Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Ova tema je zaključana, ne možete da menjate postove ili da odgovarate  [ 371 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 ... 25  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Nov 17, 2008 3:54 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
snsara je napisao:
Caos Mika!

Nadam se da si ok danas. Pisacemo se kasnije, a sada sve pozdravljam :D :D :D

Vazi ,upravo odgovaram onoj nashoj MALISKI ci ako se secash nje? Na pp..Bem mu svi imaju svoje probleme.I ja sad ne mogu .Vecheras cemo samo da je ok kod tebe?A ja ma onako ,prichat cu ti .Ali nek je ziva glava samo i to je to!
Pozdrav za tebe i za "sludjenu mamu" lujku,printzezu nashu i za sve sve ovde!!! :D

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Nov 17, 2008 6:23 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Ishrana
Ishrana, odnosno nutricija se tumači kao nauka o organskim procesima pomoću kojih organizam prisvaja i koristi hranu i tečnosti za normalno funkcionisanje, rast i održavanje, kao i održavanje ravnoteže između zdravlja i bolesti.Slika
Pregled

Sve do šezdesetih godina dvadesetog veka lekari su govorili svojim pacijentima da ishrana ima malog uticaja na njihovo zdravlje. Danas je, međutim, jasno da ishrana predstavlja jedan od najvažnijih faktora za ljudsko zdravlje. Sva materija u ljudima koja čini ćelije njihovog organizma (osim onih ćelija koje su stvorene pre rođenja) uzeta je iz hrane kroz sistem za varenje. Materija koja čini otpad uklanja se iz organizma.

Istraživanje u ovoj oblasti mora uzeti u obzir stanje životinje pre hranjenja i nakon varenja kao i hemijski sastav hrane i izmeta. Specifične vrste materije (hemikalija) koje telo absorbuje mogu se ustanoviti poređenjem hemijskog sastava izmeta sa hemijskim sastavom hrane pre konzumiranja. Efekat koji absorbovana materija ima na telo može se utvrditi poređenjem stanja organizma pre unosa hranljivih materija i stanja organizma nakon njihovog varenja.

Efekat ishrane može se preciznije ustanoviti tek nakon proteka dužeg vremenskog perioda planskog unosa hranljivih materija i analize izmeta. Broj varijabli relevantnih za ovu vrstu istraživanja je izuzetno visok. Zbog toga svako validno nutricionističko istraživanje zahteva vreme što je i jedan od glavnih razloga zašto je nauka o ljudskoj ishrani relativno mlada.

Istorija i skorašnji razvoji

Nauka o ishrani se brzo razvijala. Vitamine je 1912. godine prvi put otkrio Frederik Goland Hopkins, koji je zbog svojih zasluga u ovoj oblasti dobio titulu Sera i Nobelovu nagradu 1929.godine.

U dvadesetom veku, nakon sagledavanja prirode i uloge proteina, ugljenih hidrata, vitamina i minerala u ljudskoj ishrani došlo se do stanovišta da je dotadašnje znanje o hranljivim sastojcima potpuno. Na hranu se gledalo kao na gorivo i sve što je bilo potrebno je da unesemo dovoljnu količinu određenih sastojaka kako bismo živeli zdravo. Međutim, ubrzo je usledila serija brzih otkrića koja je počela sa otkrićem dijetetskih vlakana, što je ukazalo na veoma velike praznine u dotadašnjem znanju o uticaju koji hrana ima na naše zdravlje i normalno funkcionisanje.

Danas znamo da postoji više hiljada fitohemikalija u našoj hrani, a svaka od njih ima suštinsku ulogu u pravilnom funkcionisanju našeg tela. Takođe, smatra se da postoji još mnogo fitohemikalija i drugih sastojaka hrane koje tek treba otkriti. Tu su još i enzimi koji igraju ključnu ulogu u ishrani: oni predstavljaju katalizatore koji se nalaze u našoj hrani ali ih takođe proizvodi i naš sistem za varenje. Oni igraju nezamenljivu ulogu u odvijanju metaboličkih procesa u ljudskom organizmu.

Antioksidansi predstavljaju još jedno skorašnje otkriće. Potrošnja energije u našem organizmu i njen nedostatak često dovode do oštećenja ćelija, a pojedini hranljivi sastoji, kao što je vitamin C, imaju ključnu ulogu u usporavanju starenja organizma i smanjenju negativnih posledica oksidirajućih procesa u organizmu. Određeni naučni krugovi su pre izvesnog vremena doveli u sumnju pozitivne efekte na zdravlje ljudi koji se pripisuju vitaminu E[koji naučni krugovi?].

Prerada hrane


Hrana se može učiniti zdravijom i ukusnijom u procesu prerade. Prerada hrane zato ima bitnu ulogu u obezbeđivanju dobre ishrane.

Prerada hrane, međutim, ponekad može škoditi ljudskom zdravlju: prerađivani pirinač je identifikovan kao uzrok bolesti beri-beri kada su ljudi shvatili da je skidanje kore pirinča proces kojim se uklanjaju ključne hranljive materije.

Krajem 18. veka u SAD, došlo je do velikog broja obolelih beba koje su bile hranjene prokuvanim mlekom, po predlogu Luja Pastera da se odstrane bakterije. Pasterizacija je uspešno uklanjala bakterije, ali je takođe uništila i vitamin C, izazivajući prehrambenu zarazu.

Postoje brojni primeri neželjenih efekata prerade hrane, skupa sa laboratorijskim nalazima i potrebom za opreznošću u svetlu našeg ograničenog i nekompletnog znanja, koji su doveli preradu hrane u pitanje.

Današnji vodeći prehrambeni stručnjaci savetuju da se hrana, kad god je to moguće, što manje prerađuje, pošto neotkriveni ali verovatno značajni sastojci mogu biti uklonjeni, ili razni toksini mogu biti dodati ili proizvedeni tokom procesa obrade hrane i kuvanja na visokoj temperaturi. Takođe, obrađivanje hrane može zameniti neke od mehaničkih/biohemičkih telesnih procesa koji su ključni za puno varenje i poboljšavaju samu hranljivost proizvoda.

Prehrambeni biohemičar T. Kolin Kembel, profesor i direktor projekta „Kina“ izjavio je na simpozijumu epidemiologije: „Analize podataka kineskih studija su nam pokazale da bismo trebali biti pažljiviji“ i pomenuo sledeća tri pravila[1]:

* Što je veća raznovrsnost biljne hrane u dijeti, veća je korist same dijete. Raznovrsnost omogućava veću pokrivenost nama poznatih i nepoznatih hranljivih potreba.
* Ukoliko je prisutna raznovrsnost biljne hrane, kvaliteta i kvantiteta, zdrava i hranljiva dijeta može biti sprovedena bez hrane na životinjskoj bazi.
* Što je hrana bliža svom prirodnom stanju — sa minimalnim zagrevanjem, soljenjem i preradom — rezultat će biti bolji.
Prerada hrane (deo samo)
Laboratorij se razvio iz Zavoda za opstu hemijsku i prehrambenu Slika
Način života i hranljive potrebe

Adekvantnoj ishrani daju prilog tri neophodna uslova za normalno funkcionisanje organizma:

* Adekvatan nivo energije
* Održavanje pogodne telesne strukture i procesa - funkcije mišića, imunog sistema, čvrstine kostiju i snage
* Popravka i razvoj svih sistema organa

U ljudskom slučaju na normalno funkcionisanje utiču mnoge situacije, koje su često otvorenog izbora. Fizički radnik, pecaroš, bodibilder, sumo rvač, sveštenik, dete i invalid imaju različite definicije normalnog funkcionisanja, jer imaju drugačiji oblik, veličine i prehrambene potrebe.

Prema tome, pravilna ishrana ima različito značenje u zavisnosti od situacije i životnog stila osobe o kojoj se govori. Atlete mogu zahtevati visok nivo proteina i energije za obavljanje teških aktivnosti kojim se bave. Ljudima koji rade u hladnom okruženju mogu biti potrebni visoki nivoi masti u ishrani, kako bi im pomogli u održavanju normalne telesne temperature. Ova prednost visokog nivoa masti može biti veoma škodljiva ljudima u drugim situacijama, npr. radniku u sedećem položaju u klimatizovanoj kancelariji.

Državna briga o ishrani

Većina vlada država sveta obezbeđuje uputstva dobre ishrane a neke su nametnule i obavezno etiketiranje svih prehrambenih proizvoda kako bi pomogli potrošačitehnologiju tadašnjeg Tehnološkog fakulteta, a prvobitno nosi naziv Laboratorij za opću tehnologiju živežnih namirnica. Prvi pročelnik Laboratorija bio je prof. dr.sc. Božidar Rogina, koji je držao nastavu iz kolegija «Opća tehnologija živežnih namirnica» u razdoblju od ak. godine 1956/57 do ak. godine 1964/65. Od ak. godine 1964/65 nastavu iz navedenog kolegija preuzima prof.dr.sc. Ivo Milostić koji istovremeno postaje i pročelnik Laboratorija. Tu funkciju obavljao je sve do svoje smrti 1978. godine. Iste godine Laboratorij mijenja ime u Laboratorij za procesno-prehrambeno inženjerstvo, a pročelnik Laboratorija postaje prof.dr.sc. Tomislav Lovrić koji uvodinovi kolegij na dodiplomskoj nastavi pod nazivom «Osnovni procesi u prehrambenoj industriji».Nastavu ovog kolegija izvode prof.dr.sc. Tomislav Lovrić i viši predavač Zvonimir Gerić, dok vježbe preuzimaju, u ono vrijeme asistenti, dr.sc. Luka Goldoni i dr.sc. Vesna Hegedušić (danas Lelas).Navedeni nastavnici izvode i nastavu na tadašnjim VI. stupnjevima studija, te na poslijediplomskom studiju. Uvođenjem novog nastavnog plana, 1980. godine uvode se novi kolegiji pod nazivom «Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog inženjerstva», «Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambene tehnologije», te «Procesni praktikum». 1986. godine započinje i nastava novouvedenog kolegija «Procesi pripreme hrane» na VI. I VII. stupnju studija, čiji nositelj postaje prof.dr.sc. Vesna Hegedušić (Lelas). 1991. godine pročelnik Laboratorija zaprocesno-prehrambeno inženjerstvo postaje prof.dr.sc. Vesna Hegedušić (Lelas), koju funkciju i danas obnaša. Uvođenjem novog nastavnog plana i programa studija prema bolonjskoj deklaraciji ak. godine 2005/06, današnji nastavnici Laboratorija nositelji su višenovih kolegija preddiplomskih i diplomskih studija, te kolegija na novim doktorskim studijima.
Predavanja

Osnovni procesipripreme hrane – mehanički (pranje, čišćenje, guljenje, usitnjavanje, otkoštavanje), termički (blanširanje, kuhanje, pirjanje, pečenje, prženje), rashladni (smrzavanje), te njihov utjecajna prehrambene i kulinarske značajke sirovina u pripremi hrane. Značaj i uloga korektora okusa, hidrokoloida, antioksidansa i konzervansa u pripremi hrane.Vrste obroka. Menu – osnovne značajke, podjela s različitih aspekata. Jelovnik. Normativ. Sustavi pripreme hrane. Planiranje i organizacija različitih sustava za pripremu hrane te njihova podjela. Kuhinje i njihova podjela. Centralne pripremnice hrane – organizacija prostora, oprema, procesi pripreme i distribucije hrane. Catering. Operacije i procesi u različitim sustavima za pripremu hrane. Uređaji i druga oprema sustava za pripremu hrane – mehanički uređaji, uređaji za toplinsku obradu, rashladni sustavi i transportni sustavi. Tehnika rukovanja prehrambenim proizvodima u skladištima,transportu i pripremi hrane. Stupnjevi obrade prehrambenih proizvoda i njihovo tehnološko i ekonomsko značenje. Industrijska proizvodnja polugotovih i gotovih jela.



Organizacija i procesi pripreme hrane u kuhinjama.Catering u avioprijevozu. Organizacija i priprema hrane u bolničkoj kuhinji.Centralna pripremnica hrane. Stabilnost ulja u različitim uvjetima čuvanja i termičke obrade. Utjecaj različitih uvjeta termičke obrade na stabilnost vitamina u povrću.Priprema desertnih krema, smrzavanje, izrada normativa. Utjecaj različitih postupaka odmrzavanja na organoleptičke značajke pojedinih vrsta gotovih jela.Osnove tehnološkog projektiranja objekata za pripremu hrane.
Državna briga o ishrani

Većina vlada država sveta obezbeđuje uputstva dobre ishrane a neke su nametnule i obavezno etiketiranje svih prehrambenih proizvoda kako bi pomogli potrošačima da sami prihvate ta uputstva

SlikaTinejdžeri koji objeduju kod koće zajedno sa svojom porodicom zdravije će se hraniti kada odrastu, pokazali su rezultati istraživanja američkih naučnika.

Ovi nalazi ukazuju na značaj tradicionalnog porodičnog ručka - prakse koja se sve više gubi u eri grozničavog načina života i restorana brze hrane.
Neka ranija istraživanja su pokazala da je manje vjerovatno da djeca koja su redovno u kontaktu s roditeljima za vrijeme ručka steknu loše navike, kao što su pušenje i opijanje.

Novi nalazi govore da način ishrane djece može biti od dugoročne koristi.

Od preko 1.700 tinejdžera, koje su naučnici pratili tokom perioda od pet godina, oni koji su najčešće jeli sa svojom porodicom imali su zdraviju ishranu u ranim dvadesetim godinama života jer su jeli više voća i povrća, pili manje gaziranih napitaka i unosili više vlakana, kalijuma i magnezijuma od svojih vršnjaka koji su rijetko jeli u porodičnom okruženju.

“Ovi nalazi govore da članovi porodice treba što je češće moguće da jedu zajedno”, savjetuje vođa istraživanja doktor Nikol Larson s Univerziteta Minesota u Mineapolisu.

“Tinejdžeri se za porodičnim ručkom vjerovatno uče kako da naprave izbor zdrave hrane, a roditelji im služe kao model”, rekla je ona i dodala da to naravno ne znači uzimanje brze hrane usput i donošenje kući.

Obrok, umjesto toga, mora sadržati jelo s malo proteina kao što je pečena piletina, cijelo zrno žitarica poput integralnog pirinča i obilje povrća. Voda ili mlijeko treba da budu izbor umjesto gaziranih napitaka, dok voće treba da posluži kao zdrava zamjena za desert, ukazala je doktor Larson.

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 3:32 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Pozdrav za sve :) !Sarmitza se krchka ,pa i kukuruz stavih da se kuva ,jaoj kako prija miris iz kuhinje po ne bash toplom vremenu!Htedoh malo pisati u vezi teme ali net mi se smrzao ,veza je ochajna :-? !Tako da ?Mozda popodne.Gde ste bwe?Snsara lujka makice i ostale zjakitze :D :D :D !Ajde bar da Vas pozdravim a ako se poboljsha net tj protok u toku dana kutzkat tjemo se ,ovako mi se neda ,sporo! :D

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 3:54 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Pržena hrana - stop!
SlikaUštipci su divni, pomfrit takodje, kao i krofne. Medjutim, sve te djakonije pripremaju se prženjem u dubokom ulju zbog čega su nezdrave, zapravo opasne.

Prženjem u ulju proizvode se slobodni radikali - visoko reaktivne hemikalije koje uništavaju esencijalne masnoće u namirnicama i mogu da oštete ćelije ljudskog organizma, povećavajući tako rizik od nastanka kancera, srčanih oboljenja i prevremenog starenja.

Zato je mnogo zdravije da namirnice dinstate - pečete na nižoj temperaturi, takodje u ulju ali uz povremeno dodavanje vode ili bujona od pvrća. Takodje nemojte zaboraviti da poklopite tiganj ili drugu posudu u kojoj dinastate hranu.

Još zdravije je hranu pripremati u rerni ili na roštilju. Ali ni sa tim ne treba preterivati jer dim koji se "uvlači" u meso pripremljeno na roštilju, takodje nije zdrav. Zato je najbolje kombinovati i hranu pripremati na različite načine.

Flašu u kojoj držite ulje obavezno zatvorite nakon upotrebe i držite je u frižideru. Preporučljivo je i da ambalaža bude takva da štiti ulje od svetlosti.

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 4:20 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
OSNOVNI PRINCIPI ZDRAVE ISHRANE



Pravilna i zdrava ishrana postala je jedan od najvažnijih problema savremenog čoveka. U modernoj porodici, u kojoj su oba roditelja zaposlena, zbog načina života i stečenih navika,Slika žene i muškarci nisu u mogućnosti da odvoje vreme koje bi bilo neophodno svakodnevno posvetiti ovakvoj ishrani. Mi, koji smo imali sreću da odrastemo sa mamama i bakama koje nisu bile zaposlene, znamo vrednost brižljivog i posvećenog pripremanja svakog obroka.

SlikaČovekovo zdravlje, kreativnost, efikasnost i raspoloženje direktno su uslovljeni načinom ishrane koji svakodnevno primenjuje. Pravilna i zdrava ishrana pomaže pojedincu da se lakše suoči sa životnim teškoćama i da se zaštiti od mnogobrojnih fizičkih i psihičkih bolesti. Zdrava ishrana u porodici omogućava mnogo pravilniji fizički i duhovni razvoj dece i više radosti i ljubavi u medjusobnoj komunikaciji i zajedničkom životu.

Ovi redovi će pomoći svakome, a posebno onima koji požele da nešto promene u svom životu i ishrani, i omogućiti im da saznaju, odaberu i vrlo jednostavno primene neke od navedenih principa, recepata i proizvoda.



Onakvi smo kakvu hranu uzimamo !

Od davnina je poznato da smo onakvi kakvu hranu uzimamo, jer sve što postoji na našoj planeti ima svoju vibraciju i dejstvo na okolinu. Tako, od onog što unosimo u svoj organizam zavisi funkcionisanje našeg Slikacelokupnog sistema, naše misli i osećanja, ponašanje, odnos prema celokupnom životu i naravno, zdravlje. Još je poznati grčki lekar Hipokrat rekao: "Tvoja hrana biće tvoj lek". Savremena medicina je nakon decenija istraživanja došla do zaključka da je uzrok čovekovih bolesti upravo hrana koju jede ili ona koju ne jede.
Zdrava hrana je ona hrana koja u sebi ne sadrži previše belančevina i masti (posebno životinjskog porekla, kakve se nalaze u mesu, jajima, siru, ribi), a bogata je ugljenim hidratima, vitaminima i mineralima - a to je biljna hrana, voće, inte­gralne žitarice, semenke. U Prvoj knjizi Mojsijevoj, koja se zove Postanje, kaže se: "I još reče Bog: Evo, dao sam vam sve bilje što nosi seme po svoj zemlji i sva drveta rodna koja nose seme; to će vam biti za hranu." (Postanje 1.29<D>)
Zdrava ishrana znači jesti što jednostavnije, ne mešati namirnice različitog sastava (na primer: ugljene hidrate sa belančevinama), kao što zdrava ishrana takodje znači jesti u umerenim količinama, ne prebrzo i halapljivo, već sa svešću o važnosti unošenja hrane u organizam, vodeći računa da hrana nije suviše hladna niti suviše vruća, preslana, prekisela ili prezačinjena.
Uzimanje što raznovrsnije hrane, ali pravilno kombinovane, ima suštinski značaj za pravilnu ishranu. Da bi organizam normalno i zdravo funkcionisao moraju se uneti svi sastojci neophodni za obnavljanje ćelija u što idealnijim količinama. Nije svaki organizam isti i ne zahteva isti odnos hranljivih materija, pa je neophodno tzv. "osluškivanje" organizma, saradnja sa njim i poštovanje njegovih potreba. Kada bismo bili u stanju da upoznamo i pratimo potrebe svog organizma i da se u skladu s tim hranimo, izbegli bismo bolesti i starenje organizma. Preteranim unošenjem namirnica (posebno mesa i mlečnih proizvoda) i pogrešnim odnosom prema ishrani mi nesvesno trujemo, uništavamo svoje telo i skraćujemo mu prirodni vek zdravlja i trajanja.
Da bismo se hranili pravilno, veoma je važno da se pridržavamo odgovarajućeg vremena za obrok i da ne uzimamo hranu SlikaSlikanekontrolisano, u svako doba, bez razmišljanja. Međutim, obroke ne treba preskakati i dovoditi organizam u stanje izgladnelosti, jer tada dolazi do uništavanja određenih moždanih ćelija, nestabilnosti nervnog sistema i smanjenja otpornosti celokupnog organizma.
Zdrava ishrana,zdrav izgled Slika :wink:

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 5:43 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Deset saveta za pravilnu ishranu:

1. Jesti raznovrsnu hranu.

2. Održavati optimalnu težinu.

3. Smanjiti unošenje zasićenih masnih kiselina (masti životinjskog porekla).

4. Povećati unos polinezasićenih masnih kiselina (gi - prečišćeni puter, nerafinisana hladno ceđena ulja, puteri od semenki - kikiriki, suncokret, susam, badem, lešnik,Slika golica-bundeva).

5. Smanjiti unos holesterola (svinjska mast, masne vrste mesa, masni sirevi, jaja).SlikaSlika

6. Povećati unos složenih ugljenih hidrata i dijet nih vlakana (povrće, voće, integralne žitarice).

7. Redovno unošenje tečnosti: voda, čajevi, prirodni sokovi.

8. Smanjiti unošenje šećera, naročito belog rafi-nisanog, zameniti ga medom i malteksom.

9. Smanjiti unos soli, posebno stone kuhinjske.

10. Smanjiti i izbgavati unos kafe, alkohola i duvana.



Šta je zdrav život ?

Hrana izgrađuje, održava i osnažuje naše fizičko telo. Međutim, utisci koje čulima stičemo iz naše okoline, a takođe i iz našeg unutrašnjeg sveta - naše misli i osećanja - predstavljaju takođe svojevrsnu hranu, zahvaljujući kojoj se razvija naše unutrašnje, odnosno duhovno biće. I ova, takozvana suptilna hrana, može biti prirodna ili neprirodna, zdrava hrana ili nezdrava hrana. Bili mi toga svesni ili ne, naš organizam i celo naše biće ima usađenu težnju da se hrani zdravo - na spoljašnjem fizičkom i unutrašnjem duhovnom nivou. Te suptilne nagoveštaje koji dopiru iz unutrašnjosti našeg bića godinama možemo nesvesno da prenebregavamo, ili čak da ih namerno ignorišemo. Ali, tada ćemo se suočiti sa posledicom narušavanja prirodnog zakona, koja se ispoljava kroz opšte nezadovoljstvo, osećaj frustracije, bolest i prevremeno starenje i propadanje organizma.

Hrana kojom se napajaju naša spoljašnja čula, veoma je važna i treba izabrati prostor i okruženje koje će nam omogućiti prirodno življenje. Gradska vreva i gužva naseljenih mesta predstavlja, zapravo, neprirodno boravište. Svež vazduh, vibracija nezagađene prirodne okoline, planine i predeli blizu mora, jezera ili reka, mesta gde postoji mnogo parkova, prostranih polja, gde vlada mir i tišina, predstavljaju idealno boravište za čoveka.

Ukoliko upražnjavamo sport i fizičke aktivnosti, telo će nam prirodno zahtevati unošenje visokoenergetske hrane i pravilan izbor namirnica. Pravilna i zdrava ishrana podrazumeva da je u svoj način života neophodno uvrstiti najmanje 20 minuta fizičkih aktivnosti dnevno (gimnastika, trčanje, vožnja bicikla, hata joga, planinarenje, brza šetnja) i što više boraviti na svežem vazduhu, aktivno se odmarati i relaksirati. Naše ljudsko okruženje bitno utiče na celokupno naše življenje, pa je neophodno orijentisati se na izbor društva koje deluje harmonično, koje nam nudi mir, budi u nama osećaj mira i razvija našu prirodnu ljubav prema svetu i ljudima - a to su elementi koji su zdrava ishrana za naše duhovno biće. Zato je prisustvo duhovnih, prosvetljenih ljudi u jednoj društvenoj zajednici od izuzetnog značaja za duhovno zdravlje i materijalni razvoj čoveka.

Izbor umetnosti, lepote, harmonije i mira kao trajne životne orijentacije, kako pojedinca, tako i društva u celini, omogućava razvoj čovekovog unutrašnjeg bogatstva i vodi ka tome da savršeno zdravlje i produženje životnog veka postanu realnost.

Lični izbor u smislu moralnosti življenja, življenja u skladu sa istinom, ima velikog uticaja na duhovno stanje pojedinca, koje uslovljava i opšte zdravstveno stanje. Nepovređivanje drugih, istinoljubivost, poštenje i odsustvo pohlepe, spoljašnja i unutrašnja čistota, (čistota tela i uma), osećaj zahvalnosti i zadovoljstva onim što smo dobili od života, u stanju je da nas učini da postanemo istinski zdravo biće.

Bavljenje duhovnim životom i rasterećenje od dogmi i predrasuda širi naše vidike, povećava toleranciju i poboljšava komunikaciju sa okolinom. Svest da smo mi ti koji biramo i odlučujemo u kakvim okolnostima živimo i naše neprekidno opredeljenje za pozitivno, određuje i naše okruženje, uslove u kojima radimo i u najširem smislu moralni, socijalni i politički okvir u kome obitavamo.

Zapravo, koren svih bolesti leži u psihičkom stanju pojedinca, u njegovoj izloženosti stresnim situacijama koje izaziva uzimanje duhovno nezdrave hrane. Najvažnije je imati svest da mi to možemo promeniti i da od nas, samo od nas, zavisi sve što nas okružuje.

Odstranjivanje svih negativnih misli i osećanja iz našeg sistema (laž, mržnja, zavist, pakost, podlost, dvoličnost, strah, depresija), koji su ustvari nezdrava hrana za naš duh, i svesno razvijanje plemenitih misli i osobina, kao što su nesebičnost, služenje drugim ljudima, dobrodušnost, spokojstvo, hrabrost, radost i dobro raspoloženje – koji su ustvari zdrava hrana za naš duh, mogu postati istinski ključ celokupnog našeg zdravlja i radost življenja.

Pokušajte da uz punu svest i veru, zdrava ishrana postane vaša svakodnevnica i princip zdravog života u celini. Promenite svoje navike i unesete novinu u svoje življenje. Bićete iznenađeni koliko radosti, spontanosti i zadovoljstva može doneti poklanjanje pažnje sopstvenom biću, kako na fizičkom,Slika tako i na duhovnom, psihološkom i mentalnom nivou.

Prirodni ciklusi korišćenja hrane u organizmu

Uzimanje što laganije hrane, odnosno hrane za koju je potreban kraći probavni period, od velikog je značaja ako se želimo pravilno i zdravo hraniti. Prerada hrane u želucu traje od 1 do 5 časova, zavisno od vrste hrane. Lako svarljiva hrana preradi se za 1 do 3 sata (pirinač, voće, većina povrća, mleko, pržena jaja); dok je za varanje hleba, kuvanog krompira, maslaca, sira, kuvanih jaja, kiselog kupusa, mesa i ribe, neophodno od 3 do 5 sati. Varenje u crevima traje od 15 do 24 sata.

Hranu koja nije potpuno probavljena teško je izbaciti iz organizma, što dovodi do usporavanja metabolizma, gojaznosti i stvaranja toksičnosti. Opsežna istraživanja su potvrdila da je osnovni ključ zdravog organizma i zadržavanja optimalne težine upravo redovno izbacivanje i oslobađanje od toksičnih otpadnih materija. Da bismo to postigli, ishranu treba prilagoditi biološkim procesima funkcionisanja organizma, odnosno prirodnim telesnim dnevnim ciklusima:

1. Unošenje hrane u organizam i njena probava (aproprijacija) - odvija se od podne do 8 sati uveče.

2. Asimilacija, odnosno apsorpcija i iskorištavanje hranljivih materija odvija se od 8 uveče do 4 ujutro.

3. Eliminacija, odnosno izbacivanje otpadnih materija iz tela - odvija se od 4 ujutro do podneva.

Prema zastupnicima poštovanja prirodnih funkcija tela, posebno je važno da se hrana ne uzima u vreme asimilacije i tokom perioda eliminacije. Tako, za doručak (period eliminacije) preporučuje se uzimanje svežeg voća, prvenstveno onog sa visokim sadržajem vode, ili prirodnih voćnih sokova. Takođe, nakon 8 sati uveče (vreme asimilacije) ne preporučuje se uzimanje bilo koje druge hrane osim svežeg voća. Inače, uzimanje voća je poželjno uvek kada se oseti glad.



Posebna biološka vrednost nekih vrsta hrane

Smatra se da je voće najvrednija hrana koja se može uneti u organizam, jer sadrži idealnu ravnotežu pet bitnih elemenata koji su neophodni organizmu: glukoza (90%), aminokiseline (4-5%), minerali (3-4%), masne kiseline (1%) i vitamini (do 1%).Slika Pored toga, za njegovu probavu nije potrebna dodatna energija, što znači da štedi energiju organizma i pomaže njegovom pročišćavanju. Takođe ima i sposobnost da neutrališe štetne kiseline koje se stvaraju u telesnim sistemima. Kada se govori o voću, podrazumeva se isključivo voće u svežem stanju, jer, zbog svoje delikatne prirode, kuvano i prerađeno voće u potpunosti gubi pomenuta svojstva i dovodi do povećanja toksičnosti i kiselosti organizma. Zbog visokog sadržaja vode, svež paradajz i krastavac mogu se kombinovati sa voćem i uzimati i tokom perioda asimilacije i eliminacije.

U periodu uzimanja hrane preporučuje se uzimanje voća i sokova najmanje 30 minuta pre ostale hraneSlika (nikad neposredno nakon obroka), kako se hrana u želucu ne bi mešala. Mešanje hrane sa voćem dovodi do fermentacije, kojom se gube hranljive materije, i otežava se i usporava probava. Nakon voća, najbolje je uzeti koktel sokova od svežeg povrća - šargarepa, cvekla, peršun, celer, kupus, karfiol, keleraba, malo parče sirovog krompira (posebno je važno ne kombinovati ga sa voćem). Nakon 10 minuta od uzimanja sokova sledi sveza salata, a zatim pravilno kombinovano jelo. Nepravilno kombinovanje hrane dovodi do poremećaja ciklusa asimilacije i eliminacije. Kada se hrana pravilno kombinuje, organizam može da je potpuno razgradi, apsorbuje i iskoristi sve hranljive materije.

Svaka hrana koja nije voće ili povrće naziva se koncentrisana hrana. Koncentrisana hrana se ne treba uzimati istovremeno, jer to otežava njenu probavu. Na primer: hleb (po mogućstvu prepečen i napravljen od integralnih žitarica) ne treba kombinovati sa krompirom, pirinčem, pasuljem, graškom, boranijom, testeninama, jajima, mlekom i sirevima, niti ove namirnice međusobno treba mešati. Svaka od ovih namirnica može se kombinovati sa masnoćama (gi-prečišćeni puter, hladno ceđena ulja, maslac, puteri od semenki, suncokret, bundeva, susam, kikiriki) i sirovim ili barenim povrćem (salate, variva). Preporučuje se zamena sirćeta limunovim sokom ili voćnim i jabukovim sirćetom.

Uzimanje orašastog voća (badem, lešnik, orah, kikiriki, indijski orah) i semenki (susam, bundeva, suncokret, lan, leblebija, kajsija, seme bora) veoma je važno u pravilnoj i zdravoj ishrani. Ova hrana je prebogata mineralima, vitaminima, belančevinama, ugljenim hidratima i mastima, a dovoljno je uzimati dva do tri puta nedeljno po polovinu šolje. Na primer: 100 g susama sadrži 630 mg kalcijuma, badema 282 mg, oraha 186 mg, a suncokreta 140 mg. Istovremeno 100 g mleka sadrži 100 mg, dok razni sirevi od 250 - 850 mg, a peršunov list 245 mg kalcijuma.

Prihvatanje ovih principa, a posebno njihova praktična primena, zaposlenom čoveku se čine nemogućim. Zbog dugogodišnjih navika i neprilagođenosti čitavog društvenog sistema ishrane ovakvim shvatanjima, teško je odlučiti da se u ishrani nešto bitnije promeni. Na to nas, uglavnom, primoravaju zdravstveni problemi - naročito kada je zvanična medicina nemoćna, pa u pomoć pozivamo prirodan način lečenja i tzv. alternativnu medicinu. Međutim, uz dobru volju i istrajnost, posebno u početnom periodu, i organizaciju pripreme zdrave hrane, doći ćete do izvanrednih rezultata. Za početak, preporučuje se da to pokušate u toku vikenda, kada više vremena možete posvetiti pripremanju hrane, kada ste opušteni i zadovoljni i kada vas ne pritiskaju časovnik i dnevne brige.

Cilj prelaska na ovakav način ishrane jeste i konzumiranje namirnica u sirovom stanju, koje omogućava stvaranje veće količine energije u organizmu. Prerađena hrana kuvanjem, prženjem, pečenjem i si. gubi svoja prirodna svojstva i potrebna je veća količina hrane da bi se zadovoljile dnevne potrebe organizma.

Probajte nešto novo i neobično; sigurno će vam se barem delimično (ako ne i u celini) dopasti, jer efekti su vidljivi već nakon nedelju dana: osećaćete se lakši, vedriji, dinamičniji i kreativniji. Kada jednom uspostavite sistem unošenja sirove, sveže i pravilno kombinovane hrane, primetićete veliku uštedu u vremenu potrebnom za pripremanje i smanjenju količine hrane neophodne organizmu.

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 8:56 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sub Jul 26, 2008 8:48 pm
Postovi: 271
:D :D :D Haj, evo mene lujkaиe. Bila sam ti Mikice u velikoj brizi radi zdravlja.
Ovih dana od dokrora do doktora, al hvala Bogu samo sam se uspaniиila, bar su mi to danas saopљtili, jer pregledi ne navode na najgore.

Veжeras sam iskopirala neke stvari od tvojih tekstov, bit жe mi potrebni za regulaciju ishrane.

:( :( Miki ona slika osobe od 200-300 kg, brrrrr, bbbrrrrr, gdje je naрe.

Pozdrav, od lujkaиe, kampanjuљe. Ha, ha,ha,ha,

_________________
Kako je lepo biti mlad.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 9:06 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 2:46 am
Postovi: 1687
Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
Mislim da za aktivne osobe od 25-35 godina ona glavica kiselog kupusa deluje otuzno bez praseta sremske mangolice.
Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 9:23 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
Biološki kvalitet hrane

Bioenergetska vrednost hrane predstavlja životnu energiju, vitalnost namirnica i energetski potencijal koji nam određena hrana biljnog ili životinjskog porekla daje prilikom unošenja u organizam.

Bioenergetska vrednost hrane zavisi, pre svega, od porekla proizvodnje namirnica (ekološki ili konvencionalni način proizvodnje), zatim, samog kvaliteta (vrsta, sorta) i svežine namirnica (što zavisi od načina čuvanja i lagerovanja i od vremenskog razmaka između branja i korišćenja).

Ekološka hrana ima neuporedivo veću biološku vrednost u odnosu na namirnice proizvedene na konvencionalan način; veći sadržaj suve materije, nije veštački naduvanaSlika vodom i u sebi sadrži veći procenat vitamina i biološki aktivnih materija uz znatno niži sadržaj nitrata (koji su izazivači kancera); duže održava svežinu i sastav i može se lakše lagerovati. Na primer, ekološki proizveden paradajz sadrži 8-10% suve materije, dok hemijski 4-5% i u frižideru ostaje svež duže od nedelju dana, dok hemijski svega 2-3 dana. To znači da ekološka hrana ima visoku nutritivnu i bioenergetsku vrednost; ne sadrži štetne materije po naše zdravlje i daje organizmu snagu, svežinu, ima drugačiji ukus i izgled.

Metoda osetljive kristalizacije na slikovit način prikazuje životnu snagu u živim organizmima. Prema ovom metodu po rasporedu kristala, koji obrazuje svaki živi organizam, mogu se utvrditi poreklo proizvodnje i biološki kvalitet namirnica. Tako, kod namirnica ekološke proizvodnje kristali su izražajni, vidljivi i njihov raspored je pravilan i obrazuje harmoničnu, prepoznatljivu sliku (jer se kristali grupišu po određenom redu i prema centru), dok je kod hemijske proizvodnje taj raspored haotičan i nepravilan, kristali su slabi, jedva vidljivi i ne postoji nikakav red. To znači da u prvom slučaju postoji određena snaga koja je sposobna da kristale grupiše i usmeri, dok u drugom te snage nema. To je upravo snaga koja i ljudskom organizmu daje životnu energiju i sposobnost rasta, razvoja i održava i prirodni imunitet i otpornosti na bolesti.

Prirodno proizvedena hrana ima svoje vidljive znake. Pre svega, njena boja je prirodnija, namirnice imaju određenu kvalitetnu tvrdoću (a ne naduvenost vodom), nepravilnijeg su oblika, a ponekad vidite i tragove crvića. Na primer, šargarepu ćete prepoznati tako što joj je boja tamnija, a srčika u sredini uža. Ukoliko je probate ima slađi, prirodniji ukus.

Biodinamičari vode računa i o tome da kosmički principi učestvuju u procesu proizvodnje i gajenja namirnica.



Voda i njena važnost

Postoji jedna namirnica koju mi uzimamo zdravo za gotovo, ali čija važnost nadilazi važnost svih drugih. To je obična, čista voda, koju neki prezrivo nazivaju "česmovača". Ali, imajte u vidu da čovek može da gladuje 40 dana, pa je čak bilo eksperimenata i sa 100 dana gladovanja, ali bez vode ne može da izdrži ni 10 dana.

Nedovoljno unošenje vode postepeno i neprimetno menja fiziologiju organizma i dovodi do niza hroničnih degenerativnih promena tkiva i organa. Verovali ili ne, ali čak i takve bolesti kao što su čir na želucu, visok pritisak, holesterol,Slika artroza, alergije i astma mogu biti posledice konstantne dehidracije.

Savremeni čovek živi u iluziji da ne može da dehidrira jer mu je voda uvek pri ruci - dovoljno je da okrene slavinu. Međutim, zanemarivanje čiste vode i njena zamena tzv. "tečnostima", kako mi volimo da nazivamo kafu, alkohol, razne "kole" i sokove, neumitno vodi dehidraciji, jer pomenuti napici ne mogu da zamene čistu vodu u organizmu. A njihovo stalno konzumiranje, nažalost, na kraju dovodi i do gubitka osećaja za žeđ, i do toga da čovek zameni osećaj žedji sa osećajem gladi, pa jede, umesto da pije vodu - što je pogubno po organizam.

Da bismo izbegli ove nevolje, potrebno je da ustanovimo svesnu disciplinu da pijemo 2 litra ili 8 običnih čaša vode dnevno, čak i ako mislimo da nismo žedni.



Kakvu vodu pijemo ?

Naravno, čista izvorska voda bi bila najbolji izbor - kad bi nam bila dostupna. Na nesreću, u savremenim uslovima života ona to nije. Flaširana voda, čak i ako potiče iz najčistijih izvora, ima veštački ukus, koji joj daje sama ambalaža. Sa tim ukusom u nju, nažalost, dospevaju i makromolekuli plastike, što nije zdravo. Zato preporučujem da ipak koristite vodu iz česme, ali filtriranu ili struktuiranu na takav način da je to čini znatno zdravijom. Jedan od načina struktuiranja je zaleđivanje i ponovno odleđivanje, uz odlivanje određene porcije vode u kojoj su se zadržale štetne materije.

Drugi način, koji možda više odgovara mentalitetu savremenog čoveka koji nema uvek vremena da sprovodi dugotrajnije procedure, jeste se koriste impulsni magnetizatori, koji se jednostavno postave na slavinu i strukturišu vodu na isti način kao da je bila zaleđena i ponovo odleđena. Jedan od proverenih je Ojas polarizator vode švajcarske firme Sovana, i veoma je zadovoljavajuć, jer menja i kvalitet i ukus obične vode iz česme - naravno, nabolje.



Hrana sa visokim sadržajem vode i njena važnost !

Za optimalno funkcionisanje organizma neophodno je pravilno uzimanje tečnosti, posebno vode i osvežavajučih napitaka. Poznato je da je prisutnost vode na našoj planeti preko 70% i da je čovekov organizam takođe sačinjen od 70% vode. Da bismo održali svoje zdravlje, logično je da treba da uzimamo namirnice koje u sebi takođe sadrže veliki procenat vode (70%), a to su voće i povrće. Naučno je dokazano da je čovek kao biće plodojed i biljojed i da mu ni organi za preradu (vilica), a ni organi za varenje (želudac i creva) nisu predviđeni za konzumiranje mesa i mesnih prerađevina. Normalnom zdravom organizmu odraslog čoveka potrebno je 2,5 kg biljne hrane dnevno.
Što se tiče samog unošenja vode u organizam, dnevno je čoveku potrebno 35 grama vode na kilogram težine. Vodu treba uzimati između obroka, a ako je neophodno, posle, a ne pre i u toku jela. Uzimanje vode u toku jela slabi naš organizam i razređuje želudačnu kiselinu neophodnu za pravilno varenje hrane. Međutim, ukoliko u toku dana uzmete dovoljnu količinu hrane sa visokim sastavom vode, pijaća voda i napitci vam neće biti neophodni u većim količinama. Kroz bubrege odrastao čovek izluči 2,2 L vode dnevno. Za regulaciju vode u organizmu važno je uzimati dovoljnu količinu soli, jer so vezuje vodu u organizmu. Odraslom čoveku prosečne težine neophodno je da sa hranom unese 3,5 g soli dnevno.
Pravilna i zdrava ishrana podrazumeva ograničeno, a po mogućnosti i potpuno odricanje od napitaka kao što su kafa, jaki čajevi, alkoholna pića, kao i vrlo retko uzimanje mleka, čokolade, sladoleda i slatkiša. Ukoliko se pije kafa, treba je piti isključivo posle podne, čajevi treba da budu biljni, a mleko, čokoladu, sladoled i slatkiše uzimati na prazan želudac.
Vede (staroindijski sveti spisi) kažu: "Hrana je dah koji izdišemo; hrana je dah života koji udišemo". Zato su odnos i stav prema hrani i svest o neodvojivosti hrane od nas samih veoma važni. Način razmišljanja i svest da u svoj organizam unosimo život, energiju, vitalnost i pozitivne vibracije, opredeliće i naš izbor namirnica. Verovanje da smo zdravi, svesno izbegavanje stresa i uživanje u hrani, bitno utiču na celokupno zdravlje. Poštovanje hrane i obavljanje molitve ili meditacije pred svaki obrok pomoći će da se uravnoteže naše fizičke, emocionalne, mentalne i duhovne dimenzije. Estetsko serviranje hrane i prijatan ambijent takođe puno doprinose ukupnom pozitivnom efektu koji hrana ima u našem životu.

Vitamini i minerali

Vitamini su organske materije neophodne za normalno funkcionisanje našeg tela. Od njih zavise rast, regulacija metabolizma, krepkost, aktivnost i dobro zdravlje. Nedostatak čak i samo jednog vitamina može dovesti u opasnost čitavSlika ljudski organizam. Vitamini su jedan od šest osnovnih hranljivih sastojaka, kao što su to i ugljeni hidrati, masti, proteini, minerali i voda. Ove materije su neophodne za stvaranje energije, funkcionisanje organa, iskorišćavanje hrane i pravilan rast ćelija.

Vitamini su označeni slovima od A do U, a njihova asimilacija i dejstvo u organizmu direktno je uslovljena određenim mineralima. Šest osnovnih minerala potrebnih našem telu su: kalcijum, jod, gvožđe, magnezijum, fosfor i cink; a pored njih od bitne važnosti su: biotin, inozit, hlor, hrom, bakar, kalijum, niacin, selen i dr. Vitamini i minerali deluju združeno, i bez minerala organizam nema nikakve koristi ni od vitamina. Vitamini su prirodne supstance koje se nalaze u različitim namirnicama u različitoj količini. Potrebe svakog pojedinog organizma za vitaminima su različite i svako treba da uzima onu količinu određenog vitamina koja mu je neophodna. U sledećoj tabeli dat je pregled namirnica u kojima se mogu naći određeni vitamini i minerali, kao i koje su indikacije nedostatka ovih hranljivih materija na organizam:

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 9:41 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
lujka je napisao:
:D :D :D Haj, evo mene lujkače. Bila sam ti Mikice u velikoj brizi radi zdravlja.
Ovih dana od dokrora do doktora, al hvala Bogu samo sam se uspaničila, bar su mi to danas saopštili, jer pregledi ne navode na najgore.

Većeras sam iskopirala neke stvari od tvojih tekstov, bit će mi potrebni za regulaciju ishrane.

:( :( Miki ona slika osobe od 200-300 kg, brrrrr, bbbrrrrr, gdje je nađe.

Pozdrav, od lujkače, kampanjuše. Ha, ha,ha,ha,


:D :D :D Des lujoooo ?pa nadje se nadje :D !Kako uvek na kampanjone svoje naletish i zastanesh?Nedaj se lujko jedna :D !Ma zeza me net ceo dan ,te poshaljem neshto i stoji .Ja se vratim vidim imam goste i to prase doneli :D !U pravu si hunter ona glavitza kupusa deluje otuzna sama ali prase moze i bez kupusa :D Nadam se da mi temu netje obrisati zbog praseta? .Izgleda prelepo hehe.Moze i paprichitza ,luka ma bilo shta.Lujka ne diraj kozuru sa praseta, virim i vidim te !Pa lujko nisi se valjda opet vratila onoj ishrani da ne kazem tvoje rechi---->(prezderavanje) Bash bi mi bilo zao :x !Morat cemo neshto videti ,neki chep ,morash bwe!I ne reche pre jesi li preshishala 130 kg?Bila si smrshala 10 misha mu.Pozdravljam vas sve ,lujka budi od rechi ok?I puno te pozdravljam .Pozdrav za hunter-a i hvala za prase ali prase ne sme da jede prase :lol: .Nadam se da ce ovaj post,blog ili kako vetj otitji ?A sutra ce nadam se srediti ovu konekciju.
Prijatno :) !Nisam uspela ni pregledati nishta ,snsaro moja ziva li si mi ti?Ljub mi onu malu printzezu nashu.Ako bude shta duplirano ovde?Net je kriv a i od GlAve viShak ne boli !Tj od vishka glava ne boli :D
SlikaSlika

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 10:06 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 2:46 am
Postovi: 1687
Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
Prase sigurno ne bi trebalo, ali ga krmak pojede, ako ga nedaj boze nadje uginulog ili povredjenog, jer oni su svezderi, neretko i strvinari. Nagledao sam se svacega, loveci divljake.
Elem, mislim da se u ovom topicu ne diskutuje o prehrani svinja (mogao bih i o tome dosta pisati), vec da je tema ishrana ljudi. E sad, mozda gresim, ali vi ste izneli konstataciju:
Citiraj:
Pozdrav za hunter-a i hvala za prase ali prase ne sme da jede prase :lol:


Razmisljam i jos mi nije jasno ko je otisao u off topic, Vi ili ja, ili se nismo sporazumeli..., mozda je i neka aluzija, no nije ni vazno!
Zaboravimo moje prasence, iako ste ga tri puta pomenuli u jednoj recenici!

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 10:28 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
hunter je napisao:
Prase sigurno ne bi trebalo, ali ga krmak pojede, ako ga nedaj boze nadje uginulog ili povredjenog, jer oni su svezderi, neretko i strvinari. Nagledao sam se svacega, loveci divljake.
Elem, mislim da se u ovom topicu ne diskutuje o prehrani svinja (mogao bih i o tome dosta pisati), vec da je tema ishrana ljudi. E sad, mozda gresim, ali vi ste izneli konstataciju:
Citiraj:
Pozdrav za hunter-a i hvala za prase ali prase ne sme da jede prase :lol:


Razmisljam i jos mi nije jasno ko je otisao u off topic, Vi ili ja, ili se nismo sporazumeli..., mozda je i neka aluzija, no nije ni vazno!
Zaboravimo moje prasence, iako ste ga tri puta pomenuli u jednoj recenici!

Kad sam rekla?Prase ne jede prase .Mislila sam na sebe !Poshto sam dijabetichar i ne smem jesti prasetinu !A nije da neVolem !Tako je to kad mi je nekad doope gospodarilo glavi !Pa sad mu mozak udario veto na prasetinu !A lepo je makar i za videti !Ali gledati samo no dirati hehe.
Nadam se da je sad jasno !
Zato Vi sada povedite rachuna o ishrani,stresu i td.Ne zelim nikom da samo gleda pecheno prase !Jer je to tako tuuzno :-?
Ali shta je tuje idemo dalje !Laka notj svimaSlika

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Nov 19, 2008 11:06 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Nov 17, 2008 2:46 am
Postovi: 1687
Lokacija: Lugar i PSIHOLOG ANALITICKE ORIJENTACIJE VODJEN LJUBAVLJU KRENU' U BESPUCE OHHHHH ZMEJEVI, ZMAJEVI!
Ah, pa niste trebali sebe nazvati svinjom. Obrisao bi prase da ne mami pozudu, ali je opcija editovanja iskljucena!

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=X4U7VgUQ ... re=related
http://www.youtube.com/watch?v=fYia6tAd_EY&NR=1
Kad je struju izmislio Tesla, ameriko sisala si vesla!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 20, 2008 2:49 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Jul 18, 2007 1:26 pm
Postovi: 3326
Lokacija: Svuda i nigde
hunter je napisao:
Ah, pa niste trebali sebe nazvati svinjom. Obrisao bi prase da ne mami pozudu, ali je opcija editovanja iskljucena!

Nisam se nazvala svinjom ,nego prasetom haha :) !Shta ima veze?Ja i moju ceru kad je josh dete bila ?Kazem joj prase moje ,tako da nemash potrebe za brisanjem praseta to jedno!A drugo ,nemaju fotografije gicana, sa pozudom nishta.Jer kad bi meni slichitza jedna izazivala pozudu ?E onda bi bila bash prase pravo.To se ja zezam malo ,samo se ti opusti i uzivaj koliko vidim do 3 ili 4 ujutru :o !Samo ti uzivaj dok te zenitza ne uhvati onda ce biti Slika hehehe :).Jaoj mene smori ovaj sajt ,mislim od ujutru do ujutru :o ?I uvek istoSlika !Pozdrav svim forumashima!Koji udju i koji "gvire"malo im je po 20h za -->Slika pa josh i "gvire Slika Ja samo kad vidim koliko broj virkanja bude
:o ?Nije mi jasno shta ima da vide toliko :roll:
Pozdrav za sve a Lovac tebi srecan ulov :wink: hahaha :D
Idem da pogledam postove, nisam ni "gvirnula " hehe od juche ali verujem opet isto bla bla svuda,mozda naletim na neshto shto mi treba pa begam ,popodne cu malo po temi shvrljati.Lujka nadam se da si bolje ?Chuvaj se bwe !Caosss do ????

_________________
Slika
"Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te leči - krupnim."
Neruda


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 20, 2008 2:50 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sub Jul 26, 2008 8:48 pm
Postovi: 271
Haj Mikice ! Vidim dobija
hunter je napisao:
e. A ja da gledam, :o :o

hunter je napisao:
Mislim da za aktivne osobe od 25-35 godina ona glavica kiselog kupusa deluje otuzno bez praseta sremske mangolice.
Slika


:o :o :o :o , Nemogu da ga samo gledam, mwac. A sutra Slava Sveti Arhan]el Mihajlo.

Odo do stare majke na Slavu, pa ce mi oci da se nagledaju :o :o :o pecewa, ako uspijem odoliti, to ce biti moja pobjeda. HM !

Sretna Slava svima koji slave.

Poydrav od Lujke do ponedeqka.

A lovac lovi i ne[to drugo sem svinje. :lol: :lol:

_________________
Kako je lepo biti mlad.


Poslednji put menjao lujka dana Čet Nov 20, 2008 2:54 pm, izmenjena samo jedanput

Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Ova tema je zaključana, ne možete da menjate postove ili da odgovarate  [ 371 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 ... 25  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 28 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: