Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1189 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6 ... 80  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Okt 08, 2008 7:16 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Mar 31, 2008 1:52 pm
Postovi: 2263
Lokacija: crno-beli svet
...cura fina, duhovita, obrazovana...

_________________
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Okt 08, 2008 7:19 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Mar 31, 2008 1:52 pm
Postovi: 2263
Lokacija: crno-beli svet
A sad ozbiljno!
Andjolina, meni je milo em drago shto si otvorila svoju temu, ali znash, kad bih to radila...mislim to COPY/PASTE...to ne bih bila ja, pa cu otici sa ove teme, a ti se neces naci uvredjenom em povredjenom, jer si ti LAFICA

:D

_________________
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Okt 08, 2008 7:23 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Okt 08, 2008 7:31 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Mar 31, 2008 1:52 pm
Postovi: 2263
Lokacija: crno-beli svet
...ali iskrena kakva jesam, reci cu i tebi i mojoj Martatici...nije bre ovo ni za vas! Vi ste pametne i originalne, a to copy/paste je za neke druge, mnogo drukchije od vas. Ali to je samo moje skromno mishljenje :oops:

_________________
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Okt 08, 2008 7:35 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
Ali Sanyalice,vrati se na uvodnu rec nase Andjoline.Mi smo naterane na ovo!!!!!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Okt 08, 2008 7:37 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Mar 31, 2008 1:52 pm
Postovi: 2263
Lokacija: crno-beli svet
Uvek preskachem uvod i ne slusham pozdravne govore...to ne vazi samo za poneshto :wink: mislim...uvod :oops:

_________________
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Okt 08, 2008 7:50 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
Alternativna medicina

Alternativna medicina je praksa zdravstvene brige, filozofija lečenja i terapija koja se ne koristi u naučno prihvaćenoj medicini. Tradicionalisti smatraju da ove metode nisu naučno evaluirane zbog svoje bezbednosti i efektivnosti, ali se uprkos tome u mnogim zemljama koriste.

Primeri alternativne medicine su akupunktura, travarstvo, meditacija, joga, razni verski obredi, operacije golim rukama itd.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Okt 08, 2008 8:54 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Aktivni ugalj, prirodni univerzalni detoksin

Profesor Tueri, član francuske medicinske Akademije je 1831.god. pred svojim iznenadjenim kolegama popio smrtonosnu dozu strihnina i …preživeo. Tajna je bila u tome što je ovaj otrov prethodno pomešao sa aktivnim ugljem.
Lekovita svojstva ovog prirodnog preparata prvi put su dokumentovana još na egipatskim papirusima. U vreme Hipokrata lekari su lečili antraks i epilepsiju aktivnim ugljem, a Indijanci su ga koristili za lečenje stomačnih tegoba.
Danas je u modernoj industriji neophodan u proizvodnji vazdušnih i vodenih filtera. U savremenoj medicini STRONG NATURE AKTIVNI UGALJ se prvenstveno koristi kod akutnih trovanja izazvanih inhalacijom, vodom ili hranom. Trovanja lekovima koja su česta pojava kod dece, uspešno se leče na ovaj način. To je razlog sto pedijatri preporučuju roditeljima da ga obavezno uvrste u kućnu
apoteku.

Zahvaljujući ogromnoj površini svojih čestica (1000m2/g) STRONG NATURE AKTIVNI UGALJ je u stanju da absorbuje neorganske materije iz organizma i izbaci ih, ne oštećujući pri tome sluzokožu organa za varenje. Koristi se za lečenje raznih crevnih infekcija koje su izazvane štetnim delovanjem bakterija ili virusa, i eliminiše neprijatan zadah. Preporučuje se njegovo korišćcenje pri lečenju proliva, mučnina, povraćanja, kao i gasova koji su izazvani raspadanjem hrane.

STRONG NATURE AKTIVNI UGALJ smanjuje koncentraciju svih lipida, holesterola i triglicerida u krvnim sudovima, jetri, srcu i mozgu. Primenjuje se kod trovanja narkoticima ili hemikalijama.
Koristi se u vidu obloga pri izvlačenju otrova iz rana uzrokovanih ubodom insekata ili ujedom zmija.
Nesvarljiv je, izlučuje se stolicom koja je u tom slučaju tamno obojena. Ne treba ga uzimati sa drugim lekovima jer se tako moze umanjiti njihovo dejstvo. Potreba za STRONG NATURE AKTIVNIM UGLJEM može se javiti u svakoj prilici, na putu, u prirodi, na odmoru ili u kući. Potpuno je prirodan, a ne treba zaboraviti da su najbolja lekovita sredstva upravo ona stvorena iz prirode. To je slucaj sa STRONG NATURE AKTIVNIM UGLJEM jer je on u osnovi ljuska kokosovog oraha od koje se nakon izlaganja veoma visokoj temperature, bez prisustva vazduha, dobija fini, crni netoksičan prah bez mirisa i ukusa. Kapsuliranjem se sprečava direktan dodir ovakvog praha sa spoljnim faktorima kao što su nečistoća, vlaga, svetlost ili bakterije. Obzirom da se kapsula rastvara tek u crevima, izbegava se mogućnost pojave mučnine ili povraćanja.

Elephant, Beograd


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 09, 2008 12:59 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Anafilaktički šok
Autor: doc.dr Goran Marijanović Postavljeno: 06.01.2007



Teško je izdvojiti čoveka koji tokom svog života nije imao bar neke alergijske tegobe, ali su one u najvećem broju slučajeva bile izuzetno blage i kratkotrajne. Međutim mali broj osoba izrazito sklonih alergijama su doživele po život opasnu reakciju poznatu kao anafilaksija. Anafilaksija je izuzetno retka pojava ali je nešto češće prisutna u ljudi koji boluju od astme, ekcema, polenske kijavice itd....


Koji su simptomi?
Simptomi anafilakse se pojavljuju naglo, nakon svega nekoliko sekundi ili minuta, nakon izlaganja alergenu (substancija koja izaziva alergijsku reakciju). Ponekad se pojavljuje nakon 2 do 4 časa, a izuzetno retko i posle 12 časova nakon izlaganja supstanci koja je izaziva. Bolesnik oseća oticanje, svrab ili primećuje osip po koži. Neki ljudi počinju da otežano dišu, da se guše ili postaju nesigurni. Ponekad se oseća strah od bliske smrti. Izvesna grupa ljudi primećuje grčeve u trbuhu, mučninu ili proliv. Izvesni ljudi gube i svest.

Šta izaziva anafilaksiju?
Mnogo stvari može uzrkovati ovakvu reakciju. Među najčešće uzroke spadaju:

Lekovi i to pre svega antibiotici –penicilin, aspirin i mnogi lekovi protiv bolova, zatim kontrastna sredstva za snimanja u radiologiji.
Hrana prvenstveno riblji proizvodi, školjke zatim orasi, kikiriki jaja i voće.
Ujed insekata naročito osa, pčela i stršljena
Guma odnosno latex koji se nalazi u hiruškim rukavicama ili rukavicama u domaćinstvu
Kod koga je rizik za pojavu anafilaksije najveći?
Svako ko je već jednom preživeo anafilaktički šok je potencijalni kandidat da mu se takva reakcija ponovi. Osobe alergične na hranu (naročito na školjke, kikiriki i orahe) i astmatičari su sa povećanim rizikom za pojavu po život opasne anafilaksije. Ove osobe su posebno ugrožene jer je poznato da nemaju svakodnevnu potrebu da uzimaju anti-alergijske lekove i često ne prepoznaju najranije simptome.

Koje su karakteristike anafilaktičke reakcije?
Alergijska reakcija počinje na mestu kontakta organizma sa uzročnikom-alergenom. Tako hrana koja je alergen izaziva peckanje, svrab ili metalni ukus u ustima kao i otok usana, jezika i ždrela. Ukoliko je reč o ujedu insekta, pojavljuje se svrab i otok na mestu ujeda. Generalizovana reakcija se može razvijati kao osip i crvenilo sa urtikama po celom telu koje svrbe. Lice i meka tkiva otiču, a disanje postaje otežano. Moguće je povraćanje, grčevi u stomaku, dijareja. Osoba postaje uznemirena, zvuci koje čuje dobijaju metalni prizvuk i oseća kao da tone. Njen krvni pritisak počinje da pada. U tom momentu žrtva kolabira i gubi svest. Ovi simptomi se javljaju već nakon 5-15 minuta od konatakta sa alergenom, ali i nakon 2 sata. Razvoj i produbljivanje tegoba se može razvijati i satima nakon početka. Pojedine osobe nakon blage početne reakcije osete spontano poboljšanje, ali se nakon 3-4 časa tegobe ponovo jave. Ovo se zove bifazična reakcija.

Kako sprečiti pojavu anafilaktične reakcije?
Ukoliko ste nekada imali ovakvu reakciju ili alergiju uopšte obavezno to napomenite svom lekaru ili stomatologu. Ukoliko znate i na šte se bili alergični to je informacija od velikog značaja. Izbegavajte obradu ili konzumiranje hrane koja vam izaziva alergiju. Čak i male količine ovih supstanci mogu uzrokovati probleme. Uvek pročitajte sadržaj na pakovanju hrane koju kupujete. Insistirajte da vam se u zdravstvenu knjižicu upiše podatak o alergiji Konsultujte se sa svojim lekarom o rizicima za alergiju prema suspstancama koje su slične ili srodne onoj koja kod vas izaziva alergiju. Potrudite se da vaši najbliži ukućani i prijatelji znaju na šta ste alergični i da znaju gde su smešteni lekovi u kući ili na poslu koje treba da vam daju i šta treba da rade tom prilikom. Ne zaboravite da uvek sa sobom nostite neki od takvih lekova kome nije prošao rok. O lekovima koji bi vam koristili preporučujemo da se posavetujete sa vašim lekarom.

Šta preduzeti u slučaju reakcije?
Anafilaksija se mora urgentno lečiti jer se respiratorne tegobe i šok razvijaju veoma brzo. Ukoliko osoba primećuje poremećaj svesti, nestabilnost, pritisak pada, ono što se može uraditi na ulici, u restoranu ili bilo gde van bolnice je postaviti obolelog u ležeći položaj, podići mu donje ekstremitete iznad nivoa glave kako bi se poboljšalo vraćanje krvi u srce. To će za trenutak usporiti pad pritiska. Takvim pacijentima treba glavu okrenuti u stranu i što pre pozvati hitnu pomoć-ali napomenuti da mislite da je osoba možda sa znacima anafilaksije. Ukoliko je osoba bez svesti, treba proveriti da li su usta i nos prohodni i ukoliko nisu izvaditi strana tela (veštačke vilice, zalogaje hrane itd...) Nakon toga ih stavit na bok sa glavom takođe okrenutom u stranu. Izuzetak čine osobe koje su svesne i imaju jak osećaj gušenja. Njima treba pomoći da sede. U najvećem broju slučajeva dalje lečenje može obaviti samo stručna ekipa koja dalje daje adrenalin, pronalazi i stavlja iglu u venu i transportuje obolelog do bolnice.

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 09, 2008 1:02 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Anafilaktički šok
* tekst




Šta je to anafilaktički šok?
Koje supstance najčešće izazivaju jaku reakciju?
Šta treba da radim ako moja beba dobije jaku alergijsku reakciju?
Šta mogu da uradim da zaštitim moju bebu od anafilaktičkog šoka?
Šta je to anafilaktički šok?

Anafilaktički šok je izuzetno brza i jaka alergijska reakcija, i jedna od najstrašnijih zdravstvenih kriza sa kojom se roditelj suočava. On počinje kada imuni sistem, greškom, reaguje na štetne supstance koje prepoznaje kao ozbiljnu pretnju. Reakcija pokreće otpuštanje histamina i ostalih hemikalija koje uzrokuju veliki broj simptoma, a neki od njih su opasni po život.

Kod bebe simptomi uključuju:
• Otekline na koži, usnama, u grlu, na jeziku ili na licu
• Sipljanje ili ogromni problemi sa disanjem
• Ubrzan puls ili nepravilan rad srca
• Osip na koži
• Gubitak svesti
• Povraćanje
• Proliv
• Izuzetno bleda koža i znojenje, crvenilo kože, ili plava koža

Simptomi se obično javljaju u prva dva sata nakon izlaganja supstanci – ponekad se javljaju i u roku od nekoliko minuta – mada je moguće da se simptomi pojave tek nekoliko sati kasnije.

Anafilaktički šok nije čest kod beba mlađih od šest meseci, delom zbog toga što bebe u tom periodu nisu izložene alergenima, a naročito alergenima iz hrane. Uopšteno, potrebno je više izlaganja alergenu da bi se javila reakcija, i može proći i nekoliko godina pre nego što dođe do reakcije. No, ipak, poznato je da su se anafilaktički šokovi pojavljivali i kod beba koje su imale samo mesec dana, kao i kod dece koja do tada nisu bila izlagana nekim poznatim alergenima.


Koje supstance najčešće izazivaju jaku reakciju?

Postoji veliki broj potencijalnih alergena, ali ovi su najčešći:

• Kikiriki, orasi, školjke, račići, jastog, riba, mleko i jaja su najčešći okidači, iako bilo koja hrana može izazvati alergijsku reakciju.

• Lekovi iz familije penicilina (uključujući i popularni antibiotik amoksicilin)

• Ujedi insekata i pčela (i drugih insekata koji ujedaju, odnosno bodu)

• Lateks – guma (često se koristi u zdravstvenim ustanovama)

• Konzervansi za hranu i boje za hranu (kao što je žuta broj 5)


Šta treba da radim ako moja beba dobije jaku alergijsku reakciju?

Odmah pozovite hitnu pomoć (94) ako beba ima problema sa disanjem ili izgubi svest. Postavite bebu u ležeći položaj, sa podignutim nogama, kako biste smanjili rizik od šoka. Pokušajte da smirite dete pričom i tako što ćete i vi ostati pribrani.

Nemojte bebi davati antihistamine ako je mlađa od šest meseci. Čak i ako je beba starija, nemojte joj davati antihistamine ako ima problema sa disanjem ili gutanjem, jer može da se uguši.

Kada hitna pomoć stigne, verovatno će na licu mesta bebi dati injekciju epinefrina, koji će zaustaviti reakciju u roku od nekoliko minuta. (Epinefrin izaziva jače lupanje srca, opušta mišiće u disajnim organima, smanjuje otok i poboljšava protok krvi kako bi se povećao dotok krvi do vitalnih organa, odnosno srca i mozga).

Hitna pomoć će odvesti bebu u bolnicu, gde će je pregledati i motriti na zakasnele reakcije. Lekari će u bolnici pokušati da ustanove šta je prouzrokovalo reakciju.

Šta mogu da uradim da zaštitim moju bebu od anafilaktičkog šoka?

Najbolja prevencija je da izbegavate sve poznate alergene kao i supstance koje uglavnom uzrokuju ozbiljne alergijske reakcije.

Ako je vaša beba alergična na određenu hranu, potrebno je samo zrnce da pokrene reakciju, pa je zato izuzetno važno da pažljivo čitate etikete i pitate u restoranu ili kod prijatelja da li obrok sadrži neku od zabranjenih hrana. Moraćete biti veoma oprezni sa ovim, jer vaše dete to ne može samo da radi.

Ako ujedi insekata prave problem, pomozite bebi da nađe mesto na kojem nema bubica gde može da se igra. Nemojte se oslanjati na sprejeve protiv insekata – oni nisu efikasni protiv pčela i žutih mrava, koji obično ujedaju decu.

A kada vaš bebac prohoda, ne dajte mu da šetka napolju bos. Mnoga deca dobiju ubod tako što nagaze na nekog insekta.

Ako je vaše dete imalo jaku alergijsku reakciju, lekar će možda preporučiti da kada dete malo poraste sa sobom nosite injekciju epinefrina. On je namenjen deci koja imaju od 15 do 30 kilograma i dostupan je samo na recept.

Takođe se postarajte da bilo ko ko čuva vašu bebu – bebisiterka, baka, deka, rođaci – zna za alergije bebe, kao i da tačno zna šta da radi ukoliko dođe do reakcije.

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 09, 2008 1:05 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Adrenalin
Iz projekta Википедија
Skoči na: navigacija, pretraga

molekul adrenalinaAdrenalin ili epinefrin je hemijska supstanca koja se proizvodi u organizmu. Najveći deo adrenalina se sintetiše i oslobađa iz srži nadbubrežnih žlezda kao hormon. Samo ime adrenalin (lat. ad+renes=na bubregu) ili epinefrin (grč. epi-+nephros=na bubregu) ukazuje na poreklo ovog hormona. U centralnom nervnom sistenu neki neuroni oslobađaju adrenalin kao neurotransmiter.




Sadržaj [sakrij]
1 Rasprostranjenost
2 Uloga
3 Metabolizam i dejstvo adrenalina
3.1 Sinteza
3.2 Dejstvo
3.3 Inaktivacija adrenalina
4 Poremećaji
5 Vidi još
6 Literatura



Rasprostranjenost [uredi]
Najveći deo adrenalina potiče iz srži nadbubrežnih žlezda. One sekretuju adrenalin u krv i putem krvi adrenalin dospeva do gotovo svih organa gde se vezuje za receptore i ostvaruje svoju funkciju.
Neke nervne ćelije smeštene u produženoj moždini u oblasti rostralne-ventro-lateralne produžene moždine (RVLPM) (prednje-trbušno-bočnog dela produžene moždine) sekretuju adrenalin na svojim nervni završecima. Ovi neuroni učestvuju u baroreceptorkom refleksu. Baroreceptori su specijalne senzorne ćelije koje se nalaze u zidu velikih arterija: aorte u aortnom luku (lat. arcus aortae) i karotidanim arterijama (lat. arteria carotis comunis). Imaju ulogu u regulaciji krvnog pritiska.
Adrenalin zajedno sa noradrenalinom pripada simpatičkom nervnom sistemu.
Za više informacija pogledajte Baroreceptorski refleks


Uloga [uredi]
Adrenalin je jedan od hormona stresa. Usled stresne reakcije dolazi do lučenja adrenalina iz nadbubrežne žlezde. Putem krvi dolazi do gotovo svih organa gde izaziva sledeće promene (u zagradi su navedeni glavni receptori preko kojih se postiže dejstvo):

ubrzanje rada srca (ß1)
povećanje snage srca (β1)
suženje krvnih sudova (vazokonstrikcija) (α1) perifernog tkiva, ali proširenje (vazodilatacija) krvnih sudova srca, mozga, nekih mišića (β2) i još nekih bitnih organa.
širenje bronhija (bronhodilatacija) (ß2)
stvaranje toplote (ß2)
razgradnja glikogena i povećanje koncentracije glukoze u krvi (ß2)
razgradnja masnog tkiva i povećanje koncentracije slobodnih masnih kiselina u krvi (ß1)
proširenje zenica (midrijaza)...
Adrenalin priprema organizam za borbu ili beg.

Za više informacija pogledajte Neurotransmiteri





Metabolizam i dejstvo adrenalina [uredi]

Sinteza [uredi]
Adrenalin zajedno sa dopaminom i noradrenalinom pripada grupi kateholamina. Svi katehoamini se sintetišu iz aminokiseline tirozin. Sinteza se vrši direktno u nervnim završecima adrenergičkih neurona,odnosno ćelija srži nadbubrežnih žlezdi, koji poseduju enzime neophodne za ovu sintezu. Tirozin se transportuje iz spoljašnje sredine, mada se može proizvesti iz aminokiseline fenilalanin u ćelijama. Najpre se tirozin hidroksiliše uz pomoć tirozinhidroksilaze do dihidroksifenilalanina (DOPA). Zatim se DOPA procesom dekarboksilacije uz dejstvo enzima dekarboksilaza aromatičnih aminikiselina prevede u dopamin. Dopamin se hidroksiliše preko enzima dopaminhidroksilaza i nastaje noradrenalin, još jedan od neurotransmitera. Na kraju se dodaje metil grupa preko enzima feniletanolamin-N-metiltransferaza i iz noradrenalina nastaje adrenalin.

Adrenalin se skladišti u sinaptičkim vezikulama, odnosno vezikulama ćelija srži nadbubrežnih žlezda, odakle se i oslobađa procesom egzocitoze.





Dejstvo [uredi]
Adrenalin ispoljava dejstvo vezujući se za odgovarajuće receptore. Postoje α i β receptori. α receptori se dele na α1 i α2, a β na β1, β2 receptore. Adrenalin se vezije i za α i za β receptore podjednakim afinitetom (možda ipak za β receptore nešto jače), dok se neurotransmiter noradrenalin vezuje nešto jače za α receptore. Odatle potiče i mala razlika u dejstvu ovih veoma sličnih supstanci, tako da npr. adrenalin preko β2 receptora može delovati vazodilatatorno, a preko α1 vazokonstriktorno, dok noradrenalin deluje više preko α1 receptora vazokonstriktorno.

Svi receptori su povezani sa G-proteinom.

α1-receptori aktiviraju preko proteina-G fosfolipazu C, koja dovodi do daljih promena.

α2-receptori inhibiraju preko proteina-G adenilciklazu-smanjuje se koncentracija cAMP-a, otvaraju se kalijumski kanali, a zatvaraju kalcijumski. Ovi receptori imaju inhibitorno dejstvo.

ß1, ß2-receptori aktiviraju preko proteina-G adenilciklazu, što dovodi do daljih promena kao npr. razgradnja glikogena, razgranja masti...

Za više informacija pogledajte Protein-G
Za više informacija pogledajte Sinapse





Inaktivacija adrenalina [uredi]
Adrenalin je vrlo kratko aktivan, a zatim se inaktivira reapsorpcijom u nervne završetke. U njihovoj citoplazmi se razgrađuje putem enzima monoaminooksidaza (MAO) i kateholamin-O-metiltransferaza (COMT) ili ponovo skladišti u vezikule. Prizvodi inaktivacije su metanefrin,hemovanilinska kiselina i vanilin mandelična kiselina. Koncentracija vanilin mandelične kiseline se može meriti u mokraći, što igra ulogu u dijagnozi nakih bolesti.





Poremećaji [uredi]
Feohromocitom
Feohromocitom je tumor koji proizvodi i oslobađa kateholamine i serotonin. Karakteriše se naglim napadima visokog krvnog pritiska (hipertenzija), crvenila (engl. flush) i povraćanja.

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 09, 2008 1:18 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
APOPLEKSIJA - MOZDANA KAP



Moždana kap je veoma ozbiljna, a neretko i smrtonosna bolest. Nastupa kao posledica ateroskleroze, bolesti krvnih žila mozga, visokog krvnog pritiska šeceme bolesti i drugih uzroka. .

Lecenje: .Bolesnika treba odmah poleci, a pod glavu staviti mu jastuk. Bolesnik mora mirno ležati. Ako je pri svesti, potrebno je piti 8 puta dnevno po 1/2 dcl hladnog caja od mešavine jednakih kolicina arnike i celera. Caj se priprema tako da se u 1/2 litre prokljucale vode stavi 2 do 3 g mešavine trava, ohladi poklopljeno i pije gorak. Ako se radi o zastareloj bolesti, o oduzetosti pojedinih delova tela, teškom izgovoru, zaplitanju jezika, bolesnik treba da pije svaki sat vremena po 1/2 dcl caja od sledecih trava: .


Saslav Caja:


* 20 g žila koprive
* 20 g konjogriza
* 20 g cvetova lipe
* 20 g listova bokvice ženske
* 20 g listova mirisne Ijubice
* 20 g iglica ariša

U 1 litru prokljucale vode staviti 5 g mešavine trava i kuvati poklopljeno 1/2 minute. Nakon što se ohladi, caj pretociti u bocu. Ako bolesnik ne boluje od šecerne bolesti, caj može piti zasladjen medom. Hranu pripremati iskljucivo u biljnom ulju bez zapržavanja. Jesti što više voce i povrce. Raditi lagane vežbe .

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 09, 2008 2:00 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Alergija
Iz projekta Википедија
Skoči na: navigacija, pretraga
Sadržaj [sakrij]
1 Osnovno
2 Alergeni - uzročnici alergije
3 Simptomi
4 Dijagnoza
5 Lečenje
6 Prevencija



Osnovno [uredi]
Osnovna uloga imunog sistema ljudskog organizma je da odbrani telo od svega što stranog potencijalno štetnog, bilo poreklom iz unutrašnje ili spoljne sredine. Na taj način se kod zdravih osoba stvara imunost, otpornost ka ovim činiocima. Alergija predstavlja promenjeno, preosetljivo stanje imunog sistema pojedinih osoba na materije iz našeg okruženja, a na koje većina ne reaguje, jer suštinski ne pretstavljaju pretnju. Reč alergija je grčkog porekla i nastala je spajanjem reči alos = promenjen i ergeia = reakcija. Sklonost ka alergiji je nasledna i oko 30 % populacije je sklono ovim poremećajima, a kod oko 20 % se ona i ispolji. Broj obolelih je u stalnom porastu u svetu i kod nas.


Alergeni - uzročnici alergije [uredi]

Grinja - česti uzročnik alergijeMaterije koje izazivaju alergije nazivaju se alergenima i podeljeni su u nekoliko velikih grupa u odnosu na način na koji naš organizam dolazi u dodir sa njima:

kontaktni alergeni (hemikalije, kozmetika, nakit..)
nutritivni alergeni – hrana (orasi, kikiriki, čokolada, jaja, riba, mleko, konzervansi i aditivi u hrani..)
respiratorni alergeni – iz unutrašnje sredine, kuće, kao što je prašina i grinje, dlaka domaćih životinja ili iz spoljašnje sredine, kao što su poleni drveća, trava i korova.

Simptomi [uredi]
Kada organizam preosetljive osobe dođe u kontakt sa alergenom u roku od nekoliko minuta, sati ili dana ispoljiće se simptomi alergije. U slučaju respiratorne alergije na polene, zrnca polena dospevaju do kože, sluznice oka, nosa, pluća i izazivaju sledeće simptome:

Koža – crvenilo, otok, osećaj svraba, osip
Oči – crvenilo, suzenje, svrab
Nos – kijanje, zapušenost, obilna vodenasta sekrecija, svrab
Grlo – osećaj slivanja sekreta, osećaj grebanja, svraba
Pluća – suvi kašalj, otežano disanje, gušenje.
Svi navedeni simptomi mogu biti ispoljeni u blagom obliku kada ne remete radnu sposobnost, ali i u težim oblicima, pa i dramatičnim kada ugrožavaju život (u slučaju gušenja, anafilaktičkog šoka isl.).


Dijagnoza [uredi]
U slučaju alergije na polene dijagnozu postavlja lekar na osnovu podataka koje daje pacijent o svojim tegobama, kao i na osnovu testova na koži ili iz krvi iz kojih se vidi da li pacijent ima antitela na određenu vrstu alergena polena. Ovi testovi se rade skoro u svakoj bolnici.


Lečenje [uredi]
Ukoliko se simptomi alergije ne leče od samog početka imaju sklonost da se tokom godina pojačavaju i javljaju alergije i na druge, nove alergene. Poznato je da pacijenti alergični na polene, često postanu alergični i na kućnu prašinu i obratno. Na našem području više od 50% pacijenata je alergično istovremeno na 2 i više alergena. U slučaju alergije na polene nakon prekida izloženosti polenima (odlazak na mesta gde nema tih biljaka, zatvaranje u prostorije gde postoje klima uređaji koji ne propuštaju polen) ili nakon uzimanja lekova tegobe se povlače ili smanjuju po intenzitetu u roku od nekoliko sati ili dana. Danas postoji veliki broj antialergijskih lekova i to u lokalnim ili sistemskim oblicima koji su prilagođeni lečenju navedenih tegoba. Tako se za kožne manifestacije alergije mogu promenjivati kortikosteroidne kreme, kod tegoba vezanih za oči kapi sa anti-inflatornim dejstvom, kod tegoba vezanih za respiratorne organe intranazalni kortikosteroidni sprejevi (flutikazon, mometazon, beklometazon). Od sistemskih lekova se daju antihistaminici novije generacije (loratadin), lekovi za širenje disajnih puteva u obliku spreja za inhlaciju, tableta ili injekcija (bronhodilatatori). Antihistaminici se uzimaju preventivno pre očekivane nepovoljne koncentracije polena u vazduhu. Najnoviji vid terapije kod alergije na polene je imunoterapija sa odgovarajućim rastućim dozama alergena koji se daju u vidu potkožnih injekcija ili u novije vreme u vidu kapi koje se stavljaju pod jezik. Zbog mogućih sekundarnih alergija, imuno terapija desenzitivacije se koristi isključivo kao poslednje rešenje kod pacijenata čiji su simptomi izrazito jaki i ne odgovaraju na standardnu sezonsku terapiju. Od alergija najčešće obolevaju deca i mladi, ali se mogu pojaviti u bilo kom periodu života.


Prevencija [uredi]
Prevencija alegijskih oboljenja počinje još od prvih dana života uklanjanjem iz okoline deteta svih onih štetnih faktora koji mogu doprineti da se alergija ispolji, a to su aerozagađenje, pušenje i sl. Sledeći korak je uklanjanje alergena iz okoline, kao što su perjana posteljina ili domaće životinje, zatim održavanje dobre higijene stana, što smanjuje količinu prašine. Kod alergije na polene veoma ih je teško izbeći, osim ako pacijent ima mogućnosti da u periodu cvetanja ode u drugu sredinu. Koncentracija polena u vazduhu je najmanja rano izjutra, kada ne duva vetar ili posle kiše. Polen se može zadržavati u odeći i kosi. Moguće je ugraditi specijalne filtere koji ne propuštaju polen u stanu, radnom mestu ili kolima u kojima se nalazi klima. Stan bi trebalo provetravati kada nema vetra, jer se putem vetra polen širi i do 10 km od mesta cvetanja. Poželjno je ukloniti cveće iz stana, pogotovo ono koje cveta ili je u vazi. Neophodno je aktivno uklanjati korov oko mesta stanovanja, radnog mesta (fabrika, škola, njiva) i time smanjiti količinu polena u vazduhu. Kod većine obolelih bolest se ispolji tek kada broj polenovih zrnaca u vazduhu pređe 50/m2. Poželjno je informisati se preko sredstava informisanja (radio, novine, internet) o količini polena u vazduhu i njegovom kretanju kao i vrsti, te tome prilagoditi boravak napolju i terapiju. Veoma je važna redovna kontrola kod svog lekara i redovno uzimanje preporučenih lekova.

U našoj sredini tokom poslednjih desetak godina sve veći problem predstavljaju alergije na polene, a naročito na polene korova. Od svih pacijenata koji su alergični na polene korova više od 80% je alergično i na polen parložne trave (Ambrozija). Zbog svoje rasprostranjenosti i jakih alergogenih svojstava ona će i u buduće biti uzrok narušavanja zdravlja kod sve većeg broja stanovnika.

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 09, 2008 2:03 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Alergije na hranu
Alergije na hranu su ozbiljan zdravstveni problem koji može završiti i smrću, no, srećom, najčešće alergijske reakcije su one blaže. Čak i kad dođe do najtežih reakcija hitnom lečničkom intervencijom spašava se većina života, pa su smrtni slučajevi vrlo retki.

U grupi voća i povrća jagode su dosta česti uzročnici alergija. Broj ljudi koji razvijaju neki oblik alergijske reakcije na barem jednu namirnicu samo u SAD-u iznosi oko 11 milijuna, sa samo 150-200 smrtnih slučajeva godišnje na 30.000 hitnih intervencija zbog alergijskog stanja opasnog po život.

Istraživanja pokazuju da je problem alergija ipak potcenjen, jer se broj poseta lekaru zbog raznovrsnih, ali ne po život opasnih tegoba meri u milionima, a u Agenciji za hranu i lekove smatraju da čak 34 posto bolesnika ne dobija adekvatnu terapiju.

Hrana koja izaziva alergije

Alergijske reakcije mogu se javiti u bilo kojem životnom dobu, pa tako neka osoba reakciju razvija prvi puta kad se sretne s nekom namirnicom, dok se kod nekih alergije javljaju iznenada, nakon što su godinama određenu hranu jeli bez problema.

Za alergiju na hranu nema leka, pa je jedini način potpuno izbegavanje hrane koja uzrokuje alergiju. Najčešće su alergije na kikiriki, orahe, bademe, lešnike i druge orašaste plodove, zatim na ribu, rakove, školjke i ostale morske plodove, jaja, soju i druge žitarice, a među voćem i povrćem alergije izazivaju jagode i kivi. U slučaju jaja češće su alergije na belance. U hrani ih najčešće izazivaju masnoće i šećer, a osim na određenu namirnicu alergija se može javiti i samo na dodatke (aditive), boje, konzervanse i pesticide te na veštački zaslađivač aspartam.

Najnovija istraživanja pokazuju da neke genetski modifikovane namirnice mogu imati povećan broj alergena. Ljudi alergični na pelud neretko su alergični i na jabuke, šargarepu, sirovi krompir, grašak, kivi, i celer, a alergični na jaja često na kožnim testovima reaguju i na piletinu, iako se ta alergija u stvarnosti ne razvija (piletinu mogu jesti bez posledica). Jednom izražena alergija može ostati čitavog života, a može se i povući nakon nekog vremena. Alergije na mleko, na primer, najčešće se javljaju kod male dece, no često se kasnije potpuno povlače.

Reakcije na hranu mogu biti toksične i netoksične: toksične su otrovanja hranom koja u sebi ima bakterije ili toksine, a netoksične se javljaju kod preosetljivih osoba. Netoksične reakcije dele se na alergije, koje izazivaju imunološki mehanizmi i na reakcije nepodnošenja.

Simptomi alergija

Alergijske reakcije mogu se javiti bilo kada, pa tako neke osobe reaguju kad se sretnu s nekom namirnicom, dok se kod nekih reakcije javljaju iznenada, nakon što su godinama određenu hranu jeli bez problema. Najčešće su kožne i oralne reakcije koje variraju od blagih (svrab kože, pečenje ili svrbež jezika, blagi otok jezika, nepca ili ždrijela) do opasnih po život: takozvanim anafilaktičkim šokom koji zahteva hitnu intervenciju. Neki alergičari razvijaju simptome slične astmi. Većina alergija povezana je s IgE protivtelima, a one nepovezane nije lako dijagnostikovati, pa određen broj obolelih ne dobija pravilnu dijagnozu.

Testiranje, liječenje i preventiva

Učestalost alergija u svetu je, barem prividno, sve veća, budući da je ranije veći postotak alergija ostajao bez pravilne dijagnoze. Ipak, veruje se da će upravo zahvaljujući sve većoj konzumaciji industrijski pripremljene hrane, bogate veštačkim dodacima, i učestalost alergija rasti.

Ribe, rakovi i morski plodovi izazivaju i alergije i reakcije nepodnošenja, no većini ljudi smetaju samo određene vrste, dok druge mogu jesti bez poteškoća.

Iako se o alergijama još ne zna dovoljno, pokazalo se da osobe koje razvijaju alergijsku reakciju imaju povišenu razinu karboksipeptidaze, enzima povezanog s mastocitima. Može se ustanoviti kožnim (iglom se pod kožu unosi mala količina alergena), te provokacijskim testom (davanjem određene hrane i praćenjem reakcija pod nadzorom lekara). Iako leka koji bi potpuno poništio alergijsku reakciju nema, postoje vrlo efikasni lekovi za hitne slučajeve, kao i oni koji se uzimaju kao preventiva.

Ako se s lečenjem ne počne na vrijeme ili ako se potpuno ne izbaci hrana koja izaziva alergiju, stanje se kod velikog broja oboljelih pogoršava. Najčešći lekovi su antihistaminici i, kratkotrajno, kortikosteroidi. Osobe koje su jednom doživele anafilaktički šok morale bi uvijek imati lijek za hitna stanja (autoinjektor adrenalina i antihistaminik s brzim delovanjem). Oboleli, kao i njihovi članovi porodice, moraju biti obučeni za davanje leka. Iako lečenje anafilaktičkog šoka nije bez rizika, najčešće je to jedini način spašavanja života.

Kad se ustanovi na šta je osoba alergična, izbegavanje nije uvijek jednostavno: treba naučiti čitati etikete i znati sastav hrane. Tako, na primer, mleka i jaja ima u brojnim industrijskim proizvodima (majoneza, testenina) i domaćim jelima, kikirikija u nekim industrijskim poslasticama (dodaje se maslac od kikirikija).

Takođe, neki ljudi su alergični na namirnicu u svim oblicima, dok kod drugih reakcija varira zavisno od toga kako je namirnica tretirana. Tako su neki alergični na jaja, dok bez problema jedu industrijski majonez, biskvite, kolače i testeninu s jajima...

Baš zato što se alergije mogu menjati, osoba može stotine puta pojesti kolač s jajima ili majonez bez ikakvih posledica, ali odjednom se može i na te namirnice javiti reakcija, koja može biti i vrlo jaka. Upravo zbog nepredvidljivosti alergijskih reakcija jednom alergične osobe trebaju biti oprezne i u prehranu pažljivo uvoditi nove namirnice.

Izvor: T-portal

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 09, 2008 2:04 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Šta je to alergija?

Reč alergija dolazi iz grčkog jezika i znači drugačiji (alos). Na prelazu 19. u 20. vek bečki pedijatar Felix von Pirquet je prvi upotrebio pojam alergija i to je objasnio:

"Alergija je drugačije reagovanje organizma na neku supstancu kod koje je došlo do senzibilizacije."

Šta je potrebno da uopšte govorimo o alergiji?


* Drugačija reakcija organizma - to je simptom bolesti, na primer svrab kože, pečenje očiju, osip na koži.
* Alergen – tj. supstanca na koju reagujemo alergijom: polen, životinjska dlaka, životne namirnice…
* Dolazi do senzibilizacije - to znači da jedan ili više dodira s alergenom pokreće u organizmu imunološku reakciju; senzibilisani organizam pri svakom ponovnom dodiru sa alergenom odgovara jednakim bolesnim simptomom, moguće različitih intenziteta.

Još uvek, nažalost, mnogi govore o alergiji tek onda kad je imunološku reakciju moguće dokazati specifičnim kožnim i krvnim testovima. Prema ovoj definiciji ako je test kože na prašinu pozitivan, a tegobe još ne postoje, alergija nije izražena. Prema istoj definiciji, o alergiji se radi onda kada se reakcija ponavlja na neku životnu namirnicu iako kožni i krvni testovi ništa ne pokazuju. Neki alergolozi razlikuju alergiju, pseudoalergiju i nepodnošljivost.

Osobama sa tegobama je potpuno svejedno od kojeg oblika pate: žele ih se samo rešiti.

Alergije i imunološki sistem

Naš imunološki sistem razvio se milionima godina u beskrajno složen i izvanredno efikasan obrambeni sistem. Ima ulogu da naše telo brani od zaraznih klica kao što su virusi, bakterije, gljivice i paraziti. Na prvoj crti bojnog polja bore se različite grupe belih krvnih zrnaca pustolovnih imena, kao što su limfociti, ćelije ubice, ćelije proždrljivice itd.

One se same upuštaju u borbu, žrtvuju se za organizam koji ih hrani, ili proizvode i razvijaju oružje - protivtela ili antitela. Da bi udovoljili svojoj ulozi i mogli napadati svuda tuđe uljeze, bela krvna zrnca "patroliraju" krvnim i limfnim putevima. Samo ih je tako moguće pozvati na "bojno polje". Za proizvodnju i dopunjavanje tih "odbrambenih supstanci“ zadužena su neka tkiva i organi: koštana srž, jetra, slezina, štitna žlezda i limfno tkivo. Limfni čvorovi u crevima su posebno značajni jer predstavljaju oko 70% ukupnog limfnog sistema čoveka. Zbog toga je vrlo važno dobro delovanje limfnog sistema i creva za uspešno lečenje alergija.

"Alergija je poremećeno delovanje imunološkog sistema."

Kod alergija imunološki sistem reaguje na supstance kao što je polen, životinjske dlake, životne namirnice itd. koje u normalnim okolnostima za naš organizam nisu štetne.

Pozitivni cilj BICOM rezonantne terapije alergija je da ispravimo poremećeno delovanje imunološkog sistema i uspostavimo zdravo imunološko stanje.


Biorezonantna terapija alergija s inverznim kretanjem

Alergen koji je bio testiran stavimo u posebnu lončić-elektrodu povezanu s BICOM aparatom. U aparatu se elektromagnetska kretanja alergena invertuju (preokreću). Tako okrenuto, zračno kretanje odvodimo preko izlaznog kabla na ručnu elektrodu ili na modulacijsku elektrodu koja se nalazi na leđima pacijenta.

Zamislite da je vaše telo računar i da je na hard disku sledeći program: "Pri kontaktu s dlakom mačke, curi ti nos!" Ako nam uspe sa odgovarajućim suprotnim računarskim programom (terapijski računarski virus) taj program promeniti, neutralizovati ili izbrisati (ili kako god to hoćemo nazvati), u ponovnom dodiru s mačjom dlakom - nos više neće curiti.



--------------------------------------------------------------------------------

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1189 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1, 2, 3, 4, 5, 6 ... 80  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 29 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: