Šta znači oznaka BV - biološka vrednost belančevina?
* BV - predstavlja mjeru iskoristivosti belančevina, tj. sposobnost unesene belančevine da se nakon što se probavi, u potpunosti prevede u tkivne belančevine.
* BV- ovisi o sadržaju esencijalnih aminokiselina – što su belančevine po sastavu aminokiselina sličnije belančevinama ljudskog organizma, biološka vrednost im je veća.
* BV 100% - znači da se takve belančevine nakon probave gotovo u potpunosti iskorištavaju u organizmu.
* Maksimalnu BV - (BV blizu 100%), imaju proteini sirutke i majčina mleka, proteini jaja (BV blizu100%) i proteini govedine (BV 80%), a zatim sledi kazeinat (BV oko 80%), sojin protein (BV 70%), protein pšeničnog brašna (BV 50%).
* BV biljnih belančevina niže su vrednosti jer su biljne elančevine deficitarne s ponekom esencijalnom aminokiselinom ili je imaju u nedovoljnim količinama.
Smjernice za zdravu prehranu pokazuju da…
* Energetski udio belančevina u strukturi obroka odraslih osoba treba biti oko 12%, a za decu i sportiste oko 15% do 20% sveukupno unesene energije.
* Dnevne potrebe za belančevinama za odraslu osobu iznose oko 0,8 grama belančevina/kg telesne mase.
Dnevne potrebe za decu i mlade u vreme intenzivnog rasta iznose oko 1 - 1,5 grama belančevina/kg telesne mase, a za dojenu decu oko 2 grama belančevina/kg telesne mase.
* Količina belančevina ne prelazi 30 grama u jednom obroku jer više organizam ne može iskoristiti. To znači da se dnevno potrebna količina belančevina mora podeliti na više obroka bogatih belančevinama.
* Treba povećati unos belančevina biljnoga porekla, i to u odnosu 2/3 biljnih prema 1/3 belančevina životinjskog porekla jer suviše životinjskih belančevina u telo unosi i neželjene stvari, kao holesterol i masnoće.
* Pri izboru mesa prednost treba dati mesu pernatih zivotinja (piletina, puretina) zbog kvalitete belančevina, niske energetske vrednosti i nižeg sadržaja holesterola, a samo povremeno konzumirati svinjetinu, teletinu, junetinu, govedinu.
* U obrocima treba planirati kombinacije - biljnih i životinjskih belančevina ili mahunarki i žitarica. Piletina, curetina, tunjevina, svinjetina, govedina, sardine, šunka, kobasice, virshle, jaja, sir, semenke suncokreta i sezama, lešnik, soja, suve mahunarke imaju sadržaj belančevina između 8 i 32%.
* Treba pripaziti da se belančevine ne unište nepravilnom toplinskom obradom i time smanji njihova iskoristivost u organizmu. Preterano visoka temperatura kroz duže vreme smanjuje iskoristivost belančevina i do 80%.
Belančevine nisu statične - one se u svakom trenutku razgrađuju i ponovno izgrađuju u svakoj našoj stanici. Važno je znati uneti dovoljno belančevina svakodnevnom prehranom – ni previše ni premalo – da se održi ravnoteža između razgradnje i izgradnje, što možemo nazvati i pravom umetnošću.
_________________ Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.
|