Sada da vidimo kako ovaj naš simpatički nervni sistem deluje na kardiovaskularni sistem , šta se dešava sa Abidovim kardiovaskularnim sistemom dok ga juri pas. I krv ide iz srca ka koži , ka gastrointestinalnom traktu, do bubrega, do skeletnih mišića , do centralnog nervnog sistema i naravno krv ishranjuje i samo srce. Sada treba da vidimo dejstvo adrenergičnih receptora na ove razne krvne sudove.
Dotok krvi u kožu u stresu treba da bude povećan ili ne? Treba da bude smanjen. Da bi bio smanjen glatki mišići krvnih sudova koji snabdevaju kožu krvlju moraju da budu stegnuti tj. da budu stimulisani. I zato oni sadrže Alfa1 receptore koji su stimulativni.
Sada gastrointestinalni trakt, Abid je usput pojeo neke pileće nogice, da li je bitnije da spase svoje noge velikog besnog psa ili da dobro svari pileće nogice? Naravno važnije je da spase sopstvene noge , hrana može i kasnije da se vari. Dakle da li snabdevanje krvlju gastrointestinalnog trakta treba da bude manje ili veće u stresnoj situaciji. Pa manje. Znači opet glatki mišići krvnih sudova moraju da se stisnu tj. da budu stimulisani pa su tu prisutni Alfa 1 receptori.
Bubrezi, dotok krvi u bubrege treba da se poveća ako planira da se popiša na psa. Pišanje mu baš neće pomoći da se bori sa psom. Ja bi odustao od ideje da pišam na psa koji me juri
Ipak bi zadržao što više krvi tj. tečnosti u organizmu a pišanje može i kad se pobegne. Dakle renalni krvni sudovi moraju da se kontrakuju što znači da njihovi glatki mišići moraju da budu stimulisani i naravno oni onda sadrže Alfa 1 receptore.
Skeletni mišići su dobri u stresu, za tuču, borbu ili bežanje u ovom slučaju pa je dobro da je dotok krvi u njih dobar....zbog toga glatki mišići njihovih krvnih sudova moraju da su opušteni i zato sadrže Beta2 receptore da bi krvni sudovi koji snabdevaju skeletne mišiće bili prošireni.
Šta je sa koronarnom cirkulacijom , ona sadrži Alfa 1 Beta 2 receptore gotovo u istom broju isto je i u cerebralnoj cirkulaciji. Iz tog razloga simpatički nervni sistem nema neki značajan uticaj na koronarnu niti cerebralnu cirkulaciju. Kalibar koronarnih i cerebralnih krvnih sudova je regulisan lokalnim faktorima što se zove autoregulacija. Dakle kada srce radi više proizveće supstance koje dovode do dilatacije koronarnih krvnih sudova , kada mozak više radi on proizvodi supstance koje dovode do dilatacije cerebralne cirkulacije. Treba upamtiti da su koronarna i cerebralna cirkulacija toliko važne da se ne mogu ostaviti na milost fluktuacijama autonomnog nervnog sistema.
U srcu se nalaze SA čvor , AV čvor, hisov snop . U stresu srce treba više da radi, tj. da bude stimulisano znači potrebni su mu neki stimulativni receptori u srcu ima nesto Alfa1 receptora ali smo rekli da je ono jedan od izuzetaka i da sadrži više Beta 1 receptora. Znači u celom srčanom tkuvu su Beta 1 receptori u SA čvoru , u mišićima predkomore, AV čvoru, Hisovom snopu, miokardijumu komora. Kad god epinefrin i norepinefrin stimulišu ove receptore srce radi jače. Dakle SA čvor puca više nego što treba , brzina rada srca se povećava. Znači spontani automatizam normalnog pace makera je povećan. Ovo se zove pozitivna hronotropna akcija.
Šta se dećava kada su stimulisani beta1 receptori u AV čvoru doćiće do veće brzine provođenja ovo se zove pozitivna dromotropna aktivnost. Međutim kada doće do preterane stimulacije purkinijevih vlakana mogu da se jave aritmije i ovo se zove pozitivna batmotropna aktivnosti.
I na kraju povećana je snaga kontrakcije komore stimulacijom beta 1 receptora što se zove pozitivnom inotropnom akcijom.
Znači usled svih ovih radnji srce ubrzano radi i snaga kontrakcije se povećava.