i mokraćnog mehura, protiv mokrenja u snu, proliva, grčeva u stomaku, gihta, za preznojavanje.

Integralni pirinač potiče iz Azije, sa Dalekog Istoka i spada u najuravnoteženije namirnice. Pored ugljenih hidrata i belančevina, izuzetno je bogat mineralima i vitaminima i daje najviše energije. Određeni tipovi ljudi mogu ga svakodnevno konzumirati, posebno sportisti i ljudi izloženi fizičkim naporima.

Pahuljice se prave od integralnih žitarica. Doručak savremenog čoveka ne može se zamisliti bez pahuljica. Najčešće se koriste ovsene (zobene), ječmene, ražane, pšenične, kukuruzne i sojine pahuljice. U kombinaciji sa semenkama, sušenim voćem i sirovim ili sušenim klicama i mekinjama (musli) predstavljaju energetski jak doručak, lako svarljiv i blagotvoran. Obično se preliju vrelim mlekom, vodom, čajem ili jogurtom i ostave da odstoje desetak minuta (nije ih potrebno kuvati). Termički su obrađene tako da se mogu odmah konzumirati, bez dodatnog tretiranja.



Semenke i orašasti plodovi

SlikaSemenke su izuzetno važne u ljudskoj ishrani, jer sadrže visok procenat belančevina, minerala i vitamina, enzima, masti i ugljenih hidrata. U semenu je sva energija biljke i tu su koncentrisani svi hranljivi sastojci koji su neophodni biljci za rast i razvoj, pa su energetski veoma bogate i posebno se preporučuju kod mentalnih naprezanja i korišćenja kompjutera, učenicima i studentima i kod izuzetnih intelektualnih aktivnosti. Semenje generalno sadrži visok procenat fosfora, čak 20 puta više od ribljeg mesa, koje je poznato po visokom sadržaju fosfora.

Orah potiče sa Mediterana. Jezgro sadrži 55-65% ulja, 15% belančevina, 15% ugljenih hidrata. Bogat je kalijumom, magnezijumom, fosforom, gvožđem, vitaminima B i C. Nedozreli plod je izuzetno bogat vitaminom C, a list se koristi za pripremu lekovitih čajeva.

Lekovita svojstva oraha: Pročišćava krv, leči plućne bolesti, katar creva, upalu sluzokože očiju, uništava crevne parazite, jača vid.

Lešnik je pored oraha energetski najvrednija namirnica. Jezgro sadrži 60% ulja, 15% belančevina, 10% ugljenih hidrata, 4 mg gvožđa, kalijum, kalcijum, vitamine B i vitamine E.

Lekovita svojstva lešnika: Protiv žutice, proširenih vena, upale pluća, niskog krvnog pritiska, proliva, hemoroida, za izbacivanje toksina iz organizma. Rese sa leske se koriste za pripremu lekovitog čaja.

Badem potiče iz Azije, a najviše uspeva na Sredozemlju. Postoje slatki badem i gorki badem, s tim što je gorki badem otrovan. U 100 g badema sadržano je 20% belančevina, 50% lipida, 17% glicida, zatim kalijum, fosfor, kalcijum, gvožđe, vitamin B3 (PP).

Lekovita svojstva badema: Protiv čira na želucu i gorušice, nervnog zamora, bolesti creva, holesterola, srčanih oboljenja, za normalizaciju krvnog pritiska. Dosta se koristi u kozmetici i farmaceutskoj industriji.

Golica je seme posebne vrste bundeve koje nema ljusku. Može se konzumirati sirovo, sušeno ili pečeno. Golica sadrži belančevine (40%), nezasićene masne kiseline (40%), kalcijum, fosfor, gvožđe, pektin, linoleinsku (ulje sadrži 45%), oleinsku i steorinsku kiselinu, 90 mg E vitamina.

Lekovita svojstva golice: leči prostatu, pospešuje pravilno lučenje hormona, antioksidans, u narodu za isterivanje pantljičare. Sivozelenu pokožicu ne treba bacati jer je najlekovitija.

Suncokret su koristili još američki Indijanci. Sadrži 24% belančevina, 20% ugljenih hidrata, 47,3% ulja, zatim, fosfor, kalcijum, gvožđe, jod, kalijum, cink, magnezijum, niacin, vitamine A, D, E (80mg), B3 (PP) i vitamin B12.

Lekovita svojstva suncoketa: Antikancerogen i antivirusni. Kikiriki se obavezno mora prepržiti ili ispeći u rerni. Sadrži 26% belančevina, 18,6% ugljenih hidrata, 47,5% ulja, tiamin, linolinsku kiselinu, riboflavin, niacin. Ne preporučuje se svakodnevno uzimanje kikirikija, jer može prouzrokovati visok krvni pritisak i krvarenje iz nosa. Ovo ne važi za dijabetičare, koji ga mogu uzimati koliko žele. Ima lekovita svojstva protiv depresije.

Susam je izuzetno bogat kalcijumom i gvožđem. Koristi se seme, koje je bledo žute boje kao dodatak jelima, proizvodima od testa, poslasticama. Posebno se koristi u orijentalnoj kuhinji. Izuzetnu aromu ima ako se malo proprži na tihoj vatri. Pored belog, postoje i braon i crni susam.

Lekovita svojstva susama: Ako vam nedostaje kalcijum možete potopiti jednu supenu kašiku susama sa 0,5 dcl jogurta i ostaviti tokom noći. Ujutro pojesti na tašte.

Taan je susamov proizvod koji se koristi za pripremu alve, raznih kolača, preliva za salate i slično.

Gomasio je začin koji se priprema od susama i morske soli. Susam se dobro opere i preprži na dobro zagrejanom suvom tiganju, na tihoj vatri. So se odvojeno preprži i kada se ohladi doda se susamu. Masa se gnječi tučkom u specijalnoj suribači posudi ili avanu.

Lekovita svojstva gomasia: ublažava zamor, jača nervni sistem, jača imuni sistem, protiv glavobolja, mučnine, povraćanja, morske bolesti.

Laneno seme je jedan od najvećih izvora prirodnog lignina i omega 3 masnih kiselina, pa stoga ima antikancerogeno svojstvo, prirodni je razređivač krvi i preventivno deluje na pojavu kardiovaskularnih oboljenja, visokog holesterola i triglicerida, moždanog udara, tromboze, psorijaze, artritisa, protiv kamena u bubrezima i kamena u žuči (kašičicu sirovog semena žvakati 30 minuta ujutro na tašte), protiv zatvora (potopiti seme u mlakoj vodi koja je prokuvana i ohlađena i ostaviti da odstoji 6 časova; pojesti čitavu masu uveče pred spavanje). Najšira primena je kao dodatak hlebu i pecivima od integralnih žitarica.

Lekovita svojstva lenenog semena: deluje kao laksativ, za iskašljavanje, protiv nadimanja i zvatvora, pomaže lečenju astme i hroničnog kašlja.

Mnogima je problem kako da sami ispeku kikiriki, a da ga ne pregore ili ne presole i slično. Stavite V2 kg kikirikija u pleh. Poprskajte ga sa malo vode i malo protrljajte prstima. Kikiriki ne treba da bude natopljen, već samo malo pokvašen. Posoliti ga sitnom morskom solju i ponovo protrljati prstima. Ponovo još malo posoliti. Zagrejati rernu na 220°C i ubaciti pleh. Smanjiti na 200°C i peći 15 min. Isključiti rernu i proveriti da li je pečen, ne treba ga mešati. Obično mu treba još malo, pa ga treba ostaviti u isključenoj pećnici. Po mirisu možete znati kad je gotov, ali ipak proverite. Izvaditi i ohladiti. Služiti topao ili ohlađen, ne ljuštiti tanku crvenu opnu, u njoj su vitamini, posebno grupe B.

Ostale semenke se pripremaju slično, s tim što im treba manje vremena da se ispeku (suncokret, golica, susam). Soja se opere i ostavi preko noći da nabubri. Dobro se procedi i postupa se kao i sa kikirikijem.

Orasi, badem i lešnik se pokvase i posole i pripremaju kao kikiriki. Lešnik se ne soli, samo se malo pokvasi. Badem se prvo popari vrelom vodom, ostavi 10-15 minuta i oljušti mu se kožica. Zatim se posoli i peče u rerni kao ostale semenke, ili u šerpi na ringli, uz stalno mešanje.



Hladno cedjena ulja i namazi

Predstavljaju važan deo ishrane, jer masnoće i proteini u ishrani treba da budu zastupljeni do 20%. Veoma je važno na koji način su proizvedeni ulja i namazi, jer se konvencionalnim načinom proizvodnje, gde je temperatura preko 500°C,Slika svi hranljivi sastojci koji se nalaze u semenkama unište. Kod hladno ceđenih (nerafinisanih) ulja temperatura ne prelazi 110°C, što omogućava očuvanje nutritivnih i lekovitih svojstava semenki od kojih se proizvodi. Na primer, 100 g suncokretovog ulja sadrži 80 mg vitamina E, dok ista količina bućinog ulja sadrži 86 mg E vitamina. E vitamin - tokoferol je prirodni antioksidans, koji u konvencionalnim uljima ne postoji, tj. uništen je. Pored toga, ova ulja se koriste u tri puta manjoj količini i poželjno ih je upotrebljavaiti više puta, ako se radi o prženju.

Puteri i namazi (kikiriki, suncokret, golica, susam) se takođe proizvode tehnološkim procesima koji garantuju očuvanje bioloških kvaliteta semenki. Obično se pripremaju i konzumiraju sa integralnim hlebovima i salatom.



Gi (Ghi) - prečišćen puter

Gi potiče iz Indije i prvi put se spominje u starim indijskim tekstovima - ajurvede, koji su stari više hiljada godina. Ajurveda bi se mogle najkraće definisati kao znanje, mudrost, koje ima trajnu vrdnost i primenljivo je u svim civilizacijama i vremenskim dobima. To je znanje celovitog pristupa životu i nastalo je iz meditativne spoznaje indijskih mudraca - rišija, dolazeći direktno i na nivou kosmičke svesti primenjive na materijalni svet. Ajurveda sadrži osam osnovnih grana medicine (pedijatriju, dijagnostiku, opštu medicinu, hirurgiju, ginekologiju, oftamologiju, gerijatriju i otorinolaringologiju), koje su zasnovane na teoriji o pet osnovnih životnih elemenata: etar, voda, vazduh, vatra i zemlja; zatim na teoriji o došama (telesnim tipovima): vata, pita i kafa; teoriji o tri male (mokraća, stolica, znoj); teoriji o sedam dhatua (telesnih tkiva) i o teoriji o životnom trojstvu: telo, um i duhovna svest. Ajurveda govori o svim aspektima ljudskog života, dajući savete koji su vekovima služili svima koji su težili skladu, miru, harmoniji i dugovečnosti.
Gi je prečišćeni puter, odnosno puter oslobođen vode, proteina, zasićenih masnih kiselina, laktoze i ostalih čvrstih komponenti mleka, tako da se gi smatra posnim namazom. Koristi se kao zamena za ulja i ostale masnoće u svakodnevnom kurvanju, kao namaz umesto putera, margarina. Veoma je pogodan za prženje, jer se za razliku od ostalih masnoća ne raspada na visokim temperaturama i zadržava svoj prirodni ukus. Rasprostranjena mu je primena u medicini i kozmetici, jer ima sposobnost da upija lekovita svojstva biljaka i da ih pojačava.
Lekovita svojstva Gi -a: balansira višak stomačne kiseline, poboljšava probavu, utiče na kvalitet pamćenja i učenja, usporava starenje organizma, podiže celokupan imunološki sistem organizma. Kod spoljne upotrebe smiruje iritirane sinuse (nanosi se na unutrašnju stranu nosa), pomešan sa medom zaceljuje rane i smiruje upalne procese i plikove, pomešan sa biljkama (ruzmarin, kamilica) blagotvoran je prilikom masaže osetljive kože.
Gi spada u lako svarljive masnoće i naš organizam ga koristi kao izvor energije, sporo sagoreva i tako snabdeva organizam energijom tokom čitavog dana. Jedna kašičica Gi -a (5g) sadrži 45 kalorija, 0,0g proteina, 0,0g ugljenih hidrata, 0,0g vlakana.
Smatra se da je rok trajanja Gi -a neograničen ukoliko se čuva na hladnom mestu, a da sa godinama njegova nutritivna svojstva rastu i da nakon 20 godina leči sve bolesti na svetu.



Soja

Soja potiče iz Kine, gde se koristi već preko tri hiljade godina. Zbog izuzetnih sastojaka koje sadrži, Kinezi je nazivaju "čudotvorno zrno" i "anđeoska hrana". Soja je najkoncentrisanija biljna hrana za koju se zna. Izuzetno visok procenat belančevina - proteina (43%) ubraja je u najhranljiviju namirnicu. Radi poređenja, to je dva i po puta više od procenta koji sadrži juneće meso i 12 puta više od neobranog mleka. Izvanredna je zamena za meso, jer su belančevine koje sadrži mnogo kvalitetnije i prilagodljivije ljudskom organizmu.

SlikaPored proteina, soja ima visok sadržaj minerala i vitamina, koji su izvanredno uravnoteženi tako da odgovaraju ljudskoj ishrani.

Soja se koristi u rasličitim oblicima: u zrnu, koje je najbolje potopiti preko noći da nabubri, a zatim ga samleti (za šnicle, sarmu, musaku), ili ga ispeći kao kikiriki; kao brašno se koristi za dodatak i mešanje sa ostalim žitaricama i kao osnovu za pripremu soja majoneza; od nje se pravi mleko, koje je potpuna zamena za kravlje mleko i sir - tofu, koji je veoma popularan u čitavom svetu; zatim, soja sos (tamari i soju), kao začin i dodatak jelima, posebno pirinču i čorbama.

Soju ne treba preterano konzumirati, jer spada u jaku hranu. Poželjno je uzimati je 2 do 3 puta nedeljno i u manjim količinama.

Miso je sojina pasta koja se dobija dugotrajnim procesom fermentacije sojinih zrna, soli i neke od žitarica (ječma, pirinča, pšenice). Proces fermentacije dovodi do potpunog razgrađivanja sojinih zrna i žitarica na hranljive sastojke koji se izuzetno lako i brzo vare. Bogat je enzimima, ugljenim hidratima, esencijalnim uljima, vitaminima, mineralima, proteinima i sadrži 18 aminokiselina među kojima i 8 esencijalnih.

Odnos hranljivih materija je izuzetno izbalansiran, pa se miso preporučuje u svakodnevnoj ishrani, kao supa (u kombinaciji sa algama i povrćem), dodatak jelima, sosovima, varivima, testeninama, namazima. Mala količina miso-a ima izuzetno visoku hranljivu vrednost, a bakterija koju sadrži i koja pomaže varenju i otklanja nepoželjne bakterije u crevima, može izazvati neprijatnosti ukoliko se miso ne koristi prema datom uputstvu. Obično se koristi jedna kafena kašičica miso -a na litar vode.

Sazreli miso je obično tamne boje i punog i jakog ukusa i nisu mu potrebni nikakvi dodaci. U Japanu se proizvode na stotine vrsta misoa, koji imaju različite boje i ukuse, što zavisi od sastojaka koji se koriste i načina proizvodnje.

Miso nije samo hrana, već je i lek, jer ima posebne zdravstvene efekte koji su vekovima poznati, ne samo u Japanu, već širom sveta. Miso sadrži visoke količine glikoze koja nam daje energiju, pa se preporučuje kod izuzetnih psihofizičkih napora i tokom zime kada zagreva telo i sprečava osećaj hladnoće.

Lekovita svojstva miso -a: Bogat je mineralima, što utiče na uravnotežavanje metabolizma. Sadrži enzime, koji pomažu i pospešuju varenje. Miso hrani kožu i krv i ubrzava gradnju tkiva i ćelija kože, pa doprinosi lepoti, jača kosu i daje joj sjaj.

Pošto sadrži linolinsku kiselinu i lecitin, koji rastvara holesterol i omekšava krvne sudove, sprečava i ublažava posledice kardiovaskularnih oboljenja, ateroskleroze i vosokog krvnog pritiska. Jača imuni sistem i tako sprečava alergije i tuberkolozu. Ublažava loše efekte preteranog pušenja i uzimanja alkohola. Utiče na ublažavanje posledica svih vrsta radioaktivnog ozračenja.

Najpoznatije vrste misoa su: mugi miso, kome miso i hačo miso.

Mugi miso - priprema se od ječma i brže fermentira od soja misoa. Najpopularniji je jer je po ukusu najprivlačniji. Inače ima najviše minerala od svih vrsta misoa.

Kome miso - pored soje sadrži i pirinač i preporučuje se korišćenje u letnjim mesecima.

Hačo miso - priprema se samo od sojinog zrna i najbogatiji je belančevinama. Pravi se sa najmanjom količinom soli i najsuvlji je u odnosu na ostale vrste.



Miso supa

* 1L vode * 1 kašikica misoa

* 1 kašikica biozačina * 1 lovorov list

* 1/2 kašikice đumbira

Prokuvati vodu sa začinima oko 3 min od kada prokuva i skinuti sa vatre. Ostaviti nekoliko min da se prohladi i razmutiti miso. Ova supa je kao lek protiv prehlada, malaksalosti, iscrpljenosti. Po želji se može dodati sitno izrendano razno povrće.

Tamari - Soja sos priprema se od soje i morske soli. Proizvod je koji nastaje od tečnosti koja ističe prilikom fermentacije misoa. U odnosu na soju (koji se priprema od soje, žita, vode, morske soli i kodži alge) ima jači i oštriji ukus i miris i tamnije je boje. I tamari i soju sadrže organske aminokiseline, mikroorganizme i fermente koji pomažu varenju. Tamari i soju se koriste kao dodatak jelima, supama, pirinču, kao začini i umesto soli. Važno je imati u vidu da se so u fermentisanim proizvodima veoma razlikuje od uobičajene soli i postepeno bi trebalo preći na potpuno korišćenje tamarija prilikom pripremanja jela. Pored toga tamari je vrlo bogat proteinima.

Sojino mleko je izuzetno hranljiv i zdrav napitak, koji zamenjuje kravlje mleko. Po sastavu je veoma uravnoteženo, jer sadrži vitamine i minerale, proteine, nezasićene masne kiseline (50-60% više od kravljeng mleka) i posebno gvožđe, a uopšte ne sadrži holesterol ni mlečni šećer, koji je uglavnom u kravljem mleku uzročnik raznih alergijskih smetnji. Sojino mleko takođe ne sadrži bilo kakve nadražujuće sastojke, pa je lako svarlji-vo i mogu ga konzumirati bebe i deca. Preporučuje se onima koji pate od kardiovaskularnih bolesti i visokog krvnog pritiska, ateroskleroze i holesterola. Ima prirodan blag pomalo slatkast ukus i fini miris.

Najčešće se može nabaviti kao mleko u prahu, a možete ga pripremiti i sami od sirovog zrna soje.

Mleko se priprema na sledeći način: 3 šolje sojinog zrna dobro oprati i potopiti da odstoji preko noći. Procediti (vodu baciti) i samleti mašinom za meso dva puta. Naliti sa 6 litara vode i kuvati da provri. Kada provri dodati 1 dcl hladne vode i postupak ponoviti tri puta. Kada treći put provri skinuti sa vatre i sipati u cediljku obloženu sa nekoliko slojeva čiste gaze, koja je postavljena iznad većeg lonca ili plastične posude da se procedi. Skupiti krajeve gaze i čvrsto ih zavrtati da bi se iscedilo što više tečnosti, tj. soja mleka. Masa koja ostane u gazi naziva se okara i može da se koristi za pripremu ćufti od povrća, proje, slanog peciva, hlebova i si. Kod korišćenja okare treba voditi računa da joj je trajnost ograničena na dva do tri dana na hladnoj temperaturi.

Tofu je sir od soje koji se pravi od sojinog mleka. To je najpopularniji i najrasprostranjeniji sojin proizvod koji se koristi u ljudskoj ishrani. Blagog je i prijatnog ukusa i lako prima začine, tako da se može pripremati na različite načine i u kombinaciji sa drugom hranom. Obzirom da tofu ne sadrži balastne materije preporučuje se konzumiranje sa žitaricama i povrćem. Tofu se čuva u frižideru u posudi sa vodom, da voda prekrije tofu, do desetak dana. Vodu treba menjati svaka dva dana. Veoma je bogat kalcijumom, fosforom, gvožđem, tiaminom, riboflavinom, niacinom i panteonskom kiselinom. Tofu u našem telu preventivno deluje na sprečavanje nastanka bolesti krvnih sudova, visokog krvnog pritiska i osteoporoze.

Tofu se može konzumirati u sirovom stanju, mariniran, pržen ili blago obaren na soja sosu (tamari ili soju).



Alge

Alge su plodovi mora izuzetno bogati mineralima i vitaminima, proteinima i lako svarljivim ugljenim hidratima. Od minerala najviše imaju kalcijum, fosfor, gvožđe, jod, magnezijum, natrijum, a od vitamina A, B1, B12 i C.

Lekovito dejstvo algi je od davnina poznato, posebno kada su u pitanju teška oboljenja; u savremeno doba - kancer. Visok sadržaj minerala pomažeSlika pročišćenju organizma i krvi kao i otklanjanju kiselosti, izazvane pre svega preteranim unošenjem mesa, mlečnih proizvoda i belog šećera. Alge pomažu sprečavanje i lečenje mnogih savremenih bolesti: raznih vrsta alergija, anemiju, aterosklerozu, visok krvni pritisak, nervne poremećaje, artritis, reumatizam. Kod izuzetno teških bolesnika, koji su podvrgnuti ozračenju i u post-terapiji lečenja kancera preporučuje se mala količina u svakodnevnoj ishrani.

Najpoznatije alge koje možete naći na našem tržištu su: kombu, vakame, arame, nori, hidjiki. Dobro se kombinuju sa svim vrstama integralnih žitarica i povrćem.



Med

Med je prirodna hrana koja je, zbog visokog sadržaja vitamina, minerala, ugljenih hidrata, proteina i masti, u mogućnosti da nadoknadi svaki nedostatak koji se može javiti u našoj svakodnevnoj ishrani. Minerali potiču iz zemljišta na kome rastu biljke i dospevaju u nektar od koga pčele prave med. Polen je izuzetno bogat vitaminom C (mnogo više od skoro svih vrsta voća i povrća) i od količine polena u medu zavisi i obogaćenost meda vitaminom C. Polen takode sadrži proteine i masti i razne ugljene hidrate (šećer, skrob, celuloza).

Med je gradivna hrana, prepuna materija neophodnih za razvoj i obnovu ćelija. On vrloSlika brzo oslobađa dosta energije i predstavlja izvor pogonske energije srca. Mišići funkcionišu tako što koriste ugljene hidrate i proteine. U medu je sadržan prirodni šećer i veoma mala količina meda zadovoljava dnevne potrebe organizma.

Veruje se da postoji direktna međuzavisnost produženja ljudskog veka i količine i vrste hrane koja se dnevno unese u ogranizam. Dovoljno je da se u toku dana uzmu dve kašičice meda sa dve čaše vode i dve kašike jabukovog sirćeta.

Prednosti meda u odnosu na druge vrste šećera su: brzo i lako se asimiluje (u krv dospeva nakon 20 minuta od uzimanja), odmah zadovoljava potrebu za energijom i tako omogućava vrlo brz oporavak u slučaju umora i iscrpljenosti, deluje umirujuće na organizam, ne nadražuje zidove organa za varenje, manje opterećuje bubrege. Izuzetno je dobar za sportiste, koji svoje rezerve energije žele svakodnevno da zadrže na visokom nivou, lako se vari i ne opterećuje želudac, zadržava telesnu masu, povećava izdržljivost prilikom napornih takmičenja i treninga.

Blagotvorno dejstvo meda posebno je primenjeno u narodnoj medicini kod lečenja bolesti disajnih organa i svih vrsta nazeba i kašlja, anemije, smanjenja krvnog pritiska, ublažavanja napetosti celokupnog organizma i poboljšanja sna, ublažavanja noćnog grčenja mišića, lečenja opekotina i noćnog mokrenja kod dece. Med ima posebno antiseptičko i antialergijsko dejstvo, jer u sebi ne sadrži bakterije - one ne mogu da opstanu u medu.

Za dobar san i povećanje otpornosti organizma uveče pred spavanje preporučuje se uzimanje kašičice meda razmućene u šolji toplog mleka. U kombinaciji sa orasima i limunom efikasno leči anemiju: u 1/2 kg meda dodati istu količinu mlevenih oraha i sok od jednog limuna. Uzimati po kašičicu ujutro na tašte.

Za jačanje organizma dobro je tokom dana povremeno uzimati po kašiku sledeće mešavine: 2-3 kašike meda sa rendanom jabukom i sokom od pomorandže.

Lečenje hroničnih oboljenja disajnih organa, sinusa i grla i neotpornosti na česte nazebe, prehladu i slično. Vrlo je efikasno: u toku mesec dana konzumirati od 2,5 do 3 kg vrcanog meda; najbolje da to budu bagremov, livadski i šumski (po 1 kg).

Med je vrlo prijatnog ukusa i treba ga koristiti u svakoj prilici umesto šećera i ostalih zaslađivača. Najbolje ga je uzimati posle jela, po dve kašičice nakon svakog obroka. Med treba držati u staklenim ili plastičnim posudama (nikako metalnim), a prilikom jela koristiti drvenu, plastičnu, keramičku ili staklenu kašičicu. U dodiru sa metalom dolazi do oksidacije i stvaranja štetnih materija.



Matični mleč

Smatra se da je matični mleč zbog svojih svojstava najsavršenija supstanca u prirodi i najsnažniji biostimulator, bioenergator i imunotonik. Mleč je jedini prirodni proizvod koji ima preko 150 biološki aktivnih sastojaka: sadrži svih pet hranljivih i gradivnih materija koje stvaraju život - belančevine, masti, ugljene hidrate, vitamine grupe B, E i C, najvažnije minerale, enzime, koenzime, 23 aminokiseline među kojima i 8 esencijalnih. Posebno svojstvo matičnog mleča je u tome što on deluje na nivou ćelije - ulazi u ćeliju, vrši detoksikaciju, stimuliše funkciju ćelije i njenu deobu. Matični mleč je jedini prirodni proizvod koji ima sposobnost da regeneriše ćeliju, da je obnavlja i podmlađuje što se odnosi ne samo na zdrave i nove, već i na oštećene i bolesne ćelije, pa stimuliše rast i razvoj i usporava starenje organizma.

Matični mleč deluje na sve delove našeg organizma: nerve, mozak (koncentracija, sposobnost pamćenja, učenje, koordinacija pokreta), jača imunološki sistem i povećava otpornost, jer biostimulatori koje sadrži podstiču stvaranje antitela i leukocita, a prirodni antibiotici koje ima - 40 prirodnih antibiotika - uništavaju bakterije i viruse. Poboljšava prokrvljenost i cirkulaciju i time povoljno utiče na kardiovaskularni i nervni sistem, ublažava propadanje nervnih ćelija, normalizuje krvni pritisak, usporava proces ateroskleroze, pojavu proširenih vena, infarkta i ubrzava izlečenje već postojećih kardiovaskularnih bolesti.

Stimuliše rad žlezda sa unutrašnjim lučenjem i otklanja uzroke mnogih bolesti. Deluje na tiroidnu žlezdu koja reguliše metabolizam i tako pomaže balansiranju metabolizma. Obnavlja funkciju pankreasa i pomaže prirodnom lučenju insulina, a sanira i psihičke poremećaje nastale usled dijabetesa. Normalizuje hormonski status kod žena i muškaraca i pomaže otklanjanju uzroka steriliteta.

Normalizuje rad nadbubrežnih žlezda i lučenje adrenalina, što utiče na povećanje otpornosti na stres i ublažava i otklanja posledice stresa. Reguliše rad svih vitalnih organa i tkiva i tako ubrzava izlečenje bolesti srca, bubrega, bešike, bronhitisa, astme. Regeneriše jetru jer joj daje gotove enzime i tako odmara jetru. Utiče na pokretljivost kičmenog stuba i ublažava bolove nastale usled poremećaja kičmenog stuba. Jača nervni sistem i utiče na poboljšanje psihičkog stanja i raspoloženja uopšte. Ubrzava detoksinaciju organizma i sanira posledice radioaktivnosti i poboljšava opštu vitalnost organizma.

Matični mleč mogu koristiti svi bez obzira na godine i zdravstveno i psihofizičko stanje, a posebno se preporučuje svima koji su izloženi izuzetnim umnim i fizičkim naporima i rade u ekstremno teškim uslovima. Matični mleč je veoma teško sačuvati: kada se izvadi iz košnice traje svega 48 sati, ako se odmah stavi u med može se sačuvati do 7 dana, a nakon toga se glavna svojstva, tj. njegova bioaktivnost, gube, ali se određena svojstva mogu sačuvati do godinu dana.

Zbog svih ovih svojstava koje matični mleč poseduje naučnici su skoro trideset godina radili na tome da pronađu oblik u kome će se matični mleč moći očuvati duže od nedelju dana. Tako je Ruska akademija nauka početkom devedesetih godina uspela da posebnom metodom liofilizacije izdvoji i sačuva matični mleč u obliku granula sa garantovanim rokom upotrebe do 2 godine.



Malteks - Ječmeni slad

Malteks je ekstrat ječmenog slada, dobijen posebnim tehnološkim postupkom, kojim su maksimalno sačuvana hranljiva svojstva zrna ječma. U obliku je meda tamne boje, sa jakim mirisom i ukusom. Koristi se kao zamena za šećer i med, posebno je zahvalan u pekarskoj industriji.

Ima izuzetnu nutritivnu vrednost, jer pored prostih i složenih šećera sadrži belančevine i ugljene hidrate, bogat je mineralima: kalijum, fosfor, natrijum, magnezijum, kalcijum, gvožđe, i vitaminima A, B grupe E. Zbog toga je važan za ishranu dece, sportista, trudnica, rekonvalescenata, onih koji pate od hroničnog bronhitisa, kašlja i otežanog disanja.



Jabukovo sirće

Jabukovo sirće je važna namirnica u prirodnoj i zdravoj ishrani, jer ima visok sadržaj kalijuma, koji je neophodan za rast, razvoj i održavanje mekoće i gipkosti telesnih tkiva. Kalijum se poredi sa kalcijumom, jer je neophodan mekim tkivima na isti način na koji je kalcijum potreban tvrdim tkivima.

Nedostatak kalijuma može izazvati mnogobrojne tegobe, među kojima je najteže oboljenje zglobova. Da vašem organizmu nedostaje kalijum možeteSlika primetiti, pre svega, po tome što gubite životni elan i imate osećanje duboke obeshrabrenosti. Postajete letargični i lenji, jer osećate duhovni i fizički umor i veoma se lako zamarate zbog slabosti koju osećate u mišićima. Ujutru jako teško ustajete i osećate se iscrpljeni. Zatim, osetljiviji ste na hladnoću, posebno ruke i tabani i podložni ste čestim nazebima; skloni ste zatvoru; gubite apetit i osećate gađenje i povraćanje; kvare vam se zubi; koža vas često svrbi, a dolazi i do pojave bubuljica; opada vam kosa; nokti se cepaju; posekotine vam teško zarastaju; noću vam se grče mišići na nogama; tabani vam otvrdnjavaju i podložni su žuljevima; noću nemirno spavate. Svi ovi simptomi se povremeno javljaju i teško je otkriti da vam nedostaje baš kalijum.

Sa godinama starosti, količina kalijuma koja je neophodna organizmu se povećava. Najbrže će se nadoknaditi kalijum ako se ujutro na tašte srce i uveče pred odlazak u postelju uzme napitak spravljen od dva decilitra vode i jednom kašičicom jabukovog sirćeta. Ovom rastvoru možete dodati i kašičicu meda, posebno ujutru.

Pored toga što je bogato kalijumom, jabukovo sirce ima mnogobrojnu lekovitu primenu, jer vezuje kalijum sa drugim mineralnim sastojcima. Bogato je fosforom, kalcijumom, sumporom, gvožđem, natrijumom, hlorom, magnezijumom, odnosno svim mineralima koji se nalaze u samoj jabuci.

Najbolji rezultati primene jabukovog sirćeta primećeni su kod lečenja hroničnog umora, visokog krvnog pritiska, migrene, zapaljenja grla, vrtoglavice, trovanja hranom (uništava štetne bakterije u sistemu za varenje), zapaljenja bubrega, infekcije bešike i smanjenja telesne težine. Za lečenje hroničnog umora najbolje je uzimati mešavinu jedne šolje meda sa tri kašičice jabukovog sirćeta. Uveče pred spavanje treba uzeti dve kašičice ove smese.

Kod zapaljenja grla, kašičicu jabukovog sirćeta izmešati sa jednom čašom vode i na svakih sat vremena ispirati grguranjem, a zatim popiti. Ukoliko želite da se oslobodite viška kilograma, preporučuje se uzimanje jedne čaše vode sa dve kašičice jabukovog sirćeta između dva obroka. Jabukovo sirce ubrzava sagorevanje masnog tkiva u organizmu i sprečava njegovo nagomilavanje.

Potrebe svakog pojedinog organizma za kalijumom su individualne, pa se preporučuje povećanje dnevne doze ukoliko za to osećate potrebu ili primetite neke od navedenih simptoma nedostatka kalijuma.



Začini

Upotreba biljnih začina i mirodija u ishrani povezana je sa običajima, navikama i kulturnom tradicijom naroda.

Začini bi se mogli definisati kao aromatično bilje koje koristimo u kulinarstvu u obliku praha, listića, plodova, bobica, semenki, cvetnih latica, pupoljaka i korenčića. Dodajemo ih jelima u svežem ili sušenom stanju da bismo oplemenili i poboljšali miris, ukus i estetski izgledSlika hrane. Najrasprostranjenija i najpraktičnija primena začina je u obliku praha, koji treba čuvati u hermetički zatvorenim posudama, jer lako ishlapljuje i gubi miris i ukus.

Pored prijatnog ukusa i mirisa koji daju hrani, začini su veoma bogati vitaminima i mineralima i imaju brojne lekovite sastojke, tako da stimulišu lučenje sokova za varenje i ublažavaju određene tegobe u organizmu. Treba ih uzimati u umerenim količinama, posebno ako su oštrog i jačeg ukusa, da ne bi izazvali neželjene efekte. Uobičajeni začini na našem području su biber, aleva paprika, peršun, mirodija, beli luk, lovorov list, celer. Ali, zbog uticaja stranih kultura, sve više se koriste i drugi, egzotičniji začini.

Ne postoje stroga pravila i ograničenja prilikom korišćenja začina. Oni čine vašu trpezu bogatijom i maštovitijom i od vaše inventivnosti i ličnih aspiracija u kulinarstvu u mnogome zavisi kako ćete prilagoditi i spojiti određene ukuse. Ako već posedujete izvesno kulinarsko iskustvo, lako možete da u vašu ishranu uvedete nove začine. Za početak, dovoljno je da uobičajenim začinima i načinu pripremanja jela dodate neki od egzotičnih i da probate da li vam prija. U poglavlju o receptima ovog priručnika pronaći ćete upravo i takve recepte koji vam omogućavaju da u svoju ishranu bez velikih izmena polako uvedete dodir drugih kulinarskih kultura.

Osnovne karakteristike navedenih začina daju se kao orijentacija u svakodnevnoj primeni i njihovom kombinovanju:

Aleva paprika: sušena paprika, mlevena paprika, tucana paprika, slatka paprika ili ljuta crvena paprika, koristi se prilikom pripremanja čorbi, sosova, pasulja, sarmi i variva. Bogata je vitaminom C i karotinom.

Ljuta paprika pojačava cirkulaciju i znojenje, pročišćava creva, uništava gliste i parazite u crevima, pročišćava znojne žlezde, pomaže rastvaranju krvnih ugrušaka i lakšu apsorpciju hranjljivih materija. Anis (morač, janez): koristi se list i seme, koje je jačeg ukusa i sličan je mentolu.

Anis se koristi u pripremi salata, sosova, jela od povrća i čorbi, kao i testa i kolača. Poboljšava varenje, smanjuje nadimanje, ublažava kašalj, glavobolju i smiruje zapaljive procese.

Biber je poreklom iz Indije, a smatra se najpopularnijim začinom, zastupljenim u svim svetskim kuhinjama. U obliku je zrna ili praha, a može biti crni biber ili beli biber (zeleni biber). Najbolje ga je mleti pred samu upotrebu. Olakšava varenje hrane, deluje stimulativno na krvotok.

Beli luk: koristi se uglavnom u svežem stanju (iseckan, izgnječen ili isceđen) ili kao prah. Njegova upotreba je veoma rasprostranjena jer deluje i kao antiseptik, poseduje i antibiotska svojstva, snižava krvni pritisak, poboljšava probavu.

Mirodjija: koriste se igličasti listići u svežem ili sušenom stanju. Veoma je aromatična i dodaje se čorbama, sosovima, varivima (posebno grašku i tikvicama), turšiji. Mirodjija pojačava rad bubrega, ublažava grčeve u stomaku (čaj), jača otpornost organizma.

Peršun: uglavnom se koristi u svežem obliku i vrlo je omiljen u čitavom svetu, u skoro svim jelima od povrća, supama, čorbama, sosovima, prelivima. Bogat je vitaminima C, A, B1, B2 i E. Snižava pritisak, smiruje nerve, izbacuje toksine iz tela, ublažava bolove. Koristi se i kao čaj.

Celer: upotrebljava se i list i koren, kao dodatak supama, čorbama varivima, sarmi i salatama. Ublažava reumatične tegobe i snižava krvni pritisak, pomaže probavu i apsorpciju, podmlađuje, ublažava bol u zglobovima.

Lorberov list - lovorov list: potiče iz mediteranskih zemalja i veoma je aromatičan. Posebno se koristi u kombinaciji sa različitim začinima za pripremu jela od pasulja, soje, kupusa, paradajza, pečurki. Smanjuje nadimanje, uklanja neprijatne mirise.

Bosiljak: koristi se lišće, sveže ili sušeno, pre svega za salate, čorbe, sosove i prelive, a posebno jela od paradajza. Dodaje se pri samom kraju kuvanja, radi jače arome. Bosiljak ima umirujuće dejstvo, opušta, čak i uspavljuje. Pospešuje varenje i pojačava apetit. Koristi se kao čaj.

Nana - menta: ima izrazito osvežavajući miris i ukus, pa se dodaje jakim i teškim jelima. Koristi se kao dodatak kremovima i sladoledima. Olakšava varenje. Nana kao čaj deluje delotvorno na stomačne tegobe. Pomaže kod odvikavanja od pušenja.

Žalfija: potiče sa Mediterana, prijatnog je mirisa i gorkog ukusa. Koristi se kao dodatak sosovima, a najviše se upotrebljava u specijalitetima Srednjeg Istoka. Smatra se jednom od najlekovitijih biljaka - snižava temperaturu, pročišćava krv, ublažava glavobolju i nervnu napetost, pospešuje varenje, ima antiseptičko dejstvo.

Majčina dušica: ima prijatan miris i pomalo oštar ukus, koristi se za razne čorbe, posebno od paradajza. Deluje kao prirodni konzervans. Umiruje nerve i ublažava stomačne tegobe. Majčina dušica se koristi i kao čaj za otklanjanje promuklosti i pročišćavanje disajnih organa i krvi.

Hren: upotrebljava se koren, uglavnom kao dodatak salatama, sa majonezom ili pavlakom i varivima. Hren ima oštar, ljut ukus i treba ga obazrivo koristiti. Ima najviše vitamina C od svih biljaka, kao i antibiotske sastojke. Posebno je delotvoran kod lečenja glavobolje, obolelih disajnih organa, zatim jača krvne sudove, ublažava dijabetis, snižava krvni pritisak, pojačava intelektualne sposobnosti i opštu vitalnost organizma.

Origano: veoma je aromatičan i ima opor i gorkast ukus. Najviše se koristi u italijanskoj, španskoj i grčkoj kuhinji u jelima od povrća, pirinča i testa. Efikasno leči upale disajnih organa, glavobolje, iznurenost i prehlade, a pomaže varenju i smiruje želudačne tegobe.

Kapar: koriste se pupoljci biljke (marinirani), kao i sušeno seme, kao dodatak salatama i sosovima, najviše u mediteranskom kulinarstvu. Podstiče varenje i otvara apetit.

Ruzmarin: ima intenzivan miris i najviše se koristi u italijanskoj kuhinji, uglavnom za supe, čorbe, marinade, sosove. Koristiti ga obazrivo, da miris ne preovlada čitavim jelom. Ruzmarin deluje stimulativno na krvotok i varenje, pomaže kod malaksalosti.

Majoran: aromatičan je i koristi se u čorbama, varivu, pečurkama, jelima od sira. Veoma se rasprostranjeno koristi. Sadrži vitamine A i C, a smiruje kašalj i prehladu.

Melisa: koriste se listići koji imaju miris sličan limunu, pa je zovu i limun-trava. Služi kao dodatak supama, sosovima, za marinade, slatko. Ima visok sadržaj vitamina C, pa jača otpornost organizma, smiruje nerve i poboljšava san.

Djumbir: potiče iz tropskih predela jugoistočne Azije. Djumbir se koristi u svežem i sušenom stanju ili kao prah. Zastupljen je u Indijskoj kuhinji, za pripremu jela od povrća, čorbi, sosova, pirinča, kao i poslastica.

Lekovita svojstva djumbira: smiruje kašalj i prehladu, sprečava pojavu glavobolja i migrene, ima antiseptično dejstvo. Obloge od djumbirove vode povećavaju cirkulaciju i šire krvne sudove, ublažavaju akutne i hronične bolove kod reumatizma, artritisa, kičme, stomačnih grčeva, kamena u bubregu i žučnoj kesi, zubobolje, asmatičnih napada, bronhitisa, zapaljenja jetre, prostate, ubrzavaju regeneraciju oštećenog tkiva, ublažavaju napetost mišića.

Čaj protiv prehlade:

* 1 koren djumbira (svež ili osušen) ili 2 kašikice praha

* 1 kašikica malteksa ili meda * 1/2 limuna

U pola litra vode staviti opran i isečen koren i kuvati oko 20 min. Skloniti sa vatre i ostaviti da se ohladi na oko 50°C. Dodati zaslađivač, a zatim limun. Piti dok je topao i svež.

Djumbirova voda se priprema na sledeći način: prokuvati 4,5 L vode i smanjiti temperaturu. U međuvremenu izrendati 100 - 140 grama svežeg korena djumbira (rendati kružno) ili uzeti 30 - 40 g. praha i u platnenoj kesici ili višeslojnoj gazi staviti u vodu i ostaviti da krčka 5 min. Voditi računa da voda sa djumbirom ponovo ne provri, jer će biti uništeni aktivni sastojci đumbira. Povremeno stisnuti vrećicu sa đumbirom uz zid lonca da bi se dobila tamno smeđa, mirišljava tečnost. Obloge treba da budu vrele kada se stavljaju na obolelo mesto. Voditi računa da koža ne izgori. Oblogu prekriti suvim peškirom da bi se što duže zadržala vrelina.

Kari: osnovni začin u Indijskoj kuhinji, po kome je najpopularnije jelo u Indiji dobilo naziv "kari". Veoma je pikantan i pravi se kao kombinacija nekoliko začina (cimet, kardamom, karanfilić, kim, korijander, crni biber) koji se melju u prah.

Kajen: ljut, oštar začin, sličan alevoj paprici, poznat je i pod imenom indijski biber ili crveni biber. Predstavlja mešavinu čilija - španski biber i gvinejski biber. Najviše je zastupljen u meksičkoj i indijskoj kuhinji.

Korijander: spada među najstarije začine, a potiče iz jugoistočne Evrope. U Indiji, Kini i Egiptu se gaji već hiljadama godina. Veoma je aromatičan i koristi se u obliku zrna, praha i u svežem obliku. Listovi podsećaju na peršunov list i dodaje se jelima na samom kraju, posebno indijskim čorbama i karijima. Zrno i prah se koriste posebno u indijskoj kuhinji, za pripremu jela od povrća, ali i poslastica. U našoj kuhinji se koristi u obliku zrna, kao dodatak turšiji.

Lekovita svojstva korijandera: prirodni je diuretik, čisti bešiku, pomaže probavu, olakšava probleme mučnine, morske bolesti i povraćanja, ublažava kožne upale.

Šafran: prah tamno narandžaste boje koji daje jelima lepu žutu boju. Indijska jela se ne mogu ni zamisliti bez ovog začina. Šafran se koristi za pripremanje čorbi, jela od povrća, karija, pirinča (basmati). Da bi se dobilo pola kilograma praha potrebno je 75 hiljada cvetova, pa je zbog toga najskuplji začin na svetu.

Kurkuma - tumerik: veoma sličan šafranu po boji koju daje jelima, ali je ukus malo oštriji i oporiji, a boja svetlije i svežije narandžasta. Primenjuje se kao i šafran, u svim indijskim jelima naići ćete na boju i ukus kurkume.

Lekovita svojstva kurkume: pročišćava krv, pomaže kod oboljenja disajnih organa, kašlja i astme, ublažava artritis, ima protivupalna svojstva, održava floru creva u ravnoteži, pomaže kod lečenja dijabetisa jer reguliše nivo šećera u krvi.

Kardamom: koristi se u zrnu i prahu i jedan je od najskupljih začina na svetu. Posebno je omiljen u Indiji, Švedskoj i zemljama bivšeg Sovjetksog Saveza. Kardamom se koristi u mešavinama začina, za pripremanje jela od povrća, karija i slatkiša (indijski puding, švedske pogačice). U arapskim zemljama dodaje se crnoj kafi.

Lekovita svojstva kardamoma: aromatičan, stimulativan i osvežavajući, pomaže probavu, osvežava dah, podstiče rad srca, jača pluća. Treba ga koristiti u malim količinama.

Pimet: popularan je u Meksiku, Indiji i Jamajci. Ima sličan ukus biberu, ali nema toliku ljutinu i oštrinu. Pimet je prijatnog mirisa i koristi se za čorbe, pikantne umake, turšiju, kolače.

Kim: koristi se seme koje je tamno braon boje, kao dodatak jelima od mahunarki, kupusa, pecivu i hlebu, krem sirevima. Posebno je omiljen u skandinavskoj i nemačkoj kuhinji. Kim svežem obliku (list) koristi se kao dodatak salatama, barenom povrću i sosovima. Bogat je proteinima i olakšava varenje i ublažava grčeva u stomaku, posebno se daje novorođenim bebama u obliku blagog čaja.

Cimet: aromatična kora tropskog cveta koji se koristi i kao prah. Koristi se kao dodatak poslasticama, a na Dalekom Istoku i u Indiji i za pripremu slanih jela.

Lekovita svojstva cimeta: okrepljuje telo i deluje anti-septično i detoksično na organizam, poboljšava probavu, podstiče znojenje, koristan je kod prehlada i kašlja. Koristi se u malim količinama i u kombinaciji sa drugim začinima.

Vanila: aromatičan plod tropske biljke, po obliku sličan boraniji. Vanila se koristi kao šipka, prah ili ekstrat vanile za pripremu kolača i ostalih poslastica. Vanila je omiljena u čitavom svetu.

Karanfilić: osušeni cvetni pupoljci jakog, prijatnog mirisa i gorkasto -ljutkastog ukusa. Koristi se za pripremanje slanih jela, poslastica, toplih napitaka (jogi čaj), a za postizanje arome dovoljno je svega nekoliko klinčića. Deluje kao antiseptik.

Muskat - morski oraščić: plod tropske biljke (malajskog drveta) koji se prilikom upotrebe renda i dodaje slanim i slatkim jelima, žitu, varivima, kremovima, pudinzima i sosovima. Prijatnog je mirisa.

Lekovita svojstva muskatnog oraščića: ima blago umirujuće dejstvo i koristi se kod nesanice, deluje protiv dijareje i mučnine, olakšava varenje, pojačava funkcije srca i mozga. Muskatni orah se koristi u malim količinama i ne treba ga davati deci.
P.S
Ako je neko , bio negde na Slavi?Nadam se da se lepo proveo ,kao i ja :wink:
Prijatno i pozdrav svima :D

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Nov 22, 2008 12:45 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Pozdrav za sve Forumdzije !Jutros je bash jutro i dan za nigde ne otji :x !Ova bljuzga pFuj!Danas ,nebi bilo loshe otitji na pateritze :wink: ?Samo nekako vreme neda iz kutje , :D !Mnogi josh i spaVkaJu :wink: !PozDrav i pishemo se !SnsaRa nadam se da si dobro?I ti i printzeza ,nemoj se prejesti fazana da nebi poletela ? :lol: :lol: :lol:

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Nov 22, 2008 12:53 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
MESO I NJEGOVA ŠTETNOST



Zašto bez mesa ?

SlikaSve što nas okružuje ima svoju vibraciju i od toga kakvu hranu uzimamo zavisi i funkcionisanje našeg organizma, naše duhovno , mentalno i zdravstveno stanje, naše misli, raspoloženje, osećanja i ponašanje. Hrana koja doprinosi našem dobrom raspoloženju i radosti, pozitivnim mislima, dinamizmu i životnom elanu i unutrašnjem i spoljašnjem miru je hrana biljnog porekla bogata vitaminima i mineralima, zatim, integralne žitarice, bogate ugljenim hidratima, orašasto voće i semenke. Namirnice koje u sebi sadrže previše belančevina i masti, posebno životinjskog porekla, koje se, pre svega, nalaze u mesu i ribi, utiču na usporenost, tromost i lenjost organizma, jer je i sam proces varenja i asimilacije sporiji. Preterano uzimanje ovih namirnica izaziva nervozu, agresiju, depresiju i nemir, naročito ako se konzumira meso koje nije organskog porekla.

Ljudski organizam nije prilagođen niti po sistemu za preradu (vilica), ni po sistemu za varenje (želudac i creva) konzumiranju mesa. Nakon uzimanja mesa i prerađevina od mesa u debelom crevu se stvaraju toksične bakterije koje su strane ljudskom organizmu. Ljudi koji konzumiraju uglavnom meso i mesne prerađevine su agresivni, brzo planu, zacrvene se kada se svađaju, netolerantni su i pate od mnogih fizioloških bolesti.

Razlog ovakvog ponašanja jeste i preterana količina adrenalina koja se unosi sa mesom, jer životinja u momentu klanja doživi stres i adrenalin koji se tom prilikom stvara usled straha ostaje u mesu. Savremeno čovečanstvo, načinom života u večitoj žurbi za materijalnim bogatstvima, već je izloženo stresnim situacijama, nervozi i strahu za sopstveno održanje, tako da dodatni adrenalin koji se unosi mesom samo pogoršava postojeće stanje. Pored toga, čim se životinja zakolje dolazi do raspadanja belančevina koje izazivaju truljenje mesa i meso poprima Slikasivkastozelenu boju. Zbog toga se meso boji veštačkim materijama (nitriti i nitrati) i što je starije to je više hemikalija potrebno da se dobije sveža, crvenkasta, "prirodna" boja.

Takođe, prilikom tovljenja stočnoj hrani se dodaju hormoni radi bržeg sazrevanja i taj se proces nastavlja i u mesu. Konzumiranjem takvog mesa (posebno junetine) dečji organizam prebrzo fiziološki sazreva, što dovodi do preranog puberteta (galofak generacije), koji nije praćen uporednim psihološkim razvojem. Pored toga, hormoni koji se daju stoci za zaustavljanje polnog nagona utiču na pojavu ranog steriliteta kod mladih.

To znači da meso gajeno na današnjim savremenim farmama predstavlja biološki bezvredno, patološko meso, koje je toksično i veoma štetno za ljudski organizam. Po svojoj biološkoj konstituciji čovek je biljojed, odnosno plodojed i sve što sadrži meso može se nadoknaditi pravilnim izborom i kombinovanjem namirnica. Na primer, po svom sadržaju i kvalitetu belančevina soja (43% belančevina) je neuporedivo kvalitetnija i za ljudski organizam prihvatljivija namiranica. Integralna pšenica, i uopšte žitarice, bogate su belančevinama i ugljenim hidratima i mnogo su hranljivije od mesa. Pored toga, one vežu sve otrove i pročišćavaju creva i organizam se oslobađa svih toksina, a i podmazuju i osvežavaju istrošene zglobove.

Vegetarijanska hrana je bogata vlaknima neophodnim za redovno oslobađanje organizma od otpadnih materija, koje meso ne sadrži, pa se veoma dugo zadržava u telu čoveka (pet dana). Period varenja vegetarijanske hrane je mnogo brži i lakši, jer organizmu nije potrebna dodatna energija, koja ostaje za regeneraciju, fizičke i umne aktivnosti.

Ukoliko ne možete bez mesa. onda meso ne treba jesti više od jednom nedeljno i da po mogućstvu bude organskog porekla. Nikako ne treba uzimati svinjsko meso, za koje jeSlika dokazano da ima potpuno isto tkivo kao ljudsko meso. Najmanje štetno za ljudski organizam je jagnjeće meso (zbog blage vibracije koju ima jagnje), konjsko i ćureće meso. Meso obavezno treba konzumirati sa svežim crnim lukom, koji veže otrove i pomaže da se organizam previše ne zagadi uzimanjem mesa.

Prilikom pripremanja mesa preporučuje se da meso odleži u kiselom mleku dva do tri dana i da fermentira i da se nakon toga bez masnoće i bilo kakvih dodataka dinsta u poklopljenoj posudi na svega 60°C. Za ishranu male dece meso treba izmiksati.
P.S
Prelepo izgleda a sad? :wink: :D

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Nov 22, 2008 1:04 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
IDEALNA TEŽINA



Idealna težina i potrošnja kalorija

Za održavanje dobrog raspoloženja, aktivnosti, kreativnosti i posebno zdravlja, neophodno je da se uspostavi idealna telesna težina. Prosečne dnevne potrebe hrane za umereno aktivne osobe izražene u kalorijama iznose:Slika

ŽENE

Godine starosti


Kalorije dnevno

11 - 14

15 - 22

23 - 50

51 i više


2.400

2.100

2.000

1.800



MUŠKARCI

Godine starosti


Kalorije dnevno

11 - 14

15 - 22

23 - 50

51 i više


2.800

3.000

2.700

2.400



Optimalna težina - idealna težina održava se, pre svega, pravilnom ishranom - sa manje kalorija, a više hranljivih materija; zatim aktivnim fizičkim vežbanjem - sport i rekreacija: gimnastika, brza šetnja, plivanje, trčanje, vožnja bicikla, planinarenje; uzimanjem hrane svesno, u vreme obroka, kad je organizam gladan (treba jesti polako i svaki zalogaj sažvakati 30 puta); uzimanjem umerenih količina hrane, onoliko koliko je telu dovoljno (bez dodatnog sipanja); uzimanjem dovoljne količine vode, čajeva, prirodnih sokova, da bi organizam uvek imao potrebnu količinu tečnosti u ćelijama; opštim pozitivnim stavom o sebi i okruženju - mislite o sebi pozitivno, gledajte u budućnost sa optimizmom, jer mi smo ti koji kreiramo svoj život, svojim svesnim izborom, svojim mislima, osećanjima, recima i delima.

Preporučuje se da se višak kilograma gubi postepeno i da se izbegava striktna dijeta, koja nema trajniji efekat, već dovodi do trenutnog gubitka kilograma i izgladnjivanja organizma. Prelaskom na normalnu ishranu izgubljeni kilogrami se veoma brzo nadoknađuju– takozvani jojo efekat, što dovodi do stresa i depresije.

Dijete koje sadrže manje od 800 kalorija dnevno mogu imati ozbiljne posledice na zdravlje: hormonski poremećaji, neplodnost, gubitak kose, promene na koži, kamen u bubregu i drugo. Takođe, nedostatak hrane tokom sprovodenja dijete utiče na nervni sistem i moždane ćelije, što može dovesti i do ozbiljnijih psiholoških poremećaja, posebno kod mladih.

Smatra se da je uravnoteženi gubitak težine od 0,7 kg nedeljno bezbedan za organizam.Slika Ukoliko se dnevno potroši 500 kalorija više nego što se unese u organizam gubi se 0,45 kg nedeljno, a za to nam nije potrebna dijeta, već malo više aktivnosti, sporta, kretanja i kontrolisana ishrana. Jer, masnoće organizma - salo koriste se kao izvor energije (potrošnja) samo kada hrana koja se jede obezbeđuje manje kalorija nego što je organizmu potrebno. Izmenom režima ishrane i prelaskom na manje kaloričnu hranu (voće i povrće, integralne žitarice, semenke) pomažemo organizmu da se bez iscrpljujuće dijete oslobodi viška kilograma.
Pozdrav do ? :roll: :)

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Nov 22, 2008 4:38 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
OTROVI U ISHRANI



Brza hrana - brza smrt !

U anglosaksonskim školskim dvorištima, vladaju nedisciplina,Slika kriminal, nasilje. Prošle godine je zbog ubistva u SAD uhapšeno preko 2.500 mladih ispod osamnaest godina. Nasilje nad učiteljima i obračunavanje medju učenicima poraslo je za 25 odsto u odnosu na prošlu godinu. U Velikoj Britaniji su psiholozi Michael Bulton i Piter Smith, sa univerziteta Pefild, posle jednog obimnog istraživanja, došli do zaključka da je školska populacija podeljena na dve po veličini iste grupe: prvu sačinjavaju prepotentne kavgadžije, a drugu njihove žrtve.

Nikome još nije u potpunosti jasno zbog čega je nastao ovaj fenomen. Kao glavni krivci navode se popustljivost, zlostavljanje u porodici, kapitalizam, droga i televizija. Sve veći broj naučnika je, medjutim, ubedjen da razlog ovog problema ne treba tražiti samo u društvu ili moralu, već i u pogrešnoj ishrani modernog čoveka. Naime, mladi ljudi se hrane uglavnom samo hranom zvanom “smeće” (junk food): hamburgerima, prženim krompirićima, konzervama i industrijskim slatkišima, što sve obilno zalivaju Koka Kolom i ostalim sličnim gaziranim bezalkoholnim bućkurišima.

Kalifornijski kriminolog, Stiven Shentaler, obavio je u roku od 10 godina više od osam stotina istraživana po američkim zatvorima i popravnim domovima. On je drastično menjao ishranu zatvorenika i domaca: Umesto gaziranih, sintetičkih pića uveo je voćne sokove, smanjio je procenat šećera, povećao procenat vitamina B i minerala, kao što su magnezijum, aluminijum i merkurijum. Rezultati njegovog eksperimenta su bili do te mere ubedljivi da su jednom ubici na sudu u San Francisku priznali smanjenu uračunljivost zbog preteranog uživanja “Junk Food” ishrane.


Ovu hipotezu zagovaraju i mnogi drugi ugledni naučnici: Charls Patrik Eving, sa državnog univerziteta u Njujorku, jedan od najeminentnijih američkih psihologa, govorio je na tu temu u svom izveštaju, na nedavno održanom kongresu Američkog psihološkog udruženja: “Ne može se osporiti da su za nasilje medju mladima krivi i faktori nasilje u porodici, droga i siromaštvo. Medjutim, ishrana je verovatno najvažniji uzrok”.


Po mišljenju Petera Manshfielda, veštačka hrana koja se zasniva na šećeru, hemijskim bojama i aditivima utiče na minimum deset odsto mladog britanskog stanovništva.

Na drugoj strani Pacifika, japanski naučnik Nisamara Šinija, došao je, kroz višegodišnja istraživanja, do još poraznijih saznanja. Svoje nalaze objavio je u bestseleru pod nazivom “41 godina života”. Toliki, prosečni vek, po Šiniju, garantuje potošnja hrane zvana “smeće” i odgovarajučih hemijsko-sintetičkih napitaka. Samo dvadeset odsto potrošača instant hrane ima šansu da preživi kritičnu granicu proseka i poživi još desetak godina. Napuštanje tradicionalne japanske ishrane – ribe, školjke, rakovi, sveže povrće i dosta pirinča – izazvalo je drastičan porast rane smrtnosti od srčanih i kanceroznih oboljenja.

Takodje drastično raste stopa obolelih od dijabetesa. Svedoči takodje Šimao iz “Anti-Tuberkuloznog Udruženja”: Po prvi put počinjemo da utvrdjujemo dijabetes kod velikog broja maloletnika, prouzrokovan velikom potrošnjom šećera. Danas čak nailazimo na decu sa proteinskom anemijom.



Proizvodi za genocid !

Poznato je da jedna kompanija može da proizvodi tri kategorije istog proizvoda:

Prvu – za domaće potrebe (u toj industrijski razvijenoj zemlji), drugu - za izvoz i druge razvijene zemlje i treću – za izvoz za zemlje u razvoju.

Bez svake sumnje ovoj poslednjoj kategoriji pripada 80 % proizvoda za ishranu. A kada su u pitanju medikamenti koje izvoze Severna Amerika i zemlje zapadne Evrope u zemlje istočne Evrope, zemlje u razvoju, kao i mnoge zemlje Azije, Afrike i Latinske Amerike taj procenat je – 90%.

Nedavno su časopisi “Vils Nuvel” (Francuska), i “Džemahitli” (Engleska) u potpunoj saglasnosti sa stavom OUN za hranu i kontrolu životnih namirnica obelodanili da neke zapadne firme proširuju proizvodnju i izvoz u “neke zemlje” - kancerogenih proizvoda.

Proizvodnja takvih proizvoda ubrzanim tempom razvija se u preduzećima tih firmi na Bahamima, Kipru, Filipinima, Malti, Puertoriku, Senegalu, Izraelu, Australiji i Manili, ali takodje i u Holandiji, Nemačkoj, Švajcarskoj, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Tako su SOLE i margarini proizvedeni u Holandiji i Nemačkoj a distribuirani u zemlje u razvoju i istočnu Evropu konzervisani emulgatorom koji izaziva rak, a označeni na pakovanju simbolom E-330. Ti proizvodi su inače zabranjeni za distribuciju i realizaciju prodaje u zemljama članicama organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj. Zabranjeni su za upotrebu u elitnim regionima sledeći konzervansi:

1. Izazivači zloćudnih tumora: E 105, E 121, E 123, E 125, E 126, E 130, E 142, E 152, E 210, E 213-217, E 240, E 330, E 477.

2. Izazivači oboljenja želudačnog i crevnog trakta: E 221-226, E 320-322, E 338-341, E 407, E 450, E 461-466.

3. Alergeni: E 230-232, E 239, E 311-313.

4. Izazivači bolesti jetre i bubrega: E 171-173, E 320, E 322.



SPISAK MATERIJA (EMULGATORA) OPASNIH PO ZDRAVLJE

(koji se koriste za konzerviranje i ulepšavanje izgleda i ukusa prehrambenih proizvoda)



E 102 - opasan


E 216 - izazivač raka

E 103 - zabranjen


E 217 - izazivač raka

E 104 - sumnjiv


E 221 - poremećaj creva

E 105 - zabranjen


E 222 - poremećaj creva

E 110 - opasan


E 223 - poremećaj creva

E 111 - zabranjen


E 224 - poremećaj creva

E 120 - opasan


E 226 - štetan za kožu

E 121 - zabranjen


E 231 - štetan za kožu

E 122 - sumnjiv


E 232 - štetan za kožu

E 123 - VEOMA OPASAN !!!


E 241 - sumnjiv

E 124 - opasan


E 250 - premećaj pritiska

E 125 - zabranjen


E 251 - premećaj pritiska

E 126 - zabranjen


E 311 - izaziva osip

E 127 - opasan


E 312 - izaziva osip

E 130 - zabranjen


E 320 - holesterol

E 131 - izazivač raka


E 322 - poremećaj želuca

E 141 - sumnjiv


E 339 - poremećaj želuca

E 142 - izazivač raka


E 340 - poremećaj želuca

E 171 - sumnjiv


E 341 - poremećaj želuca

E 173 - sumnjiv


E 407 - poremećaj creva

E 180 - sumnjiv


E 450 - poremećaj želuca

E 210 - izazivač raka


E 461 - poremećaj želuca

E 211 - izazivač raka


E 462 - poremećaj želuca

E 212 - izazivač raka


E 463 - poremećaj želuca

E 213 - izazivač raka


E 465 - poremećaj želuca

E 215 - izazivač raka


E 466 - poremećaj želuca
A taako dobro izgleda---> SlikaSlikaAli SlikaSlika idemo traziti ,Slika zdraviji je mnogo :DSlika Na FiiiiitaMini shto kaze ELza her Shiki SlikaSlika

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 1:00 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Pozdrav ,kako je suuunce napolju :) prelepo!Dodushe zubato ali mnogo lepo.Kad se samo setim sinoc vremena? :roll: Pozdravljam sve koji svrate ,nadam se da je bilo ko ustao?Sad ce i 12h .Idem ja u posetu neku.Doruchkovalo se,naspavalo se i idemo dalje!Kuckam posle imozda prochitam koji blog ,mada :P i nema nishta novo, uvek isto kako nekom nije zao noci da potroshe na jedno te isto baljezganje?I sad josh spavaju.I ni umit se nece za komp ce sesti !Detza tje im doneti da jedu,jer "majke"su "premorene"a i moraju pod hitno zasesti pred pc !E cenu 21-og veka ipak placaju deca :oops: I to je "zdrav" zivot!A kad pishu?Sad idu na vezbe ,tamo ovamo i samo goozove premeshtaju ,levo desno i tove se !Dzaba zdrava hrana :x !Kuckamo se poslepodne kad ustanu ranoraniotzi :o !Treba ih razumeti do 4 ujutru Boze moj.Sve to treba motiku i u njivu da radi.Nebi nam bilo skupo grejanje nit hrana .Ko da izdrzava bedevije toliko?Na pijaci zima ,nije skupoca ,treba josh vece cene oni jadni ljudi da stave !Tako ce nam i biti zbog "vrednica" :wink: :D :D !Grem pa posle cu da piskaram ,ako mi se bude dalo? :wink: Slika

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 23, 2008 3:20 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Zdrava prehrana zimi
SlikaKorijen peršina, pastrnjaka, mrkva, luk, repe i rotkve te ponekad krumpir odlični su u juhama i varivima, ali i u složencima i zapečenim jelima.

Jadranka Boban Pejić, prvo ime prirodne prehrane u nas i voditeljica Makronova centra, savjetuje kako prehranu prilagoditi zimskim danima i na najbolji način podržati svoje zdravlje.

Način prehrane i kuhanja zimi u mnogočemu slijedi jesenje navike. I dalje je na jelovniku bundeva, različito korjenasto povrće, kupus, brokoli i slično. Korijen peršina, pastrnjaka, mrkva, luk, repe i rotkve te ponekad krumpir odlični su u juhama i varivima, ali i u složencima i zapečenim jelima.

Skrenula bih vam pažnju na četiri vrste korjenastog povrća koje zaista može pomoći u očuvanju zdravlja zimi:

1. Češnjak pomaže čišćenju sluzi iz grla i respiratornog trakta. Također djeluje protuupalno te u oslobađanju od bakterija, gljivica i parazita koji ponekad napadaju naš organizam. Iako postoje pravi obožavatelji češnjaka, treba imati na umu da previše nije dobro pa ga treba koristiti u malim količinama i lagano pirjanog jer sirov može iritirati želudac. Pirjan ili kuhan, još uvijek sadržava sve svoje kvalitete i daje jelu poseban okus.
2. Đumbir, svjež ili sušen, daje jelu ljutkast okus, pomaže cirkulaciji i grije orga 2. nizam, a odličan okus daje juhama, varivima i jelima od mahunarki. Pomaže kod mučnina, plinova u crijevima i prehlade.
3. Kuzu je planinski korijen s istoka koji je najpoznatiji po tome što neutralizira kiselo stanje u našem organizmu i zaista može zamijeniti sveprisutni aspirin u prvoj pomoći. Pomaže kod proljeva, problema sa želucem i prehlade. Može se nabaviti sušen u trgovinama prirodne hrane. treba ga raznutiti u malo hladne vodei dodavati u juhe, variva, deserte, koji će se zgusnuti, pa se često koristi i u tu svrhu.
4. Korijen lotusa, koji se kod nas može naći suh ili u prahu, odličan je za probleme respiratornog trakta.

Mahunarke i žitarice čine važan dio zimske prehrane i neophodan izvor bjelančevina. Žitarice treba dnevno izmjenjivati s malim naglaskom na češće korištenje heljde i zobi, žitarica koje najviše griju organizam.


što se tiče voća, zimi nemamo poseban izbor, osim naravno južnog voća, koje je bolje ne jesti ili jesti u malim količinama. Naime, južno voće, s obzirom na to da dolazi iz tropskih krajeva, hladi organizam, što nam tijekom zime zaista nije potrebno. Naša tradicija se zimi uglavnom bazira na suhom voću te različitim džemovima i pekmezima koji su najbolji ako su pripremljeni bez šećera. Posebno preporučujem suho voće koje osim svoje zamamne slatkoće ima vrlo značajne količine minerala poput željeza i kalcija.

što se tiče pripreme hrane, dobro je da veći dio onoga što jedemo bude kuhano, jer na taj način grijemo organizam pa se preporučuju sljedeći načini pripreme hrane zimi:

1. Pečenje u pećnici - važno je shvatiti da pri pečenju namirnica omekšava od suhe topline, što znači da se sadržaj vlage u namirnicama smanjuje pa treba posebnu pozornost obratiti na to da jelo ne bude presuho. Za pečenje bilo kojeg jela potrebno je pećnicu prvo zagrijati, a potom jelo staviti unutra.
2. Pirjanje korjenastog povrća, samog ili u kombinaciji sa žitaricama, na sezamovom ili suncokretovom ulju, vrlo je čest način pripreme namirnica zimi. Pri pirjanju treba što više pustiti povrće da se pirja u vlastitom soku i dodavati samo malo vode. Tako će povrće biti hranjivije, a i ukusnije.
3. Kuhanje pod tlakom odnosi se prije svega na žitarice i mahunarke kojima omogućava da se brže skuhaju i omekšaju. Preporučuje se posebno onima kojima treba jača prehrana koja će ih koncentrirati i fokusirati te dati više kontrahirajuću energiju.

Mnogi se pitaju kako s ovakvim načinom kuhanja i bez svježih citrusa osigurati dovoljnu količinu vitamina C. Potrebne količine vitamina C mogu se osigurati iz lišća i korijena peršina, kiselog kupusa te zelenog lisnatog povrća koje nam stiže iz Dalmacije.

Vitamin C iz ovih namirnica puno se lakše iskorištava iz ovih namirnica nego li iz citrusa, čiji sok i koricu također možemo koristiti u pripravljanju različitih preljeva za korjenasto i zeleno lisnato povrće.

Zadnja istraživanja su pokazala da je vitamin C termostabilan (80%) do 8 minuta kuhanja pa to treba imati na umu kod pripremanja hrane.

Logičan zaključak je da zimi trebamo manje količine tekućine. No, uvjeti centralnog grijanja i prekomjernog zagrijavanja prostorija u kojima boravimo vrlo često prekomjerno isušuju naš organizam pa je stoga jako važno posebnu pozornost posvetiti kvaliteti tekućine koju koristimo zimi.

Najvažnija tekućina zimi dolazi nam iz juha ili, bolje rečeno, najvažnija tekućina zimi jest juha. Stoga, evo nekoliko naputaka kako napraviti ukusnu zimsku juhu:

1. Prije kuhanja, pirjajte povrće za juhu u tamnom sezamovom ulju.
2. Umjesto vode, dodajte temeljac spravljen od kore povrća.
3. Zobene pahuljice daju poseban izgled i gustoću zimskim juhama.
4. Koristite začinske trave za začinjavanje (bosiljak je moj najdraži izbor).
5. Miso, pasta od soje i žitarica, zimi zaista može učiniti čuda u zaštiti od viroza, bržem oporavku, otklanjanju umora i slično.

Kuhinja je najtoplije mjesto tijekom zime pa se nadam da će vas ta toplina privući da kreirate ukusna jela, a i svoje zdravlje.

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Ova tema je zaključana, ne možete da menjate postove ili da odgovarate  [ 371 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 ... 25  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 25 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: