Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1 Post ] 
Autor Poruka
 Tema posta: Intragastrični balon
PostPoslato: Pet Maj 30, 2008 1:12 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Intragastrični balon – endoskopska metoda za lečenje debljine


Debljina postaje globalni problem i uz poznate postupke mršavljenja u obliku dijeta, telovežbe, lekova i hirurških zahvata postoji i mogućnost njenog endoskopskog lečenja postavljenjem intragastričnog balona jednostavnim zahvatom koji traje dvadesetak minuta. Nakon što je nedavno prikazan slučaj prvog pacijenta kojem je takav balon postavljen i u Hrvatskoj u tekstu se iznose osnovni podaci o endoskopskoj tehnici i dosadašnjim iskustvima u njenoj primeni.


Epidemija pretilosti raste, što se uočava širom sveta.

U SAD-u je 65% stanovništva preuhranjeno, dok je čak 31% populacije pretilo, a u Europi je pretilo oko 25% žena i 20% muškaraca.

Hrvatska, na žalost, prati svetske trendove: postoje podaci koji ukazuju da je čak 79,2 % muškaraca i 49,9% žena preuhranjeno, i to bez značajnijih regionalnih razlika.

Pretile osobe izložene su većem riziku od brojnih bolesti, životni vek im je kraći, a posebno bi nas trebalo zabrinjavati što je poslednjih godina u Europi i SAD-u počeo trend smanjenja pobola i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, dok u Hrvatskoj i dalje raste.

Debljina je, nakon pušenja, drugi najčešći uzrok bolesti koji možemo prevenirati te je sasvim jasno da predstavlja prvenstveno zdravstveni problem, iako većinu ljudi zabrinjava zbog estetskih razloga.

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije BMI (body mass index) ili ITM (indeks telesne mase) od 25 do 29,9 definiramo kao prekomernu telesnu težinu ili preuhranjenost, a indeks telesne mase veći od 30 smatra se pretilošću i može podeliti u tri stepena
30-34,9 predstavlja pretilost prvog stepena,
35-39,9 drugog stepena,
a iznad 40 trećeg stepena.

ITM se izračunava tako što težinu u kg podelimo s visinom u metrima na kvadrat (kg/m²).

Postupci mršavljenja
Medijska eksploatacija debljine dosegnula je neočekivane razmere i svakodnevno smo izloženi informacijama o savršenim metodama i idealnim dijetama koje će u vrlo kratkom vremenskom razdoblju osigurati željeni gubitak kilograma.
U stvarnosti to nije tako i većina dijetalnih programa dovede do gubitka telesne težine koji je za 3 do 5 kg veći no u kontrolnim skupinama.

Realan cilj kojem teže sve ozbiljnije studije je gubitak od 5 do 10% telesne mase u roku od 6 mjeseci, uz održavanje postignutog, u trajanju od najmanje dve godine. Postizanje ovih ciljeva dovodi do povoljnih uticaja na kardiovaskularne faktore rizika.

Terapiju debljine možemo podeliti u nekoliko osnovnih podgrupa, i to promenu načina života (dijeta, vežbe), bihevioralnu terapiju, farmakoterapiju, hiruršku terapiju i naposletku endoskopsku terapiju, kojoj je i posvećen ovaj članak.

Dijete sa smanjenim unosom kalorija u osnovi se dele na temelju količine unesenih kalorija na dan, tako da sežu od gladovanja (0-200 kcal/dan), preko vrlo nisko kalorijskih dijeta (200-800kcal/dan) do niskokalorijskih dijeta (>800 kcal/dan).
Dugotrajna gladovanja bez oprezne supervizije mogu biti izrazito opasna, a pokazalo se da vrlo niskokalorijske dijete ne pokazuju dugoročno bitno bolje rezultate od niskokalorijskih dijeta.
Izbalansirane dijete temelje se na kalorijskom unosu od 1000 do 1200 kcal/dan, a individualno planirane dijete na deficitu od 500 kcal/dnevno.

Navedene dijete opet se dijele u brojne podskupine koje se zasnivaju na niskom unosu masti i visokom unosu ugljikohidrata, na visokom unosu proteina, te na raznim drugim kombinacijama osnovnih sastojaka prehrane koje daju specifičnost pojedinim dijetama.

Programi vežbi moraju biti individualno prilagođeni i dugotrajni. Umerena fizička aktivnost koja se sastoji od jednosatne šetnje, polusatne vožnje bicikla ili 20-minutnog plivanja potrebna je da bi se potrošilo oko 150 kcal.

Bihevioralna terapija se temelji na savladavanju prepreka za prihvaćanje dijetnog režima i režima telesnih vezbi. Takođe se deli u brojne podskupine temeljene na podnošenju stresa, samokontroliranju ili stimuliranju.

U Hrvatskoj su registrovana dva leka za liječenje pretilosti: orlistat i sibutramin. Orlistat blokira lipoproteinsku lipazu i na taj način onemogućava apsorpciju masti u crijevima, dok sibutramin ima centralno djelovanje blokiranjem ponovne pohrane serotonina i noradrenalina. Oba su lijeka indicirana u bolesnika s ITM>27 i dodatne faktore rizika kao što su dislipidemija ili šećerna bolest tip II.

Barijatrijska hirurgija savjtuje se osobama s ITM>40 i postoji niz zahvata koji se mogu činiti kod ove grupe bolesnika. Najčešće se radi o gastroplastici, želučanom bypassu,biliopankreatičnom bypassu ili želučanom podvezivanju.
Poslednjih je godina posebno popularno laparoskopsko podvezivanje pomoću podesive želučane vrpce. Nedavno objavljena metaanaliza pokazala je da je barijatrijska hirurgija vrlo uspešna u tretmanu debljine III stupnja i da takvi bolesnici mogu ovim metodama smanjiti ITM za prosječno 14,2 kg/m². Operativni mortalitet za navedene zahvate iznosi od 0,1do1,1%


Intragastrični balon

Postavljanje intragastričnih balona u želudac kao mera za redukciju telesne težine nije nova metoda; još su osamdesetih godina prošlog stoljeća u SAD-u od FDA bili odobreni, a potom zbog komplikacija i spontanih pražnjenja i povučeni s tržišta takozvani GEGB (Garren-Edwards gastric bubble). Nakon toga skupina stručnjaka zaključila je da je unatoč komplikacijama metoda obećavajuća i postavljeni su okviri koje bi trebali zadovoljavati baloni koji bi se mogli postavljati u želudac.
Ti su kriterijumi podrazumevali konstruiranje glatkih balona bez šavova, od materijala koji mogu dugo ostati u želucu, a s niskim ulcerogenim i opstruktivnim potencijalom, uz oznaku koja se može radiološki evidentirati radi jednostavnijeg praćenja te mogućnost punjenja balona tekućinom umesto zrakom i to u različitom volumenu ovisno o pacijentu kojem se aplicira. Nabrojeni zahtevi doveli su nakon eksperimentalnih studija na životinjama i potom ljudima do razvoja balona nove generacije, odnosno BioEnterics Intragastric Balloon-BIB(BioEnterics Corp., Carpinteria, California, SAD). Do danas je u svijetu postavljeno na desetke tisuća ovakvih balona i rezultati metode su pokazani u nekoliko studija.

BIB je sustav koji se sastoji od glatkog silikonskog ekspandibilnog balona i katetera koji služi za postavljanje balona u želudac i njegovo ispunjavanje tekućinom. Kad se nakon prethodnog endoskopskog pregleda kojim se isključe lokalne kontraindikacije za njegovo postavljanje balon postavi u želudac, ispunjava se fiziološkom otopinom u volumenu od 400 do 700 ml, koja se dodatno oboji metilenskim modrilom.

Nakon toga se iz balona na usta izvuče kateter, što dovodi do automatskog zatvaranja valvule. Balon ispunjen technoscu ostaje u želucu i u njemu se može slobodno pomicati. Položaj balona može se na vrlo jednostavan način kontrolirati ultrazvukom. Čitav postupak traje dvadesetak minuta i može se obaviti uz upotrebu lokalnog anestetika u obliku spreja.
Preporučeno zadržavanje balona u želucu je šest meseci, i to uz upotrebu inhibitora protonske crpke u standardnoj dozi. U slučajevima kad se balon iznimno želi postaviti na dalji rok, treba ga zameniti nakon šest meseci, iako je uobičajeni postupak da se ponovno postavljanje obavi nakon što je pacijent bar tri meseca bio bez balona. Balon se odstranjuje pomoću seta kojim se najprije probuši, a nakon toga pomoću posebnih klješta izvadi na usta pod kontrolom endoskopa.

Tokom nekoliko prvih dana nakon postavljanja balona pacijent oseća nelagodu koju mu ispunjen balon stvara u želucu, što dovodi do mučnine i povremenih povraćanja, no uskoro se ovi simptomi gube i bolesnik se navikava na prisutnost balona u želucu. Od ostalih komplikacija moguć je nastanak erozija ili ulceracija u želucu, što se pokušava prevenirati davanjem inhibitora protonske crpke.

Opisana su i puknuća balona, no s obzirom da je fiziološka tekućina kojom je ispunjen balon obojana metilenskim modrilom, promena boje mokraće i stolice signalizirat će da je došlo do pucanja balona. Ukoliko balon ipak završi u crevima, moguć je njegov slobodan prolazak crevom ili hitna operacija ako se zaustavi negde na putu crevom.

Kod vađenja balona, nakon što ga se probuši, moguće su određene komplikacije: temperature, grčevite boli i proliv ukoliko je sadržaj tokom vremena provedenog u želucu bio inficiran.

Osnovna indikacija za postavljanje balona je ITM>35, iako je u nekim kontroliranim studijama balon postavljen i kod ITM>32, a isključujući faktori su hormonalni ili genetski uzrok debljine, maligna bolest u poslednjih 5 godina, trudnoća, alkoholizam, narkomanija.
Osim toga, postavljanje balona isključuju i lokalne gastrointestinalne promene kao što su hijatus hernija>3 cm, ezofagitis III i IV stepena, ulkusna bolest, varikoziteti jednjaka, angiektazije, prethodan zahvat barijatrijske hirurgije ili drugi operativni zahvati na želucu.

Pri pripremi bolesnika za zahvat potrebno je uzeti detaljnu anamnezu, fizikalni pregled i provesti antropometrijska merenja, izvaditi hematološke i biohemijske parametre kao i nivo TSH, gastrina, kortizola, inzulina, glukoze i serumskih lipida.

Nakon zahvata pacijenti moraju biti tri dana na technoj dijeti, a zatim mogu početi unos usitnjene hrane; dijeta koja sledi treba imati od 1000 do 1200 kcal/dan, a uz to je potrebna i prateća umerena fizička aktivnost.

Većina studija pokazala je da je prosečni gubitak telesne težine ovom metodom od 15 do 21 kg u 6 meseci. Godinu dana nakon vađenja balona prosečan gubitak težine bio je 11,4% u odnosu na početnu težinu.

Italijanska studija na 2515 bolesnika pokazala je da je vrlo malo bolesnika imalo komplikacije, i to želučanu opstrukciju u prvih 7 dana 0,76% pacijenata, želučanu perforaciju 0,19%, rupture balona 0,36%, ezofagitis 1,27% i ulkus želuca 0,2%, odnosno ukupno 2,78% ukupnog broja pacijenata uključenih u studiju. Nedavno publicirana studija pokazala je da je nalaz culture u balonu bio sterilan u 80%, dok je u preostalih 20% nađena samo orofaringealna flora i da iz sadržaja balona nije izoliran Helicobacter pylori kod niti jednog Hp pozitivnog ispitanika.

Nekoliko radova ukazalo je na mogućnost da se intragastrični balon postavi kao prijelazna faza prije barijatrijskog zahvata, i tu je pokazana redukcija telesne mase za oko 10% već nakon tri mjeseca.


Zaključak:

Postavljanje intragastričnog balona sigurna je i učinkovita metoda redukcije telesne težine u pacijenata s debljinom drugog i trećeg stupnja. Metoda se može primeniti i u bolesnika koji su kandidati za barijatrijske hirurške zahvate.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1 Post ] 

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 23 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: