Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 22 Posta ] 
Idi na stranicu   1, 2  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Pon Jul 01, 2013 11:36 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Mar 15, 2007 10:13 pm
Postovi: 633
Svaki dan ću po malo da dodajem i nadam se da će ova tema da zaživi.


Autonomni nervni sistem

Autonomni nervni sistem snabdeva sve glatke misiće u organizmu. Pored toga snabdeva sve glandularne strukture i miokard. Ovaj sistem se uglavnom tiče ne voljnih mišićnih pokreta. ANS inervise sve inervisane strukture u telu osim neuro muskularne veze skeletnih mišića.
Anatomski ANS delimo na tri dela Simpatetički (aktivira se u stanju stresa), ako organizam proceni da nema stresa i vi se osećate dosta ugodno i volite da se odmarate i varite aktivira se parasimpatetički deo. Treci deo se entecični nervni sistem koji se tiče gastrointestinalnog trakta.
Sada cemo malo o Simpatetičkim n.s , da vidimo njegovu anatomsku strukturu i kako se on aktivira.
Izvedimo prijatelja Abida na tablu ne bi smo li objasnili kako se Simpaterički nervni sistem aktivira. Drug Abid je upravo dobio 10 iz neurologije i oko 11 uvece vraca se putem veseo kući , ulazi u jednu mracnu ulicu i od jednom se pojavljuje veliki crni pas. Desice se dosta promena u telu prijatelja Abida , njegov centralni nervni sistem registrovaće opasnu situaciju , centralni NS aktiviraće gornje partije simpatetičkog NS i naravno hipotalamus. Descedentna vlakna idu idu kroz kičmenu moždinu , iz kičmene moždine izlaze preganglionska simpatetička vlakna koja aktiviraju ganglione, onda ganglioni stimulišu postganglionska vlakna a postganglionska vlakna i nadbubrežne žlezde (ANS1 10:01). I dolazi do otpustanje noradrenalina sa krajeva postganglionskih nervnih vlakana I sa adrenal medule epinefrina. I sada svako tkivo koje je ukrašeno adrenergičnim receptorima deluje na epinefrin i norepinefrin. Pazite sada tkiva se mogu podeliti na ona koja ce pomoći Abidu da prebrodi stres i ona koja neće pomoći Abidu da prebrodi stres. Dakle kada je Simpatetički nervni sestem aktivan on treba da pomogne da prebrodi stresnu situaciju. Sa druge strane aktivnost onih tkiva koja ne pomažu u tome da se prebrodi stresa situacija treba da se smanji. Npr. Abid je pojeo tri parcenceta piletine u slavu svog polozenog ispita. Da li mislite da je hitnije da Abid spase svoje noge od psa ili da svari pileće nogice koje je pojeo. Dakle aktivnost gastrointestinalnog trakta se smanjuje a noge dobijaju vise krvi za bezanje.
Dakle epinefrin i norepinefrin u neku ruku menjaju funkciju tkiva tako da Abid najoptimalnije odgovori na stres i spase svoje noge. Dakle sva tkiva koja mu pomažu da se bori treba da budu stimulisana a sva tkiva koja mu ne pomažu da se bori treba privremeno da budu inhibisana. (ANS1 14:20)
Najviša autonomna kontrola dolazi od hipotalamusa, ispod hipotalamusa nalazi se hipofiza (prednji i zadnji režanj hipofize). U hipotalamusu postoje dva dela (vidi knjigu). Prednji deo hipotalamusa se tiče parasimpatetičkih aktivnosti .Kada je zadnji deo stimulisan eto nama povećane simpatetičke aktivnost. U telu postoji stalni balans između aktivnosti simpatetičkog i parasimpatetičkog nervnog sistema. Kada je stres aktivnost simpatetičkog raste a para simpatetičkog opada. A kada se oslobodimo stresa onda je obrnuto.
Kako je stvarno regulisan hipotalamus. Glavni regulator te priče je limbički sistem. Limbički sistem je u vezi sa emocionalnim ponašanjem, kratkotrajnom memorijom, mirisom i sva primitivna ponašanja kao što je preživljavanje.
Kada pas laje na Abida auditori korteks je stimulisan i on to naravno ne registruje kao glas svoje mame nego kao glas razbesnelog psa. Auditorni centar će stimulisati deo za strah u limbičkom sistemu . Naravno kada ugleda velikog crnog psa njegove oči će poslati sliku vizuelnom korteksu koji registruje sliku neprijatelja i informaciju šalje limbičkom sistemu. Možda ima neka loša iskustva iz detinjstva sa psima, možda je gledao neke ružne filmove i emisije što sve može da pojača strah. Memorija se nalazi u parijetalnom delu, parijetalni deo će takođe dati signal limbičkom sistemu tj. negovom delu za strah. Nema baš mnogo vremena za razmišljanje ali ako razmisli o psu što se dešava u frontalnom korteksu to će poslati neprijatne poruke limbičkom sistemu. Ako ga pas zaista ugrize vlakna za bol takođe će poslati neprijatan signal u limbički sistem. U ovim okolnostima preko neurona limbički sistem će delovati na parasimpatetički i simpatetički deo hipotalamusa. Vlakna koja idu do parasimpatetičkog dela će biti inhibitorna a ona koja idu do simpatetičkog dela su stimulativna.
Odatle polaze polisinaptički descedentni putevi koji idu kroz kičmenu moždinu. Oni će stimulisati preganglionska simpatetička vlakna od T1 do T12 , L1 L2 i po nekad L3. Ova preganglionska simpatetička vlakna idu u ganglione. Postoje ganglioni na višem, srednjem i višem nivou. Ne izlazi sa nekog nivo recimo T5 samo jedno vlakno nego mnogo njih. Neka od tih vlakana završavaju u ganglionu na višem nivou, neka idu u ganglion u njihovom nivou , druga idu dole, neka će proći kroz ganglion i otići do prevertebralnog gangliona. Neka vlakna odlaze do nadbubrežne žlezde i stimulišu oslobađanje epinefrina.
Postganglionska vlakna izlaze iz simpatetičkih gangliona. Dakle sivi ovi elemenitu su međusobno ispovezivani u jednu mrežu i reakcija se može reći da je difuzna.
Preganglionska nervna vlakna izlaze iz lareralnih rogova kičmene moždine.
Rekli smo da preganglionska nervna vlakna počinju iz lateralnog roga , odatle ona zapravo idu u ventralni neuron i oni kao grupa idu u simpatetički ganglion. Ta veza između simpatetičkog gangliona i ventralnog neurona zove se beli ramus zato što je mielinizirana. Sada kao što smo rekli vlakna koja dolaze do gangliona neka se završe na tom segmentu. Neka vlakna idu na gore u više ganglione, neka dole na niže.
Sva vlakna kona se završavaju u odrećenom ganglionu stimulišu post ganglionska vlakna. U ganglionu je prusutan veona mali interneuron koji je dopaminergični . Preganglionski neuroni ispuštaju acetilholin na postganglionska nervna vlakna. Možemo reći da su preganglionska nervna vlakna holinergična. Bazični princip je da su sva vlakna koja izlaze iz CNS-a holinergična , svi preganglionski neuroni simpatičkih gangliona su holinergični , svi preganglionski neuroni parasimpatetičkih gangliona su holinergični, sva vlakna koje izlaze i CNS-a i inervišu mišiće su holinergična.
Dakle ova naša preganglionska simpatička vlakna ispuštaju acetilholin. Ili ga ispuštaju direktno na postganglionska vlakna ili na interneuron. Interneuroni su visoko florescentni i prisutni su u ganglionu i oni su dopaminergični. Odavde će postganglionska vlakna ući u relevantni spinalni nerv. I ovo je sivi ramus jer je nemijelanizovan.
Tačka koju ovde treba naglasiti je da beli ramus prisutan od T1 do L3 a sivi ramusi su prisutni celomdužinom kičmene moždine.
Ovaj sivi ramus kada uđe u spinalni nerv neka od njegovih vlakana će otići u dorzalni a druga u ventralni nerv. I ona će završiti u udovima i u anterolateralnim i posterolateralnom zidu tela. Ona snabdevaju krvne sudove udova ili krvne sudove telesnog zida, znojne žlezde u koži.
Svi znamo da simpatetička vlakna idu i u visceralne strukture. Na koji način. Jedan od načina je da nema vlakna prosto proći kroz ganglion onda su dakle i dalje preganglionska i odlaze do gangliona koji je veoma blizu visceralnoj strukturi i to su već pomenuti prevertebralni ganglioni. I od tih prevertebralnih gangliona kreću postsinaptička vlakna koja inervišu odrećenu visceralnu strukturu.
Po čemu se razlikuju prevertebralni ganglion od paravertebralnih onih prvih. Paravertebralni ganglioni prave lance , pre vertebralni ganglioni ne prave lance. Iz prevertebralnih gangliona vlakna obično idu oko krvnog suda pa do organa koji inervišu (46:31 ANS1) . Znači ovi krvni sudovi dobijaju simpatetičku inervaciju iz prevertebralnih gangliona.
Znate li koji je put simpatetičkih nerava koji snabdevaju srce? Simpatetička nervna vlakna koja snabdevaju srce izlaze iz T1 do T5 iz tih segmenata kičmene moždine vlakna koja snabdevaju srce idu na gore u cervikalne ganglione odatle oni izlaze i prave srčane nerve.
Ono što do sada nismo prodiskutovali je da neka vlakna prosto prolaze kroz ganglion I idu u nadbubrežnu žlezdu. Ovo je faktički preganglionsko vlakno koje inerviše nadbubrežnu žlezdu. Nadbubrežna žlezda je zapravo mnogo simpatičkih ganglion koji se drže zajedno. Ali ova gomila simpatetičkih gangliona koji grade nadbubrežnu žlezdu nemaju postganglionska vlakna. U nadbubrežnoj žlezdi se stvaraju epinefrin i malo norepinefrina koji idu u cirkulaciju.
Osnovni princip cele ove žvake je da povećana simpatetička aktivnost dovodi do otpuštanje epinefrina i norepinefrina a oni deluju na odrećene receptore i utiču na određena tkiva. Sva tkiva koja pomažu da se izborimo sa stresom treba das u stimulisana a tkiva koja ne pomažu da se izborimo sa stresom bivaju inhibisana. Sva tkiva koja trebaju da budu stimulisana u borbi protiv stresa imaju Alfa1 adrenergične receptore osim srca, jukstaglomerularnog aparatai lipocita koji imaju Beta1 adrenergične receptore. Lipociti zapravo imaju modifikovane Beta1 receptore koje zovemo Beta 3 receptorima. Sva tkiva koja trebaju da budu inhibisana imaju Alfa2 adrenergične receptore ili Beta2 adrenergične receptore. Zapravo sva tkiva koja trebaju da budu inhibisana imaju B2 receptore osim krajeva presinaptičkih nerava, trombocita I nekih delova gastrointestinalnog trakta. (Kraj ANS1).
Vratimo se sada prijatelju Abidu koji beži od velikog crnog psa i pogledajmo od glave do pete kako simpatetički nervni sistem utiče na njega parče po parče. Kada je aktivan simpatetički nervni sistem dlake se nakostreše (ANS2 8:11) . U ko\i je folikul dlake koji povezan za mišić erector pilli koji naravno treba da je stimulisan u stresnoj situaciji i naravno sadrži Alfa1 receptore. U očima pupile mu se proširuju da bi što bolje video u mraku, ako želimo da mu se pupile prošire moraju da deluju mišići dilatatori papile kada se ti mišići kontrakuju oni povuku krajeve pupile upolje. Naravno ovi mišići moraju da budu stimulisani i naravno oni sadrže alfa1 receptore. (ANS2 10:32). Pupile su takođe dilatirane pri cilio spinalnom refleksu. Pri dejstvu atropina papile su takođe dilatirane. U strahu oči se akomodiraju za pogled na daljinu znači sočiva moraju da se poravnjaju. U očima postoji mišić cilijaris koji je sa sočivom povezan suspenzornim ligamentom. Prednji deo cilijarisa je fiksiran, kada se cilijaris kontrakuje njegov zadnji kraj će se pomeriti napred i unutra. Kada se cilijarisi zategnu sočivo postaje okruglasto. A Abid mora da beži pa mora da gleda u daljivu da bi spasao svoje noge, dakle njegovo sočivo mora da bute ravno , tj. cilijaris mora da je opušten tj. mora da bude inhibisan. Dakle cilijaris ima beta 2 receptore.
Da li će Abid spasiti golu kožu? Da li u ovoj frci Abidu treba da koža bude manje ili više snabdevena krvlju. Prvo krv mora da se preusmeri u organe koji će ga održati da ne nadlja , drugo ako bi dotok krvi u kožu bio povećan onda bi ako doće do ujeda i krvarenje bilo veće pa zbog toga u stresu minimum krvi treba da ide u kožu pošto ona baš ne pomaže Abidu da se bori. Dakle krvni sudovi u koži treba da se kontrakuju tj. glatki mišići u krvnim sudovima kože treba da se kontrakuju tj da budu stimulisani pa zato imaju alfa 1 receptore.
U plućima da li bronhi trebaju da su više ili manje otvoreni? Da li je u panici potrebno manje ili više vazduha. Više. Bronoh se sastoje iz mukoze koja je prema unutra, submukoze i mišićnog sloja. Iz mukoznog sloja bronha idu žlezde u submukoznom sloju su krvni sudovi. Prvo pitanje ako želite da povećate prohodnost disajnih puteva da li želite manju ili veću sekreciju iz žlezda – manju, da li želite veći ili manji otok submukoze – MANJE znači bronhialni krvni sudovi treba da se kontrakuju kako bi se smanjio dotok krvi . Dakle pošto moraju da se kontrakuju ovi krvni sudovi sadrže alfa 1 adrenergične receptore pošto moraju da budu stimulisani. 21:53 (Ans 2). PAZITE NE GOVORIMO O PULMONARNOJ CIRKULACIJ već o krvnim sudovima koji snabdevaju bronhe. U submukozi bronha ima mnogo masticita , da li membrane mastocita u situaciji kada ga juri pas trebaju da budu stimulisane ili inhibisane? Naravno trebaju da budu inhibicane. Kada su stimulisane lu;e histamin i ostale produkte koji bi izazvali problem u vidu bronho konstrikcije i oticanja. Dakle na mastocitima su potrebni inhibitorni receptori tj. B2 receptori. Dolazimo do bronhialnih glatkih mišića mi želimo da se oni u frci opuste , naravno želimo da su inhibisani i naravno oni sadrže već znate Beta2 receptore.

_________________
Doktor stomatologije....ali nick ostaje :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Uto Jul 02, 2013 1:36 am 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Mar 15, 2007 10:13 pm
Postovi: 633
Sada da vidimo kako ovaj naš simpatički nervni sistem deluje na kardiovaskularni sistem , šta se dešava sa Abidovim kardiovaskularnim sistemom dok ga juri pas. I krv ide iz srca ka koži , ka gastrointestinalnom traktu, do bubrega, do skeletnih mišića , do centralnog nervnog sistema i naravno krv ishranjuje i samo srce. Sada treba da vidimo dejstvo adrenergičnih receptora na ove razne krvne sudove.
Dotok krvi u kožu u stresu treba da bude povećan ili ne? Treba da bude smanjen. Da bi bio smanjen glatki mišići krvnih sudova koji snabdevaju kožu krvlju moraju da budu stegnuti tj. da budu stimulisani. I zato oni sadrže Alfa1 receptore koji su stimulativni.
Sada gastrointestinalni trakt, Abid je usput pojeo neke pileće nogice, da li je bitnije da spase svoje noge velikog besnog psa ili da dobro svari pileće nogice? Naravno važnije je da spase sopstvene noge , hrana može i kasnije da se vari. Dakle da li snabdevanje krvlju gastrointestinalnog trakta treba da bude manje ili veće u stresnoj situaciji. Pa manje. Znači opet glatki mišići krvnih sudova moraju da se stisnu tj. da budu stimulisani pa su tu prisutni Alfa 1 receptori.
Bubrezi, dotok krvi u bubrege treba da se poveća ako planira da se popiša na psa. Pišanje mu baš neće pomoći da se bori sa psom. Ja bi odustao od ideje da pišam na psa koji me juri :D Ipak bi zadržao što više krvi tj. tečnosti u organizmu a pišanje može i kad se pobegne. Dakle renalni krvni sudovi moraju da se kontrakuju što znači da njihovi glatki mišići moraju da budu stimulisani i naravno oni onda sadrže Alfa 1 receptore.
Skeletni mišići su dobri u stresu, za tuču, borbu ili bežanje u ovom slučaju pa je dobro da je dotok krvi u njih dobar....zbog toga glatki mišići njihovih krvnih sudova moraju da su opušteni i zato sadrže Beta2 receptore da bi krvni sudovi koji snabdevaju skeletne mišiće bili prošireni.
Šta je sa koronarnom cirkulacijom , ona sadrži Alfa 1 Beta 2 receptore gotovo u istom broju isto je i u cerebralnoj cirkulaciji. Iz tog razloga simpatički nervni sistem nema neki značajan uticaj na koronarnu niti cerebralnu cirkulaciju. Kalibar koronarnih i cerebralnih krvnih sudova je regulisan lokalnim faktorima što se zove autoregulacija. Dakle kada srce radi više proizveće supstance koje dovode do dilatacije koronarnih krvnih sudova , kada mozak više radi on proizvodi supstance koje dovode do dilatacije cerebralne cirkulacije. Treba upamtiti da su koronarna i cerebralna cirkulacija toliko važne da se ne mogu ostaviti na milost fluktuacijama autonomnog nervnog sistema.
U srcu se nalaze SA čvor , AV čvor, hisov snop . U stresu srce treba više da radi, tj. da bude stimulisano znači potrebni su mu neki stimulativni receptori u srcu ima nesto Alfa1 receptora ali smo rekli da je ono jedan od izuzetaka i da sadrži više Beta 1 receptora. Znači u celom srčanom tkuvu su Beta 1 receptori u SA čvoru , u mišićima predkomore, AV čvoru, Hisovom snopu, miokardijumu komora. Kad god epinefrin i norepinefrin stimulišu ove receptore srce radi jače. Dakle SA čvor puca više nego što treba , brzina rada srca se povećava. Znači spontani automatizam normalnog pace makera je povećan. Ovo se zove pozitivna hronotropna akcija.
Šta se dećava kada su stimulisani beta1 receptori u AV čvoru doćiće do veće brzine provođenja ovo se zove pozitivna dromotropna aktivnost. Međutim kada doće do preterane stimulacije purkinijevih vlakana mogu da se jave aritmije i ovo se zove pozitivna batmotropna aktivnosti.
I na kraju povećana je snaga kontrakcije komore stimulacijom beta 1 receptora što se zove pozitivnom inotropnom akcijom.
Znači usled svih ovih radnji srce ubrzano radi i snaga kontrakcije se povećava.

_________________
Doktor stomatologije....ali nick ostaje :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Uto Jul 02, 2013 9:34 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Čet Dec 13, 2012 3:42 pm
Postovi: 5202
Lokacija: Београд
Да ли можеш да раздвојиш пасусе и убациш поднаслове, да би било прегледније?


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Uto Jul 02, 2013 12:40 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Mar 15, 2007 10:13 pm
Postovi: 633
Svakako u originalu su mi odvojeni pasusi ali mi se ovde spoji.
Ali prvo da vidimo šta će da bude sa pilećim nogicama u crevima prijatelja Abida.

_________________
Doktor stomatologije....ali nick ostaje :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Uto Jul 02, 2013 12:43 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Čet Dec 13, 2012 3:42 pm
Postovi: 5202
Lokacija: Београд
Лупи два размака, па ће да буду раздвојени.

Овако. :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Uto Jul 02, 2013 12:52 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Mar 15, 2007 10:13 pm
Postovi: 633
Možda i nešto pogrešim pa molim stručnije da me isprave ali se kladim da je zabavnije čitati ovo nego Gajtona :D

_________________
Doktor stomatologije....ali nick ostaje :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Uto Jul 02, 2013 12:53 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Mar 15, 2007 10:13 pm
Postovi: 633
Stiglismo do Abidovog gastrointestinalnog sistema pa da vidimo kako na njega deluje simpatički nervni sistem. Moramo da vidimo šta će da bude sa pilećim nogicama koje je pojao kada ga juri veliki crni pas pa tako moramo da razmotrimo lučenje i absorpciju, motilitet i rad sfinktera.

Prvo ćemo da razmotrimo absorpciju i sekreciju gastrointestinalnog sistema , naravno one zavise od protoka krvi ako dolazi više krvi ovi faktori se uvećavaju a takođe zavise i od uticaja parasimpatikusa zato što kada simpatetička aktivnost ide gore parasimpatetička aktivnost treba da opada. Logično pileće nogice mogu i kasnije da se vare kada proće opasnost, znači krvi nije toliko potrebna u gastrointestinalnom traktu pa dotok može da se smanji. Što znači da glatki mišići krvnih sudova koji snabdevaju GIT sadrže Alfa1 receptore tj. moraju da budu kontrakovani.

Postoje i sfinkteri u GIT-u u strahu oni trebaju da budu stimulisani tj. stegnuti znači glatki mišići sfinktera u GTI imaju Alfa1 receptore. Naravno u strahu želimo manje peristaltike s obzirom da nogice mogu i kasnije da se vare tako da longitudinalni mišići trebaju da budu inhibisani što će reći da sadrže Beta2 receptore.

_________________
Doktor stomatologije....ali nick ostaje :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Uto Jul 02, 2013 1:03 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Mar 15, 2007 10:13 pm
Postovi: 633
Stigli smo do pitanja hoće li se drug Abid upišati od straha? Tj do njegove mokra’ne bešike. Mišićna bešika ima mišićni sloj, ima sfinkter. Obično pod stresom neki ljudi se upišaju u gaće ali to je u pitanju disfunkcija autonomnog nervnog sistema idealno pod stresom urin bi trebao da se zadrži. Ako Abid želi da zadrži urin njegov mišić mokraćne bešike mora da se opusti tj. da bude inhibiran tj. sadrži beta 2 receptore. A sfinkter treba da bude stegnut tj. stimulisan znači da sadrži Alfa1 receptore.

Kada se vratim videćemo šta će biti sa pišicom prijatelja abida :D

_________________
Doktor stomatologije....ali nick ostaje :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Uto Jul 02, 2013 6:31 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Mar 15, 2007 10:13 pm
Postovi: 633
Šta će biti sa pišom prijatelja Abida koga juri veliki crni pas. Normalno erekcija piše prijatelja abida je parasimpatetička aktivnost , naravno pošto je simpatička aktivnost povećana , parasimpatetička smanjena on neće imati nikakvu erekciju. Eko nema erekcije simpatikus neće dovesti do ejakulacije. Važno je znati da ako postoji erekcija tj. parasimpatička aktivnost simpatikus tj. povećanje njegovog rada će dovesti do ejakulacije.


Šta se dešava sa matericom tokom povećane aktivnosti simpatičkog sistema? Šta će biti zavisi od toga da li je žena trudna ili ne. U zidu materice nalazi se miometrijum. Zamislimo jednu ćeliju miometrijuma i njen genetski materijal. Kod žene koja nije trudna materica ,pri povećanom radu simpatičkog nervnog sistema , se ritmično kontrakuje kako bi usisala sprematozoide što znači da se ćelije miometrijuma stimulišu što znači da poseduju Alfa 1 receptore. Zapravo postoji u ćeliji miometrijuma gen za Alfa1 receptore do čije ekspresije dolazi kada žena nije trudna. Kada žena postane trudna i estrogen i progesterom postanu visoki u tim uslovima gen za Alfa1 receptore se ugazi a gen za Beta2 receptore se aktivira. I ti Beta 2 receptori izlaze na površinu ćelija miometrijuma. Znači što više trudnoća napreduje to je sve više i više beta 2 receptora koji deluju inhibitorno na kontrakciju miometrijuma. Cilj ovoga je da ako se žena naće u stresu tokom trudnoće ili se razbesni, svakako ima pravo da bude ljuta i besna i doće da povećanog rada simpatikusa materica se neće kontrakovati. Zato kada su u pitanju prerane kontrakcije one mogu biti inhibisane beta2 stimulansima.

_________________
Doktor stomatologije....ali nick ostaje :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Sre Jul 03, 2013 2:07 am 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Mar 15, 2007 10:13 pm
Postovi: 633
Da vidimo sada kako simpatikus deluje na metaboličke procese u jetri, adipocitima (lipocitima) koji su puni vakuolama u kojima se nalaze tri gliceridi, pankreasu u kome se nalaze alfa i beta ćelije, beta ćelije pankreasa proizvode insulin . U jetri su hepatociti, normalno hepatocit uzima glukozu i ta glukoza prolazi proces i pretvara se u glikogen i ovo je put glikogeneze. A onda u nekim slučajevima kada fali energije taj glikogen može da se pretvori u glukozu. I ovaj put se zove glikogenoliza. I ovaj put rezultira otpuštanjem glukoze u krv. U stresnoj situaciji treba više šećera tj. glukoze u krvi znači nivo glukoze treba da ide gore. Takoće još jedna forma energije su slobodne masne kiseline i njihova količina isto treba da ide gore. Kako sve to stimuliše simpatički sistem? Epinefrin deluje na Beta 3 koji su zapravo modifikovani Beta 1 receptori na adipocitima kada se epinefrin veže za Beta 3 receptore on aktivira određene enzima koji razlažu tri gliceride tj. dovode do lipolize. Razlaganjem tri glicerida dobice se glicerol i slobodne masne kiseline. Ove slobodne masne kiseline odlaze u cirkulaciju i time se njihova koncentracija povećava. Ove sloboden masne kiseline odlaze u jetru I u jetri se pretvaraju u glukozu.


Kada je prijatelj Abid u opasnosti , u njegovoj jetri blokirano je pretvaranje glukoze u glikogen zahvaljujući prisustvu beta 2 receptora na hepatocitima sa druge strane put koji se tiče pretvaranja glikogena u glukozu je stimulisan dejstvom simpatikusa. U stanju borbe za goli opstanak Abid želi da ima više energije i on želi da održi visok nivo glukoze. Da li onda treba da ima manje ili više insulin u krvi?! Pa manje. Ako bi se izlučilo više insulina došlo bi do hipoglikemije a baš i nije trenutak za tako nešto. I pošto nivo insulina treba da bude niži, beta ćelije pankreasa moraju da budu inhibisane. Logično one imaju alfa 2 receptore. Poenta cele priče je da je u strahu blokiran insulin da bi se energent tj. glukoza držao na višem nivou nego kad stresa nema.


Šta je sa otpuštanjem kalijuma iz jetre? Da li priroda kada ste u nekom sranju želi da vas ubije hiper kalemijom ili je nešto drugo u pitanju. Zapravo ne, nego skeletni mišići rade više nego inače i događa se više akcionih potencijala. Kao što znamo tokom depolarizacije Natrijum ulazi u ćeliju a kalijum izlazi. Znači kalijum izlazi i tokom depolarizacije u skeletnim mišićima a takođe I iz jetre. Ovaj kalijum iz jetra mora hitno da bude preusmeren u drugi izvor i zapravo on se upumpava u skeletne mišiće. Ko će ubaciti kalijum u mišiće, pazite kalijum i glukoza se obično kreću zajedno. Kada glukoza izlazi iz jetre , kalijum će sa njom. Oni su kao momak i devojka . I naravo kada glukoza ulazi u mišiće , šta će ući na njom. Pa njen dečko kalijum. Kao što smo rekli usled ponovljenih akcionih potencijala pošto Abid beži od pla sve više kalijuma curi napolje. Da li mislite da tom kalijumu treba da se dozvoli na ostane napolju ili treba da buse upumpan nazad. Naravno treba da bude upumpan nazad i ko će da obavi tu radnju. Pa naravno Natrikum-Kalijum ATP-aza. Ova Natrijum-Kalijum ATP-aza je jako osetljiva na epinefrin koji je stimuliše.

_________________
Doktor stomatologije....ali nick ostaje :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Sre Jul 03, 2013 2:08 am 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Mar 15, 2007 10:13 pm
Postovi: 633
Da vidimo sada kako simpatikus deluje na metaboličke procese u jetri, adipocitima (lipocitima) koji su puni vakuolama u kojima se nalaze tri gliceridi, pankreasu u kome se nalaze alfa i beta ćelije, beta ćelije pankreasa proizvode insulin . U jetri su hepatociti, normalno hepatocit uzima glukozu i ta glukoza prolazi proces i pretvara se u glikogen i ovo je put glikogeneze. A onda u nekim slučajevima kada fali energije taj glikogen može da se pretvori u glukozu. I ovaj put se zove glikogenoliza. I ovaj put rezultira otpuštanjem glukoze u krv. U stresnoj situaciji treba više šećera tj. glukoze u krvi znači nivo glukoze treba da ide gore. Takoće još jedna forma energije su slobodne masne kiseline i njihova količina isto treba da ide gore. Kako sve to stimuliše simpatički sistem? Epinefrin deluje na Beta 3 koji su zapravo modifikovani Beta 1 receptori na adipocitima kada se epinefrin veže za Beta 3 receptore on aktivira određene enzima koji razlažu tri gliceride tj. dovode do lipolize. Razlaganjem tri glicerida dobice se glicerol i slobodne masne kiseline. Ove slobodne masne kiseline odlaze u cirkulaciju i time se njihova koncentracija povećava. Ove sloboden masne kiseline odlaze u jetru I u jetri se pretvaraju u glukozu.


Kada je prijatelj Abid u opasnosti , u njegovoj jetri blokirano je pretvaranje glukoze u glikogen zahvaljujući prisustvu beta 2 receptora na hepatocitima sa druge strane put koji se tiče pretvaranja glikogena u glukozu je stimulisan dejstvom simpatikusa. U stanju borbe za goli opstanak Abid želi da ima više energije i on želi da održi visok nivo glukoze. Da li onda treba da ima manje ili više insulin u krvi?! Pa manje. Ako bi se izlučilo više insulina došlo bi do hipoglikemije a baš i nije trenutak za tako nešto. I pošto nivo insulina treba da bude niži, beta ćelije pankreasa moraju da budu inhibisane. Logično one imaju alfa 2 receptore. Poenta cele priče je da je u strahu blokiran insulin da bi se energent tj. glukoza držao na višem nivou nego kad stresa nema.


Šta je sa otpuštanjem kalijuma iz jetre? Da li priroda kada ste u nekom sranju želi da vas ubije hiper kalemijom ili je nešto drugo u pitanju. Zapravo ne, nego skeletni mišići rade više nego inače i događa se više akcionih potencijala. Kao što znamo tokom depolarizacije Natrijum ulazi u ćeliju a kalijum izlazi. Znači kalijum izlazi i tokom depolarizacije u skeletnim mišićima a takođe I iz jetre. Ovaj kalijum iz jetra mora hitno da bude preusmeren u drugi izvor i zapravo on se upumpava u skeletne mišiće. Ko će ubaciti kalijum u mišiće, pazite kalijum i glukoza se obično kreću zajedno. Kada glukoza izlazi iz jetre , kalijum će sa njom. Oni su kao momak i devojka . I naravo kada glukoza ulazi u mišiće , šta će ući na njom. Pa njen dečko kalijum. Kao što smo rekli usled ponovljenih akcionih potencijala pošto Abid beži od pla sve više kalijuma curi napolje. Da li mislite da tom kalijumu treba da se dozvoli na ostane napolju ili treba da buse upumpan nazad. Naravno treba da bude upumpan nazad i ko će da obavi tu radnju. Pa naravno Natrikum-Kalijum ATP-aza. Ova Natrijum-Kalijum ATP-aza je jako osetljiva na epinefrin koji je stimuliše.

_________________
Doktor stomatologije....ali nick ostaje :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Sre Jul 03, 2013 1:43 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sre Apr 19, 2006 12:02 am
Postovi: 1525
Jel ovo sam pišeš ili odnekle...?


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Sre Jul 03, 2013 8:43 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Mar 15, 2007 10:13 pm
Postovi: 633
Par reči o još jednoj specijalnoj funkciji adrenergične stimulacije. U mišićima postoje interfuzalna i ekstrafuzalna vlakna. Ova interfuzalna vlakna igraju značajnu ulogu u održavanju mišićnog tonusa i takođe oni su faktički senzorni sistem mišića oni osećaju rastegljivost mišića tj. mere silu kojom je mišić rastegnut. Kada se nivo epinefrina i norepinefrina podigne može se razviti tremor. Pre nego što vidimo zašto da odgovorimo na pitanje zašto ljudi sa normalnim ili niskim nivoom adresnalina ako ispruže ruku mogu da je drže mirno bez tremora. Kada je ruka mirna a ispružena to znači da je mišićni tonus u fleksorima i ekstenzorima apsolutno jednak i ekstremno je dobro regulisan. Centralni nervni sistem treba da reguliše mišićni tonus i fleksora i ekstenzora i njohov tonus bi trebao da bude jednak. Ovo je moguće samo ako CNS dobija precizne informacije o nivou tonusa mišića. Ovo se zovu proprioceptivne informacije i one idu od mišića do CNS-a tj. cerebeluka moji ce kontrolisati nivo tonusa i kontrakcija obe strane ruke tj. podlaktice. Kada je ovo jasno da onda vidimo zašto dolazi do trešenja ruku. Kada dođe do skoka epinefrina i norepinefrina. Epinefrin ima svoje receptore u mišićnim vretenima i oni su stimulativni. Kada je mišićno vlakno previše stimulisano adrenalinom onda mišićna vlakna postaju nesinhronizovana i ne rade ujednačeno. Mali skok adrenalina napravice da mišić bude još precizniji međutim preteran skok adrenalina mišićno vlakno postaje disfunkcionalno.


Zašto se kod tirotoksikoze javlja tremor? Koja je veza između tirotoksikoze i simpatičkog nervnog sistema? Dakle ako imamo pacijenta sa tirotoksikozom on može da ispolji brojne karakteristike pojačanog rada simpatičkog nervnog sistema. Hormoni T3 , T4 indukuju proizvodnju viška adrenergičnih receptora , dakle u ćeliji je gen za adrenmergične receptore. Kada tiroidni hormoni a posebno T3 uđu u ćeliju oni se kače za svoje receptore i stumulišu mnogo grupe gena uključujući grupe gena koje se tiču sinteze adrenergičnih receptora tako da oni proizvode više receptora. Znači koncentracija adrenergičnih receptora u svim tkivima koja su osetljiva na adrenalin postaje povećana. SA čvor postaje pretrpan Beta1 receptoriva, AV čvor postaje prepunjen, miokard postaje prepunjen, isto tako mišićna vlakna postaju prepunjena sa Beta 2 adrenergičnim receptorima. Dakle kod osoba sa tirotoksikozom ne postoji stvarno povećana stimulacija simpatičkog nervnog sistema u smislu da luči vise epinefrina i norepinefrina , njihovo lučenje ostaje normalno ali tkiva koja su osetljiva postaju hipersenzitivna na adneregičnu stimulaciju.


Recimo lekovi koji su Beta 2 stimulansi imaju jednu nuspojavu da izazivaju tremor.

_________________
Doktor stomatologije....ali nick ostaje :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Sre Jul 03, 2013 9:24 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Mar 15, 2007 10:13 pm
Postovi: 633
Dejanbg je napisao:
Jel ovo sam pišeš ili odnekle...?


Koristim izvore , davno je sve ovo bilo, naravno da se nekih stvari ne sećam. Naravno konstrukcija teksta i način iznošenja je originalno moj. Ne miliš da bi valjda u nekoj uzvišenoj stručnoj knjizi razmatrali dejstvo simpatičkog nervnog sistema na upišavanje u gaće i tome slično :D :D

_________________
Doktor stomatologije....ali nick ostaje :)


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Medicinska teorija na malo lud način
PostPoslato: Čet Jul 04, 2013 12:39 am 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Mar 15, 2007 10:13 pm
Postovi: 633
Parasimpatička nervna vlakna ispuštaju na svojim krajevima acetilholin a simpatičko nervno vlakno na svom kraju ispušta norepinefrin. I recimo zamislimo da oni deluju na vaše srce. Recimo SA čvor je snabdevan simpatičkom i parasimpatičkom stimulacijom. Kao što već zanmo na SA čvoru prisutni su Beta 1 receptori kada je Beta 1 receptor stimulisan brzina rada srca se uvećava. A kada vagalna stimulacija dođe preko parasimpatikusa onda se brzina rada srca smanjuje. Sada da vidimo kako sve to ide na molekulatnom nivou. Dakle Beta 1 receptor je uparen sa intracelularnim G stimulišućim proteinom. G stimulišući protein ima Alfa stimulativni deo , Beta i Gama jedinicu. Dakle norepinefrin stimuliše G protein. Alfa komponenta G stimulišućeg proteina će stimulisati adenilat-ciklazu na unutrašnjoj membrani ćelije i onda će adenilat-ciklaza konvertovati ATP u cAMP. cAMP će pokrenuti jedan enzim koji je veoma osetljiv na cAMP taj enzim će izvršiti fosforilaciju određenih proteina. I taj enzim se pošto vrši fosforilaciju proteina zove protein-kinaza. U ovom konkretnom slučaju zove se protein-kinaza A , A stoji za adenozin mono forfat (AMP). Dakle ova protein-kinaza A će dovesti do fosforilacije određenih kalcijumovih kanala i dodaće im fosfat sa unutrašnje strane. 31:00 I kada ti kanali postanu fosforalizovani oni postaju funkcionalni. Kada su ovi kanali dejstvom na beta1 receptore prestimulisani oni se otvaraju mnogo češće, kada se otvaraju mnogo češće kalcijum i natrijum uskaču u ćeliju . Znači kada stimulišete Beta 1 receptore SA noda on će početi da puni ketone.Ako bilo koju osetljivu ćeliju napunimo kalcijumom i natrijumom njen potencijal mirovanja će doći blizu tačke okidanja znači ćelija će postati još osetljivija na nadražaje. Dakle potencijal mirovanaj će češće prilaziti tački okidanja i biće povećano okidanje SA čvora ka ostatku srca. SA čvor zapravo ima cureće natrijumove kanale kad god SA čvor doće do potencijala mirovanja njemu nije dozvoljeno da se odmara. Dakle kroz ove cureće kanale Na ulazi u ćeliju i dovodi njen potencijal mirovanja to tačke okidanja i onda se otvaraju kalcijum osetljivi kanali i mnogo kalcijuma ulazi unutra i ćelija postaje depolarizovana. I odigrava se naravno akcioni potencijal. Tokom toga mnogo kalijuma odlazi napoljei ćelija biva repolarizovana.


Koju god osetljivu ćeliju da imate bazični princip je da ona ima svoj potencijal mirovanja i da postoji neka tačka tj. voltaža koja kad se preće dolazi do depolarizacije, što je ovaj potencijal mirovanja bliži toj tački ćelija je osetljivija. Kada epinefrin deluje on dovodi do ubacivanja više kalcijuma. Znači kada je recimo SA čvor prepunjen kalcijumom on će češće da provodi, da opaljuje. Isto važi i za ostatak srca.


Sada treba da vidimo kako actilholin radi na suprotan način. (39:04) Acetil holing deluje na holinergične receptore konkretno u ovom slučaju na M2 muskarinične receptore i ovaj receptor svojim unutrašnjim krajem stimuliše G inhibitorni protein. Ovaj G inhibitorni protein deluje na adenilat ciklazu i inhibiše je. I zbog toga se smanjuje konverzija ATP u cAMP. Aktivnost protein kinaze A opada , fosforilacija katijonskih kanala opada i ulazak katijoni u okscitabilnu ćeliju opada. Znači sada je potencijal mirovanja dolji od tačke opaljenja i štansa za opaljenjem je manja tj. tačka okidanja se teže dostiže.


Dakle adenilat ciklaza vam je kao čovek sa dva uveta između dve žene jedna priča na jedno a druga na drugo uvo. E sada kako se ove dve žene antagonizuju tj. kako rade jedna protiv druge. Dakle koji je prvi nivo antagonizma . Recimo ne samo da će simpatička žena da stimuliše recimo beta1 receptor ona će isto tako inhibisati onu drugu koja pušta acetilholin na drugo uvo. Snači sinaptički kraj neće samo stimulisati receptor nego će i inhibisati holinergični kraj. Zapravo simpatički kraj preko sinapse ispušta na parasimpatički norepinefrin i to na alfa 2 adrenergični receptor. Dakle parasimpatički nervni kraj, na sebi ima simpatičke i to inhibitorne alfa 2 receptore. I ovaj alfa 2 receptor deluje opet na G inhibitorni protein i dolazi do inhibicije parasimpatičkog kraja. Ali ponekad dođe i vreme one druge žene tj. parasimpatičke kada je rad vagusa pojačan ona će preko sinapse izlučiti acetil holin na onu drugu simpatičku ženu što se njoj neće svideti jer međusobno ne mogu da se smisle. Dakle parasimpatičko vlakno kada je stimulisano ne samo da će stimulisati m2 muskarinične receptore na ćeliji već i na će stimulisati iste i na simpatičkom nervnom kraju i time dovesti do njegove inhibicije. Koji je drugi nivo antagonizma? Obe žene rade na receptorima s tim što je receptor simpatikus povezan sa G stimulišućim proteinom a receptor parasimpatikusa sa G inhibitornim proteinom. I naravno što je aktivnost G stimulišućeg protein veća manja će biti aktivnost G inhibitornog protein i obrnuto, to je taj drugi nivo antagonizma između dve žene koje se tuku oko jednog čoveka adenilat ciklaze. 47:15 Treći antagonizam je na nivou adenilat ciklaze. Četvrti antagonizam je? Adenilat ciklaze podiže nivo cAMP , mora da postoji nešto što može da smanji cAMP. Postoji enzim koji razara cAMP do AMP. Znaci cim se cAMP proizvede on se jako brzo razara skoro istovremeno. Ovaj enzim se zove fosfo diestraza. Recimo kafa inhibiše ovaj enzim. Rekli smo već da se katijonski kanali fosforilišu da bi postali aktivni , mora da ima nešto da ih defosforiliše da bi postali inaktivni. I to nešto je fosfataza. One će razbucati fosfat sa kanala.


Beta i gama jedinice G proteina stimulišu kalijumove kanale i onda kalijum izlazi napolje iz ćelije.

_________________
Doktor stomatologije....ali nick ostaje :)


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 22 Posta ] 
Idi na stranicu   1, 2  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 7 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: