Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1189 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19 ... 80  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Okt 28, 2008 12:49 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Zavisnost i život kroz druge

Ljudi mogu postati zavisni od mnogo čega. Od duvana, alkohola, narkotika, televizije, interneta. Ali mogu postati zavisni i od drugih ljudi bez kojih se osećaju izgubljenim i bespomoćnim, bez kojih im se vlastiti život čini praznim, besmislenim, bezvrednim.


Mnogi lako pobrkaju ljubav i zavisnost pa o veličini ljubavi sude po dubini zavisnosti od druge osobe. Ljubav i zavisnost se, međutim, suštinski razlikuju jer je zavisnost, u kojoj ima mnogo više nesvesne proračunatosti nego istinskih osećanja, oblik iskorištavanja dok ljubav, naravno, to nije.

Zavisna osoba, naime, teži da u psihološkom smislu iskoristi osobu od koje zavisi.

O čemu je ovde reč?

Zavisna osoba je po pravilu osoba koja je iznutra na razne načine previše sputana i koja ne uspeva da se ostvari. Zato je prinuđena da pokuša da se ostvari kroz druge. Zavisna ličnost se jednostavno parazitski prilepi uz nekog, hraneći se tuđom energijom, voljom, snagom, veštinom. Tuđom hrabrošću, odlučnošću, kreativnošću, životnošću.

Zavisna osoba se oseća praznom i očajnički joj je potreban neko spolja ko će je ispuniti, ko će dati pravac, sadržaj i smisao njenom životu.

Takođe, zavisna osoba kroz osobu od koje zavisi pokušava da proživi ono što je u sebi potisnula i što je sebi zabranila. To mogu biti različite stvari, sve zavisi od ličnosti o kojoj se radi i njenom specifičnoj listi zabrana. To mogu biti razmetljivost, nadmenost, ambicija, surovost, ali i razdraganost, vedrina, odvažnost. I da ne nabrajamo.

Zato susrećemo toliko na prvi pogled zagonetnih odnosa između suprotnih ličnosti, između samozatajnih i razmetljivih, obzirnih i bezobzirnih, sumornih i razdraganih, ambicioznih i ambicije lišenih, pokretljivih i inertnih, pitomih i surovih, preterano obazrivih i ludo smelih.

Kažemo da se suprotnosti privlače. Ali to nije tačno. Ne privlače suprotnosti. Kod drugih čoveka mami ono što i u njemu samom posotji, samo duboko zakopano, i što traži da se na neki način ispolji i iživi.


Zavisnost se razvija u detinjstvu i kasnije se menja po sadrzaju i stepenu.
Eventualni prekid uspostavljenih veza i zavisnosti stvara osecanje nesigurnosti u saznajnim funkcijama i odbacenosti ili napustenosti u emocionalnoj sferi, kako to pokazuju bolna iskustva starijih supruznika,
ali i saznajne i emocionalne krize mladjih ljudi ili krize ideoloske,politicke i gradjanske pripadnosti.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Okt 28, 2008 10:10 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
ZUJANJE U USIMA - TINITIS



Zujanje u ušima, izmedju ostaloga, nastaje i slablenjem slušnog živca. Ono može biti prouzrokovano starošcu, promajom, prevelikom bukom, povišenim krvnim pritiskom, ili nasledno steceno. Bolest se iskazuje skoro trajnim šumovima u ušima i osetnim smanjenjem sluha. .
Lecenje: . .


Saslav Caja:


* 30 g listova i cvetova maticnjaka
* 30 g listova i cvetova vreska
* 30 g cvetova gloga
* 20 g listova masline

Trave jako usitniti i smešati. U 2 litre prokljucale vode namociti
preko noci 15 g mešavine trava. Ujutro dodati 4 do 5 supenih kasika meda i na tihoj vatri kuvati 1 minut. Ohladiti poklopljeno, procediti i dodati 1 dcl svežeg limunovog soka. Izmešati i svakih 2 sata piti po 1 dcl caja
Pored toga uši ispirati cajem od mešavine sledecih trava:
20 g stabljike bele gorcice
20 g bele imele
20 g cvetova kamilice
Trave jako usitniti i smešati. Pripremiti umeren caj. Mlakim cajern ispirati uši, a nakon toga spoljni deo uha osušiti i staviti tanki sloj procešljanog pamuka (vate). Ispirati pumpicom. Postupak vršiti uvece, pre spavanja, Pripremiti kompot od suvih smokava i suvih šljiva, ali bez sladjenja. Smokve i šljive jesti, a tecnost piti umesto vode. Izbegavati sve što narušava živce i sluh .

ZUJANJE U USIMA ZBOG VISOKOG KRVNOG PRITISKA

Zujanje u ušima može biti uzrokovano povišenim krvnim pritiskom, posebno kod starijih osoba. Ukloni li se visoki pritisak, prestaju i zujanje i slušne smetnje. Lijecenje Pored leka kojega treba uzimati za lecenje povišenog krvnog pritiska potrebno je 2 puta dnevno piti po 1 dcl umereno pripremljenog caja od mešavine jednakih kolicina listova masline, glogovih cvetova i listova i cvetova majcine dušice. Hladan caj pije se uz dodatak supene kasike svežeg limunovog soka što se posebno iscedi za svaki decilitar caja.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Okt 28, 2008 10:12 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
Bol i zamor u mišićima-zbog rasta u pubertetu


Bol i zamor u mišićima u doba adolescencije najčešće je znak prolaznih razvojnih poremećaja uzrokovanih brzim rastom deteta. Najviše žalbi u tom periodu stižu na bolove u kolenima, stopalima, kukovima ili na zamor i bol u mišićima ruku i nogu. Najčešće mišići i ligamenti ne mogu da prate brzinu rasta kostiju. Kosti mogu biti slabije ishranjene i manje prokrvljene u ovakvim stanjima.

Pregled se obično sastoji od rendgenskog snimka, kojim se mogu otkriti razvojne promene na kostima. Lekar može da preporuči i neurološki pregled, jer ovakve tegobe mogu biti znak i nekih neuroloških bolesti. Zavisno od nalaza, ova stanja se pretežno leče fizikalno. Ako je u pitanju slaba ishranjenost kostiju, terapija treba da poboljša njihovu prokrvljenost. Najčešće se preporučuje i mirovanje, odnosno uzdržavanje od fizičkih napora. Ovo podrazumeva normalno kretanje, odlazak u školu, ali uzdržavanje od aktivnosti tokom časova fizičkog i, pre svega, izbegavanje skakanja i trčanja. Ponekad pomažu i ortopedske cipele sa posebnim ulošcima.

Ako rendgenski snimak ne pokaže promene na kostima, verovatno je da zbog brzog rasta kostiju dolazi do promena na tetivama, naročito na mestima njihovog pripoja na zglobovima. Promene tada mogu voditi okoštavanju, a ponekad se mogu i opipati. Tada je neophodna intenzivna fizikalna terapija.

Ako promenama nisu zahvaćene kosti ni tetive, tegobe na koje se dete žali potiču od nesinhronizovanog rasta, ali prolaze same od sebe, a određene vežbe i sportske aktivnosti prpeoručuju se, baš kao i zdravoj deci, a da potpomognu normalan rast i razvoj.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 30, 2008 12:04 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
" I "

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 30, 2008 12:06 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
IMUNITET

Ojačajte imunitet
U jeku infekcija
Zima je doba godine u kom je organizam veoma sklon različitim bolestima zbog klimatskih promena kojima telo mora da se prilagodi. Tada trošimo mnogo energije zbog čega slabi i imuno sistem, pa je osnovna bitka za zdravlje održati odbranu organizma prirodnim sredsvima i zdravim načinom života.

Vitamin D
Nedostatak svetlosti sunca može da bude uzrok čestih šmrcavica u zimskom periodu. Pada i nivo koncentracije vitamina D, a baš on osnažuje imunitet. Kako su dani kraći, naše telo proizvodi manje vitamina D /jer mu je za to neophodna sunčeva svetlost/. Dobro rešenje su svakodnevne 15-tominutne šetnje na podnevnom zimskom suncu, kao i vitaminom D obogaćena ishrana - više mleka i masne ribe (losos, haringa, skuša).

Uticaj ishrane
Postoji način da se ojača imunološki sistem. Najbolje je imati zdravu ishranu, puno se kretati, dovoljno spavati i napraviti optimalan balans između stresa i opuštanja. Što se tiče ishrane, jedite više voća i povrća, naročito kupus, kelj, svo citrusno voće, orahe i bundevino seme. Ovim ćete obezbediti C i E vitamine, kao i magnezijum, a upravo su oni bitni za efikasnu odbranu. Ne treba zaboraviti ni proteine, pa jedite dosta obranog mleka, mahunarki i ispoštenog mesa.

Faktori rizika
U činioce koji ugrožavaju imuno sistem ubrajaju se nikotin, previše alkohola (više od 2 čaše vina dnevno), stalan stres, preterivanje u sportu, zatim loša ishrana sa mnogo proizvoda od belog brašna, konzervirana, ili gotova jela, naporne dijete za mršavljenje, kao i društvena neprilagođenost.

Još nije pouzdano dokazano kako se prenosi grip. Zna se da se razvija između 8 i 24 sata posle zaraze. Podaci govore da se virus influence češće prenosi preko šolje za kafu, kvake na vratima i telefonske slušalice, nego kašljanjem i ljubljenjem. Ovaj virus preživljava na različitim površinama oko 3 sata. Zato tokom prehlade, često perite ruke.

Brza rešenja
Najboje je reagovati u početku. Ako mislite da ste se zarazili, primenite sledeće mere i pomozite sebi:
• jedite supu od šargarepe, celera, luka i krompira, mada je dobra i pileća, zbog velike količine cinka /istovremeno izbegavajte toplo mleko sa medom, jer pojačava proizvodnju sluzi/
• čaj od lipe popijen vruć, a posle toga i utopljavanje, izazvaće znojenje, a to je jedan od puteva za izbacivanje virusa
• čim osetite bol u grlu, aktivirajte timus, grudnu žlezdu koja se smatra centralnim regulatorom odbrambenog sistema, a možete je stimulisati blagim lupkanjem po području sredine grudnog koša, iznad gornje ivice grudne kosti /ovo je dobro i za prevenciju/
• kod začetka gripa preporučuju se mnoga homeopatska sredstva, ali nažalost, homeopatski preparati nemaju preventivno delovanje
Ukoliko i dalje niste zadovoljni sopstvenom odbranom, probajte sledeći četvoronedeljni program.

Prva nedelja: Detoksikacija
Prva nedelja je nedelja čišćenja – posle jednodnevnog posta, hranite se zdravo, a kratanjem i opuštanjem olakšaćete izbacivanje štetnih materija.
1. dan – izbacivanje toksina
Jednodnevnim postom, tokom kojeg ćete jesti samo neljušteni pirinač, ili krompir (bez soli) i piti 2-3 litre vode, ili biljnog čaja, olakšaćete oslobađanje toksina i drugih štetnih materija.
2. dan – 5 voćnih obroka
Potrudite se da svaki dan unesete 5 puta voće, ili povrće u količini koja bi mogla da stane u vašu šaku. Ovo možete ostvariti i unošenjem sokova, kao i korišćenjem smrznutog povrća, npr: za doručak dodajte šaku grožđa u musli, kao užinu pojedite jednu jabuku, za ručak, uz glavno jelo, jedite svežu salatu, za užinu 1 pomorandžu i za večeru varivo.
3. dan – redovno kretanje
Nikada nije kasno da započnete bavljenje rekreacijom. To može da bude i 3 do 4 x nedeljno 20-30 minuta šetnje. Ako vam kondicija to dozvoljava trčite, hodajte, ili plivajte 30-60 minuta 4 x nedeljno.
4. dan – svetlost
Da bi telo stvorilo vitamin D koji stimuliše imuni sistem, potrebno mu je sunce. Zbog toga budite bar 15 minuta dnevno na sunčevom svetlu.
5. dan – cink
Cink je imunostimulator, a njegova optimalna doza je 15 mg/dan. Ima ga dosta u mlečnim proizvodima, plodovima mora i mesu.
6. dan – opuštanje
Odvojte vreme za opuštanje. Zdravo je s vremena na vreme otići u krevet pre 22 h, makar i dugo posle toga čitali.
7. dan – seks
Posle seksa stvaraju se i sekretuju tzv. hormoni sreće, a oni, takođe, podižu vaš nivo odbrane.

Druga nedelja: biljni preparati, masaža i san.
Oporavku imuno sistema pomoći će preparati na bazi ehinacee, puno dobrog sna i toplo-hladno tuširanje.
1. dan – ehinacea
Preparati na bazi ove biljke koriste se na samom začetku prehlade, a i kao preventiva. Ipak, prilikom korišćenja moraju da se prave pauze, jer se pri dugotrajnoj upotrebi javljaju nus pojave.
2. dan – kvalitetan san
Manjak sna pospešuje razvoj infekcija. Istraživanja pokazuju da nam je zimi potrebno oko 1/2 sata više sna.
3. dan – zamena za kafu
Umesto kafe koristite zeleni čaj. On sadrži brojne vitamine, minerale, kao i elemente u tragovima. Popijte 3 šolje dnevno.
4. dan – započnite tuširanjem
Jutarnje tuširanje toplom i hladnom vodom naizmenično ubrzaće vašu cirkulaciju. Prvo se tuširajte 2 minuta toplom vodom, pa par sekundi hladnom. Ovo ponovite više puta, a završite hladnom vodom.
5. dan – dobro varenje
Kako se 70 % ćelija imunološkog sistema nalazi u crevima, onda je dobro rešenje uravnoteženje varenja. U ovome vam može pomoći 1 jogurt dnevno.
6. dan – masaža četkom
Protok limfe obezbeđuje efikasan rad imuno sistema, a nju ćete podstaći ’’suvom’’ masažom četkom. Vodite računa da se uvek masirate ka srcu.
7. dan – beli luk
Beli luk ima jako antibakterijsko dejstvo. Opravdano je dodavati ga u sva jela kao začin. Ako vam smeta njegov neprijatan miris, probajte da žvaćete par listova peršuna.

Treća nedelja: vitamin C, blagotvorne kupke i prijatelji
Na redu su vitaminske bombe, vežbe disanja i mnogo zabavnih druženja.
1. dan – vitamin C
Ovaj vitamin igra odlučujuću ulogu u radu imuno sistema. Mnogo vitamina C ima u paprici, kupusu, kelju i čaju od šipka, a dnevne potrebe čoveka kreću se od 100 do 200 mg.
2. dan – opuštajuće kupanje
Topla kupka sa dodatkom eteričnih ulja jača imunitet i preventivno deluje na prehladu.
3. dan – vlaknaste namirnice
Vlaknima bogata ishrana bitna je za zdravu crevnu floru. Voće, povrće, integralne žitarice, naročito seme lana, veoma su bogati vlaknima. Da ne biste dobili zatvor, neophodno je piti puno tečnosti.
4. dan – pravilno disanje
Pravilno disanje podrazumeva disanje kroz nos, a ne na usta. Da biste povećali kapacitet pluća i organizmu obezbedili maksimalnu količinu kiseonika, vežbajte da svakog dana 2 do 3 x po 5 minuta duboko dišete.
5. dan – magnezijum
Smatra se antistresnim mineralom, a stres potpuno ’’uspavljuje’’ vaš imuno sistem. Potrebna dnevna doza magnezijuma je 300 – 400 mg. Ima ga u svim zelenim biljkama, bananama, pivskom kvascu, mleku i pšeničnim mekinjama.
6. dan – kontakti
Javite se nekome koga odavno niste videli i budite otvoreni za nova poznanstva.
7. dan – potreba za slatkišima
Osim što ćete podstaći revitalizaciju ćelija, malo suvog voća, ili oraha smanjiće vašu potrebu za slatkim.

Četvrta nedelja: finiš ojačanje
U poslednjoj nedelji kure dodatno ojačajte svoj odbrambeni sistem uz saunu, kupku sa morskom soli i akupresuru.
1. dan – imunodoping
Ren, cvekla i dragušac /Nasturtium. N. Officinale vulgaris/deluju kao biljni antibiotici.
2. dan – moć saune
Bar 1 nedeljno posle fizičke aktivnosti priuštite sebi saunu, ili parno kupanje. Dokazano je da sauna štiti od prehlade.
3. dan – morska so
Odlazak na more pravo je osveženje za zimom namučeni organizam. Kupka sa morskom solju nije baš prava zamena za more, ali svakako stimuliše imunološki sistem.
4. dan – ajurvedski trik
Susamovo ulje nanesite na nosne otvore. Ovako ćete sprečiti isušivanje sluzokože, a i pomoći će vam da zaustavite infekcije.
5. dan – stop za stres
U oslobađanju od stresa može vam pomoći akupresura – pritisnite tačku na unutrašnjoj strani lakta u trajanju od 20 sekundi. Ovo deluje i preventivno.
6. dan – utoplite se
Leđa, naročito bubrezi i stopala ne smeju da budu hladna. Nosite crvenu boju, jer po teoriji o terapeutskom delovanju boja, ova boja greje.
7. dan – ne pregrejavajte se
Pretoplom odećom uspavljujete svoj imuno sistem. Ovo važi i za vaš životni prostor. Optimalna sobna temperatura je 21˚ C.

Samotest
Rešite ovaj test i saznajte koliko dobro funkcioniše vaš imuno sistem.
Za svaki pozitivan odgovor dobijate po 1 bod, a na zbir dodajte i bodove za godine .
1. Životno doba
a. Do 40 godina 2 boda
b. Od 41-55 godina 4 boda
c. Više od 55 godina 6 bodova
2. Način života
a. Trebalo bi više da se bavim sportom (da/ne)
b. Kada imam previše poslovnih, ili privatnih obaveza, teško se opuštam i loše spavam (da/ne)
c. Mislim da sam lepa samo kad sam preplanula, pa zbog toga često idem u solarijum (da/ne)
d. Volim svoj posao, ali često mi je svega dosta (da/ne)
e. Hoću više izazova, uzbuđenja i radosti u životu (da/ne)
f. Pušim više od 7 cigareta dnevno (da/ne)
g. Retko sam stvarno srećna, iako ne oskudevam ni u čemu (da/ne)
h. Bitni su mi prijatelji, ali često nemam vremena za druženje (da/ne)
i. Partner me često ne razume (da/ne)
j. Previše brinem (da/ne)
3. Zdravlje
a. Potrebno mi je dugo vremena da se posle infekcije potpuno oporavim (da/ne)
b. Više od 3 x godišnje sam prehlađena, ili imam temperaturu (da/ne)
c. Često imam bolove u želucu, gastritis, ili smetnje pri varenju (da/ne)
4. Ishrana
a. Često držim dijete (da/ne)
b. Trebalo bi da jedem više voća i povrća (da/ne)
c. Svakodnevno pijem alkohol, čak i po nekoliko čaša (da/ne)

Rešenje:
• 0-6 bodova: Bravo za vas! Vaš odbrambeni sistem radi savršeno.
• 7-14 bodova: Osrednje! Mogli biste pomoći vašem imuno sistemu. On ne funkcioniše optimalno. Da biste poboljšali stanje prođite predloženu četvoronedeljnu kuru.
• 15-21 bod: Oprez! Vaš imunitet je veoma loš, a posledice ne moraju da budu odmah primetne. U riziku ste, ipak, za oboljevanje od raznih infekcija. Pokušajte da promenite način života – zdrava ishrana, dovoljno kretanja i puno sna.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 30, 2008 12:17 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
INKA KAFA j e zdrav i prirodan instant napitak koji se priprema brzo i lako. Sastoji se samo od odabranih žitarica: ječma, raži i cikorije.INKA KAFA je izvrsnog ukusa a možete je ispijati ceo dan. Idealna je za radno okruženje ili kao topli večernji napitak.

reguliše:
visok krvni pritisak
visok holesterol
uznemirenost
nesanicu...

- nema kofeina
- napitak daje osećaj sitosti pa je pogodan za korišćenje u procesu mršavljenja

- smiruje želudac pa je dobar i za sve one koji pate od kiseline u želucu.

Sadrži važne vitamine i minerale: B kompleks, Fe, Mg, Cu, K, Ca i druge.
Najbolje je piti ga uz dodatak običnog ili sojinog mleka.


Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 30, 2008 12:19 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Drvo Inka protiv infarkta

29.Jul.2008, Izvor: RTS

Ekipa nemačkih lekara potvrdila je drevno predanje naroda Inka da kora svetog latinoameričkog drveta lapačo ima lekovito dejstvo. Vekovima se nagađalo da raznovrsne biljke imaju lekovito dejstvo, ali je posle naučnog istraživanja nemačkih stručnjaka potvrđeno da ono što je spadalo u domen narodnog predanja sada dobija i naučnu podlogu.

Testovi koje su nemački stručnjaci obavili na životinjama, pokazali su da tradicionalni biljni lek, napravljen od kore drveta - čije naučno ime glasi tabebuia impetiginosa, a narodno lapačo ili sveto drvo Inka - može biti vrlo delotvoran u sprečavanju gojaznosti i srčanih bolesti.
"Biljka je toliko lekovita da bi njen ekstrakt trebalo uvesti kao obavezan dodatak hrani. Pomaže ne samo smanjenju gojaznosti, već i ublažavanju rizika dijabetesa tipa 2 i uklanjanju opasnosti od infarkta, a pošto je gojaznost sve češća pojava u zemljama u razvoju, ti ekstrakti - u vidu kapsule ili kao dodatak hrani, mogli bi da za seosku populaciju budu korišćeni kao neka vrsta jeftinijeg leka", istakao je Nils Ros.
Lek se pravi od unutrašnjeg dela kore drveta - kore koja sadrži kalijum, kalcijum, barijum, stroncijum i jod, ali ne sadži ni kafein niti tein. Drvo sadrži i snažan antibiotik po imenu lapačon, koji ima tonično dejstvo na organizam.
Naučnici su eksperimentima uspeli da dokažu da ekstrakt kore tog drveta može da smanji nivo triglicerida u krvi ali može da se koristi i u lečenju gojaznosti, jer inhibira apsorpciju dijetetskih masti. Međutim, ono što nemački naučnici još nisu utvrdili, je kako i zašto navedeni ekstrakt to čini.
Efikasnost i bezbednost proverićemo na minijaturnim svinjama jer je njihova fiziologija slična čovekovoj. Potrudićemo se da razvijemo ekstrat ili kao dodatak ishrani ili u medicinske svrhe", zaključuje Ros.

Lapačo je drvo koje raste u Latinskoj Americi - na prostoru od Meksika do severne Argentine. Raste do 35 metara visine i cveta od maja do avgusta. Cveće mu je u vidu zvončića ružičaste boje.
Inke su koru ove dragocene biljke koristili za kuvanje specijalne vrste čajnog napitka, ali i kao lek. To je deo narodnog predanja koje su do dan danas sačuvali Indijanci Perua i Bolivije, odnosno autohtoni narodi čije pravo ime glasi Kečua i Ajmara.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 30, 2008 1:43 am 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
Ishrana mladih



Ishrana u pubertetu

Ishrana u pubertetu mora da bude kompletna, bogata proteinima i kalorijama, koje su neophodne za normalan rast i razvoj. Takođe je važno unošenje vitamina i minerala (mineralnih soli). Devojčice treba da unose više namirnica bogatih gvožđem, koje je važan sastojak krvi, koja se gubi kroz mensturaciju (treba imati u vidu da u početnim mesecima ona može biti veoma obilna). Zbog toga, ishrana treba da sadrži više džigerice, jaja, svežeg povrća i suvog voća. Da bi zadovoljili potrebu za hranljivim sastojcima, mladi u pubertetu bi trebalo svakodnevno da uzimaju:

500 gr mleka ili kiselog mleka ili jogurta
40 gr sira
100 gr mesa
100 gr testenina
200 gr hleba
200 gr krompira
300 gr povrća
300 gr voća
30 gr ulja ili maslaca ili margarina
30 gr meda.
Osim toga, važno je i kako se jede. Dan treba da počne obilnim doručkom koji će obezbediti dovoljno energije za dnevne aktivnosti. Ako se preskače doručak, u toku podneva se javlja umor, iznemoglost i pad koncentracije. Ručku i večeri treba dodati užine koje sadrže kolače, keks i voćne sokove.

Neke devojke se žale da ne mogu da se ugoje. Uzrok slabljenja može biti menstruacija (česte i obilne) i ako je to u pitanju treba se obratiti lekaru. Drugi uzrok može biti dijeta što može biti opasno po zdravlje. Ali ima i onih koje se zdravo hrane, a ipak ne mogu da preskoče granicu mršavosti. Obično po prestanku puberteta nestaje i preterane mršavosti, tako da od toga ne treba praviti problem, posebno ako je opšte zdravstveno stanje u redu.

Sa druge strane imamo i obrnutu situaciju - neke devojke se žale da imaju višak kilograma One koje bi trebalo da skinu više od 5 kg najbolje je da se obrate lekaru koji će im prepisati dijetu tj. program pravilne ishrane koji odgovara njihovim godinama i fizičkoj konstitutciji. DIJETA BEZ VEŽBI NIJE POŽELJNA!!! Ako se dijeta drži bez vežbi pored masnih tkiva izgubiće se i mišićna vlakna, a razlog je što mišići sagorevaju kalorije brže nego masti. Mišići se pomeraju i aktivni su, a salo samo "sedi". Gubitak mišića je praktično poziv za kilograme da se vrate. Kada se vrate, masa dolazi u mastima i dobija se još veća težina nego ranije.

Jedan od načina promene režima ishrane je i izbegavanje pojedinih sastojaka, pa vam ovom prilikom predlažemo da se pokuša sa izbacivanjem masti iz ishrane. Lekari savetuju sledeću dijetu bez masti.

"Propozicije" prilikom držanja su sledeće:
Jedite hranu samo sa liste i ne konzumirajte više od 10 - 15 gr masti dnevno:

VOĆE - jabuke, banane, kupine, dinje, grejprfrut, grožđe, pomorandže, breskve, kruške, ananas, šljive, maline, jagode i lubenice;
POVRĆE - pasulj, kupus, šargarepa, karfiol, celer, krastavac, zelena salata, pečurke, luk, peršun, paprike, paradajz, rotkvice, kiseli kupus, spanać, krompir;
TESTENINE - žitarice, krekeri (ukoliko ne sadrže masti), pirinač i hleb;
MLEČNI PROIZVODI - obrano mleko i jogurt.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 30, 2008 2:06 am 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
Ishranom pobedite stres




Zaboravite sve one oštre osude uživanja u hrani dok ste pod stresom. Sve je u redu - ako jedete određene namirnice koje spadaju u zdravu hranu i koje čak deluju antistresno. A upravo to je sjajna vest, jer stres je veliki problem savremenog čoveka i može povećati rizik od povišenog krvnog pritiska, srčanih bolesti, gojaznosti itd. Stres je često praćen nervozom, anksioznošću i drugim negativnim stanjima. Navešćemo neke ukusne, zdrave namirnice, kojih ima u svakom supermarketu, a koje mogu imati značajan pozitivan uticaj: ublažavaju stres i smanjuju štetu koju hroničan stres nanosi vašem organizmu. U rizičnim periodima, nabavite što više ovih namirnica, tako da možete, kada tenzija poraste, da mirno jedete umesto da "besnite".

Bademi, pistaći i orasi

Kada se osećate loše, uvek možete posegnuti za šakom badema. Oni su bogati vitaminom E, koji ima antioksidantsko dejstvo i podržava imunosistem. Takođe, sadrže vitamin B, koji pomaže vašem telu da zadrži snagu tokom neprijatnih događanja. Ako vam je dosadilo klasično koštunjavo voće, onda možete probati krem od badema. Može se nabaviti u snabdevenijim prodavnicama zdrave hrane, jede se kao namaz na hleb, ili kao poslastica i veoma je ukusan.

Korisni su i pistaći i orasi. U teškim situacijama, vaše srce radi preteranom snagom. Kada ste u opasnosti, upravo je adrenalin ono što vam pomaže da trčite brže ili da se suprotstavite većom snagom. A adrenalin podiže visinu krvnog pritiska da bi se povećao nivo energije. U retkim situacijama, to je korisno, ali kod svakodnevnih problema, uglavnom je štetno. Istraživanja pokazuju da konsumiranje pistaćija i oraha pomaže snižavanju krvnog pritiska, tako da vaše srce ne mora da radi "prekovremeno". Imajte uvek negde naseckane ove plodove, pa ih po potrebi dodajte u salatu ili u ovsenu kašu.

Avokado

Njegova bogata struktura može da ublaži osećaj gladi i da redukuje osećanja besa i očaja.

Kaša od ovsenih pahuljica

Ugljeni hidrati u njoj stimulišu mozak da proizvodi više serotonina, supstance koja deluje opuštajuće na vaše telo. Isto se događa i kada jedete tamnu čokoladu, ali za razliku od nje, ovsena kaša ne sadrži nepotrebne kalorije.

Narandže

Vitamin C snižava nivo stresa.

Losos

Čuveni sastojak omega-3 pored ostalih korisnih efekata sprečava i nepotrebno podizanje adrenalina.

Spanać


Sadrži dosta magnezijuma, što je korisno u periodima "prazničnog ludila". Ovaj mineral snižava nivo stresa i dovodi vaše telo u opuštenije stanje.

U stresnim periodima, hrana može biti vaš prijatelj.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 30, 2008 2:09 am 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
Ishrana prema godinama



Nedostatak apetita, zamor i nadimanje veoma su česti letnji simptomi. Italijanski stručnjaci su napravili tri različita dijetalna programa ishrane u skladu sa starosnim dobom. Odaberite onaj koji najviše odgovara vašim godinama i bez mnogo napora izgubićete dva-tri kilograma za dve nedelje i usvojiti načela koja će vam pomoći da duže ostanete mladi. „ Potrebe našeg organizma menjaju se s godinama“, tvrdi italijanski nutricionista dr Dijana Skartoca. „Postoje namirnice koje uvek moraju biti zastupljene u ishrani, kao što su voće i povrće, dragoceni izvori vitamina i mineralnih soli, ali postoje i namirnice koje su potrebne prvenstveno 20-godišnjakinjama, one neophodne ženama u četvrtoj deceniji i one koje su od ključnog značaja za osobe starije od 40 godina.“


Između 20 i 30 godina
Najplodnija faza u životu žene
Sa svakom menstruacijom gubite dosta gvožđa, koje je od ključnog značaja za sintezu hemoglobina, neophodnog za prenošenje kiseonika do tkiva. Da biste izbegli manjak tog minerala, dovoljno je da jedete namernice bogate gvožđem. „Ali, pazite - meso, riba i jaja sadrže gvožđe koje se lako apsorbuje. S druge strane, gvožđe iz povrća se teško apsorbuje, naročito ako uz povrće jedemo integralne žitarice i druge namirnice bogate fitatima“, kaže italijanski stručnjak.




Sa 30 godina neophodna vam je folna kiselina

„Vaši“ vitamini
Vitamin C je moćan antioksidant koji štiti ćelijsku membranu i ima ključnu ulogu u stvaranju kolagena. Osim toga, olakšava apsorbovanje gvožđa. Zato je poželjno da južno voće, paradajz i papriku jedete sirove.
„Vitamin D vam je takođe neophodan. Nalazi se prvenstveno u masnoj ribi, ribljem ulju i žumancetu. Vezuje kalcijum u kostima i od ključnog je značaja za dojilje“, kaže Elas Čena sa odseka za nauku o ishrani Univerziteta u Paviji.

Od 30 do 40 godina
Postavite temelje lepe starosti
Držite nivo holesterola pod kontrolom. Kako? Jedite namirnice bogate omega-3 mastima, koje nas štite od tumora i regulišu nivo triglicerida u krvi. Tako ćete smanjiti rizik od tromboze, dijabetesa, srčanih oboljenja i proširenih vena. „Omega-3 masti su esencijalne masne kiseline, što znači da organizam ne može da ih sintetiše. Možemo da ih obezbedimo samo preko određenih namirnica“, objašnjava Skatoca. Ove dragocene supstance se nalaze, pre svega, u masnoj ribi i plodovima mora, koje treba jesti najmanje dva-tri puta nedeljno. Ribu pripremajte na roštilju ili pecite u rerni. Ako hoćete da smršate koji kilogram, pridržavajte se ove dijete koja sadrži sve supstance neophodne ženi vaših godina.




Posle 40. godine vreme je za kalcijum

Planirate dete?
„Ako nemate decu, verovatno intenzivno razmišljate o trudnoći. U trudnoći morate unositi dovoljno kalcijuma, kojeg ima u mleku i mlečnim proizvodima, i folne kiseline, to jest vitamin B9“, podseća dr Čena.
„Folna kiselina je veoma važna za pravilan razvoj fetusa, pre svega, njegovog nervnog sistema“, dodaje dr Čena. „Dnevne potrebe, koje iznose 200 mcg, u trudnoći se udvostručuju. Vitamina B9 ima u zelenom lisnatom povrću, kao što su zelena salata i spanać, integranim žitaricama i mahunarkama.“

Posle 40. godine
Vreme je za vitamin E, kalcijum i soju
Da biste sačuvali zdrave kosti i smanjili rizik od osteoporoze, neophodan vam je kalcijum, prisutan prvenstveno u mleku i mlečnim proizvodima, ali i u soji. „Ova namirnica je neophodna posle 40. rođendana, pre svega zato što sadrži belančevine slične životinjskim, a ne sadrže zasićene masti, tako da ne morate da strahujete za nivo holesterola“, kaže Skartoca. „Osim toga, soja je bogata izoflavonima, fitoestrogenima (prirodni hormoni), koji ublažavaju tegobe vezane za menopauzu i, kako pokazuju neke studije, smanjuju rizik od nekih vrsta tumora.“




Vitamin C čuva kožu

Za kožu i noge
Da bi vam koža ostala glatka i meka, jedite namirnice bogate vitaminom E. „To je antioksidans, što znači da štiti ćelijsku membranu i usporava starenje kože“, objašnjava Skatoca. „Nalazi se u maslinovom ulju, lešniku, bademu, zelenom povrću i voću.“
Otiču vam noge ili ratujete s holesterolom? Beli luk je vaš najbolji saveznik. Mnoge studije su dokazale da ova biljka snižava krvni pritisak, podstiče stvaranje „dobrog“ holesterola (HDL) i podstiče cirkulaciju. Ako ne podnosite ukus ili miris belog luka, koristite onaj u prahu.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Okt 30, 2008 2:14 am 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
IDEALNA TEŽINA




Optimalna težina - idealna težina održava se, pre svega, pravilnom ishranom - sa manje kalorija, a više hranljivih materija; zatim aktivnim fizičkim vežbanjem - sport i rekreacija: gimnastika, brza šetnja, plivanje, trčanje, vožnja bicikla, planinarenje; uzimanjem hrane svesno, u vreme obroka, kad je organizam gladan (treba jesti polako i svaki zalogaj sažvakati 30 puta); uzimanjem umerenih količina hrane, onoliko koliko je telu dovoljno (bez dodatnog sipanja); uzimanjem dovoljne količine vode, čajeva, prirodnih sokova, da bi organizam uvek imao potrebnu količinu tečnosti u ćelijama; opštim pozitivnim stavom o sebi i okruženju - mislite o sebi pozitivno, gledajte u budućnost sa optimizmom, jer mi smo ti koji kreiramo svoj život, svojim svesnim izborom, svojim mislima, osećanjima, recima i delima.

Preporučuje se da se višak kilograma gubi postepeno i da se izbegava striktna dijeta, koja nema trajniji efekat, već dovodi do trenutnog gubitka kilograma i izgladnjivanja organizma. Prelaskom na normalnu ishranu izgubljeni kilogrami se veoma brzo nadoknađuju– takozvani jojo efekat, što dovodi do stresa i depresije.

Dijete koje sadrže manje od 800 kalorija dnevno mogu imati ozbiljne posledice na zdravlje: hormonski poremećaji, neplodnost, gubitak kose, promene na koži, kamen u bubregu i drugo. Takođe, nedostatak hrane tokom sprovodenja dijete utiče na nervni sistem i moždane ćelije, što može dovesti i do ozbiljnijih psiholoških poremećaja, posebno kod mladih.

Smatra se da je uravnoteženi gubitak težine od 0,7 kg nedeljno bezbedan za organizam. Ukoliko se dnevno potroši 500 kalorija više nego što se unese u organizam gubi se 0,45 kg nedeljno, a za to nam nije potrebna dijeta, već malo više aktivnosti, sporta, kretanja i kontrolisana ishrana. Jer, masnoće organizma - salo koriste se kao izvor energije (potrošnja) samo kada hrana koja se jede obezbeđuje manje kalorija nego što je organizmu potrebno. Izmenom režima ishrane i prelaskom na manje kaloričnu hranu (voće i povrće, integralne žitarice, semenke) pomažemo organizmu da se bez iscrpljujuće dijete oslobodi viška kilograma.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Okt 31, 2008 7:29 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
IMUNO ČAJ

Jača imunitet

Sastav:
Ehinacea, hibiskusDejstvo:
Svako narušavaje zdravlja
organizma praćeno je padom
imuniteta, bilo da je u pitanju
stres, akutna ili hronična bolest.

PXD IMUNO ČAJojačava i
oporavlja organizam dajući
mu neophodne minerale i vitamine.

Način upotrebe:
PXD IMUNO ČAJ se preporučuje
deci i odraslima, bolesnima, rekovalescentima
i zdravima.
Poželjno je da se koristi preventivno u prelaznim dobima (proleće, jesen), u vreme epidemija (npr. gripa). Ako je bolest već nastupila, čaj će ubrzati ozdravljenje.
Odrasli: 2 puta dnevno: ravnu supenu kašiku biljne mešavine preliti sa 250 ml vrele vode i ostaviti da odstoji 15 minuta, zatim procediti i popiti.
Deca: 2 puta dnevno: ravnu kafenu kašiku biljne mešavine preliti sa 125 ml vrele vode i ostaviti da odstoji 15 minuta, zatim procediti i popiti

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Okt 31, 2008 9:52 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
INFARKT-SRCHANI UDAR
Srčani udar ili infarkt miokarda je jedna od manifestacija ishemijske bolesti srca (uz stabilnu/nestabilnu anginu pektoris i ishemijsku kardiomiopatiju i naprasnu srčanu smrt uzrokovanu ishemijom) koje je najčešći uzrok smrti u civilizovanom svetu. Najnaprednije industrijske zemlje najviše su pogođene ovom bolešću, a to su SAD i Velika Britanija. U Evropi najveći procenat ovog oboljenja ima Finska, a i u Srbiji ova bolest je najčešći uzrok smrti. Najjače ugroženi krajevi su sa najvišim standardom, a to su: uža Srbija, a posebno Vojvodina. Najmanja učestalost ovog oboljenja je na Kosovu.

Sadržaj [sakrij]
1 Uzroci
2 Predispozicije
3 Šta uraditi u slučaju napada
4 Simptomi
5 Preventiva



Uzroci [uredi]
Najčešći uzrok infarktu je zakrečavanje krvnih sudova (ateroskleroza) koji snabdevaju krvlju srčani mišić. Zakrečavanje krvnih sudova započinje još u ranoj mladosti, jače se ispoljava posle 30 godina, a kasnije se sve brže razvija. Infarkt srca nastaje kada dođe do pucanja plaka na aterosklerotskoj promeni, tada se sadržaj plaka oslobodi i zapuši neku od koronarnih arterija. Deo srca koji ona ishranjuje ubrzo odumire (nastaje nekroza). Drugi, ređi, uzrok je grčenje srčanog mišića oko arterije, a postoje i neki drugi sasvim, sasvim retki uzroci.


Predispozicije [uredi]
Postoje izvesni faktori koji ubrzavaju ovu bolest a to su:

porodična sklonost ka oboljenju, jer je bolest češće ispoljena u pojedinim porodicama.
češće je zapaženo oboljenje kod gojaznih osoba, kao i kod osoba sa povišenim masnim materijama u krvi.
povišeni krvni pritisak značajno doprinosi ovom oboljenju.
bolest se češće javlja kod strasnih pušača, koji puše veći broj cigareta,a posebno ukoliko je pušenje prisutno više godina.
Kod bolesnika od šećerne bolesti češći je infarkt, naročito ako se bolest neredovno leči, pri čemu kod njih prolazi sa slabije izraženim bolovima, ili čak i bez njih.
Fizička neaktivnost i česti psiho stresovi takođe su dokazani kao faktori koji favorizuju bolest.

Šta uraditi u slučaju napada [uredi]
Kada dođe do pojave bolesti tada je najdragocenija hitna lekarska pomoć. Utvrđeno je da 2/3 umrlih od infrakta umire van bolnice. Zbog toga okolina obolelog treba brzo da smiri bolesnika, zabrani svaku dalju aktivnost i da pozove lekara ili da bolesnika prebaci u najbližu zdravstvenu ustanovu. Takođe je neophodno dati obolelom nitroglicerin(u obliku tablete ili spreja), kako bi se ublažili bolovi, proširili krvni sudovi, a možda i spreči dalji razvitak srčanog udara.


Simptomi [uredi]
Najvažniji simptomi infarkta su: produžen i veoma jak bol, stezanje i pritisak u grudima ispod grudne kosti. Bol često seva u levu ruku, vrat ili vilicu. Bol je često praćen slabošću, malaksalošću, znojenjem ponekad povraćanjem i jako izraženim gušenjem. Bolovi obično nastaju posle težeg fizičkog zamora, nerviranja i izlaganja hladnoći, ali mogu nastati i bez ovih provokativnih faktora tj. iz čista mira pa čak i u snu.


Preventiva [uredi]
Da bi se društvo moglo organizovano suprostavljati ovoj tako čestoj i opasnoj bolesti, danas se u razvijenim sredinama organizuju široke akcije za mere preventive i zdravstvenog prosvećivanja širokih narodnih masa. Ovo se čini iz toga razloga, jer ako pogledamo uzroke nastajanja oboljenja vidi se da se može veoma mnogo učiniti preventivnim merama.

Organizuju se aktivnosti za zaštitu sredine od zagađivanja i trovanja, za uvođenje vaspitnih mera u školama, za pravilnu higijensku ishranu i upotrebu lekova, za pravilnu primenu fizičke aktivnosti i psihičke relaksacije. Takođe se organizuju razna društva za borbu protiv bolesti srca i krvnih sudova.

Organizovanje i prikupljanje materijalnih sredstava za sve akcije, a članove ovog društva pored medicinskih stručnjaka čine predstavnici radnih organizacija ili i sve druge osobe koje su bolovale od infarkta. Svi oni svojim radom i prilogom učestvuju u izvršavanju opštih zadataka ovog društva.

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Okt 31, 2008 9:53 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Infarkt miokarda (Tromboza srčanih krvnih sudova)


Nije tako redak slučaj da u ranim jutarnjim časovima porodica pozove lekara zato što je jedan član porodice odjednom osetio bol u grudnom košu, hladan znoj, strah od smrti i opštu iscrpenost, zato što je dobio infarkt miokarda. Noćni početak ovog napada nije redak i pored prividnog nepostojanja uzroka koji izazivaju napad.

U toku dana do napada mogu dovesti: naprezanje, uzbuđenje, preobilan obed, kao i hladno ili vetrovito vreme i promena atmosferskog pritiska.

U većini slučajeva infarkt miokarda se javlja između 40. i 70. godine i to kod osoba koje imaju povišen krvni pritisak, boluju od dijabetesa, imaju povišeni holesterol u krvi, previše su gojazne i puše duvan. Muškarci oboljevaju mnogo češće od žena. Od većeg uticaja na pojavu ove bolesti je dobro imovno stanje nego nasleđe, a primećeno je da je ova bolest naročito česta kod lekara. Ukoliko se više ovih faktora udruže utoliko je nastajanje arterioskleroze i ateromatoze, a time i infarkta miokarda češće.

Do infarkta miokarda u najvećem broju slučajeva dolazi usled tromboze koronarnih krvnih sudova koji su sklerozirani ili ateromatozirani.

Tromboza koronarnog krvnog suda dovodi do slabljenja ishrane srčanog mišića (ishemija), i ako se ubrzo ne uspostavi tzv. kolateralna (sporedna) cirkulacija, dolazi do degeneracije – odumiranja odgovarajućeg dela srčanog mišića, a može i da nastupi smrt.

Infarkt miokarda je ozbiljno oboljenje. Gotovo uvek bolesnik oseća jak bol iza grudne kosti, koji steže i zrači prema vratu, glavi, leđima i levoj ili desnoj ruci. Istovremeno javlja se i ubrzano disanje, hlano znojenje, vrlo slab i ubrzan puls, modrilo i stanje šoka. Krvni prtisak naglo pada.

U nekim slučajevima postoje predznaci infarkta, koji mogu trajati i do dvadesetak dana, a ispoljavaju se u lupanju srca, bolu u celom grudnom košu i u opštoj slabosti i vrtoglavici.

Ponekad je napad znatno blaži, a ima i slučajeva kada sve izgleda kao da se radi o napadu želudačnih bolova.

Infarkt miokarda nastupa često kod obolelih od angine pektoris – grudne angine, pa ti bolesnici čim osete jači napad treba da se obrate lekaru.

Ako bolesnik preživi napad, nastupa „reparacija“ srčanog mišića sa uspostavljanjem kolateralne cirkulacije, koja traje nekoliko nedelja. Radi praćenja bolesnikovog stanja neophodno je često snimanje srčanog rada, česti pregledi krvi kao i merenje krvnog pritiska.

Bolesnik koji je doživeo infarkt ne bi smeo da puši; treba da izbegava noćno sedenje, uzrujavanje i veliko naprezanje. Koristan je popodnevni odmor. Spavanje treba da traje najmanje osam časova

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Okt 31, 2008 9:54 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Инфаркт и психа

Психосоматска медицина „открила је“ модерном човеку нешто што су стари лекари, од Хипократа и Галена па до лекара с почетка XIX века, емпиријски знали, изоштравајући вековима свој дар посматрања и своју интуитивну способност непосредног поимања психофизичких догађања у здравом и болесном човеку. Модерна наука, која је почела да се развија у XIX веку, служећи се у првом реду експериментом, мање посматрањем, још мање интуицијом, без обзира што је дошла и до неколико нових, несумњиво револуционарних открића, само је наставила да „доказује“ оно што се некада давно знало и осећало да је тако. Ова „открића“ модерне медицинске науке, у првом реду психосоматске медицине, односе се првенствено на свим људима, лаицима као и лекарима, одувек познате утицаје, психичког стања индивидуе на његово физичко стање, и обратно. Подсетимо се на неке од њих.

Ми црвенимо од стида и бледимо од страха, јер крв у првом случају снажније притиче у образе, односно, у другом случају, не притиче довољно. Испитивање крвног притиска код пацијената доказује готово редовно повећавање овога притиска, док висина повећања зависи од темперамента сваког испитаног кандидата. При рендгенском испитивању срца хипнотисаног, који је у хипнози доведен у стање јаког узбуђења, могло је да се утврди повећање срчаног волумена до 1 цм. Ништа мање јасно не испољава се утицај душевних узбуђења на желудачно-цревни канал (вероватно и из ових разлога за нека примитивна племена седиште душе није у срцу или мозгу, већ у утроби). Свима је познато да се пљувачка при узбуђењима која повећавају апетит, обилније лучи, при другим, на пример у страху, готово престаје да лучи; много је мање познато да је мишљење старих лекара да пљувачка у гневу постаје отровна и да је због тога не треба гутати посредним путем што је и доказао још средином прошлог века познати физиолог Еберле, који је утврдио да рана од уједа раздражене животиње показује већу злоћудност. У нашем веку могло је бити доказано да се при узбуђењу пљувачка не само квантитативно мења већ да показује знатан прилив садржаја који је повезан са отровном цијановодоничном киселином.

Опет је већини познато како из дуготрајног стања напетости, уздржаваног афекта и страха наступа појава гризлице дванаестопалачног црева или желуца, а мање је познато да су и јетра и жучна бешика подложне утицају јаких узбуђења. Додуше, још је Хипократ меланхолију назвао по црној жучи, која се у оваквој боји лучи у дубокој жалости човека, али тек је Витковер код својих хипнотисаних пацијената недавно показао да је ова жуч изразито светла при радосним узбуђењима. У јаком гневу лучење жучи престаје потпуно или готово потпуно, али још није са сигурношћу доказано да ли могући наступ жутице као последица оваквог гнева настаје услед грча одводних жучних канала или што стварање жучи у јетриним ћелијама престаје. Вероватно да оба чиниоца имају значајну улогу.

Од Платона се наслућује да слезина, тај скривени орган, теже приступачан тачнијем истраживању, има нешто заједничко са човечијим карактером, темпераментом и емоцијом. Још је Халер писао: „Болест слезине може да се слободно изједначи са хипохондријом, меланхолијом или лудилом“. Енглеска реч за слезину splin, добро погађа, суштину овог органа. Новија истраживања слезине потврђују ова, стара наслућивања.

И тако редом - могли бисмо и даље да набрајамо поуздане доказе модерне психосоматске медицине о утицају психичких чинилаца на различита обољења и свих других органа: плућа, бубрега, гуштераче, жлезда са унутрашњим лучењем, итд.

Нас ће сада више занимати утицај психичких чиниоца на данас широко распрострањено обољење срца које називамо инфаркт. Његова распрострањеност, нагло, драматично наступање код до тада привидно здравих људи, њихов каткад катастрофални исход или споро опорављање - принудили су и кардиологе и психијатре да удруженим снагама покушају да реше загонетку овог срчаног обољења, да открију, осим физичких, и његове психичке узроке, не би ли постигли, оваквим бољим увидом у природу болести, њено спречавање и боље лечење. Овде ћемо изнети нека запажања психијатара који су се годинама бавили психичком структуром људи који су прележали инфаркт.

Кристијан из Хајделберга тврди да иако инфаркт делује нагло, као ударац судбине, фактори средине и фактори личности су од великог значаја. Познато је да боља исхрана, повишење холестерина и недостатак физичке активности рађају инфаркт. И поред тога и културолошки фактори су значајни, јер како би се иначе објаснио велики број случајева инфаркта међу Итало-Американцима у Пенсилванији који се хране као и други Американци.

На основу једног познатог теста примењеног код пацијената који су преболели инфаркт, као кандидати за инфаркт описују се енергичне, активне, екстравертоване личности, ентузијасти, пуни импулсивног у себи, склонији ризику, чешћем мењању позива и места становања. Професија не рађа инфаркт, него обратно, професија се бира због црта личности које предиспонирају за инфаркт. Чешће оболевају они који су изложени јаким међуличним агресијама. Није толико битно која се храна узима, већ начин на који се узима и према томе прерађује. У журби данашње технократске цивилизације храна се све више узима на начин оралне регресије, која ступа на место спутане моторне агресије. Аутор потврђује и на свом материјалу ранија запажања да прави стенокардични болесници умањују своје тегобе и не долазе радо код лекара. Овакви људи не препознају своје унутрашње конфликте, већ у њима постоји несвесно симулирање прилагођености средини, принудно се бежи у рад, и постаје овако на неуротичан начин претерано активан. Распаљен рад будућег инфарктног болесника је реактивна формација настала због страха од напуштања, а управо таква личност са великим нарцистичким улагањем у рад подстиче се у данашњем индустријском друштву.

Бастијанс из Лајдена је такође испитивао специфичност личности код инфаркта и његови налази се углавном поклапају са Кристијановим. Присилна савесност, заљубљеност у рад, карактеристичне су црте личности. Већина његових пацијената се сукобљавала с оцем, који је, како каже, или њих избацио из куће, или они њега. Код већине пацијената нашао је да је било у питању рано одбацивање у родитељској породици. Поред описане претеране активности, постоји жеља да се постане пасиван. Ове осцилације између претеране активности и пасивности лоше се одражавају на срчане функције.

Закључак значајан за терапију болесника од инфаркта био би следећи: готово код сваког оваквог болесника није довољна само кардиолошка терапија, већ је неопходна и помоћ психијатра, тачније психотерапеута. Овај треба да ослобађа болесника осећања кривице ако ово осећање постоји скривено и неуротичне присилне потребе за претераном активношћу. У раду се мора уживати, а не рад прихватити као уточиште и бекство од нерешених личних проблема. Ако се ово и не може увек постићи, неопходно је наћи равнотежу претераном раду, задовољствима друге природе којима се човек мора да посвети у слободним часовима. Физичка рекреација и бављење спортом, излажење у природу, здрав смех и хумор, лака исхрана без претеране употребе никотина и алкохола, опет успостављају опасно пољуљану равнотежу у личности.

Дакле, и за инфаркт, као и за многа друга обољења од значаја је опште правило психосоматске медицине: нормално функционисање наших телесних органа зависи од ведрине нашег духа.

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1189 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 13, 14, 15, 16, 17, 18, 19 ... 80  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 19 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: