Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 16 Posta ] 
Idi na stranicu   1, 2  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta: Help!! beo jezik i bleda usna duplja
PostPoslato: Sub Apr 21, 2007 6:47 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sre Avg 16, 2006 8:17 pm
Postovi: 8
Lokacija: subotica
Molim za pomoc! Pre godinu dana mi je ustanovljena Chlamidia u brisu uretre i lecio sam se antibioticima. Pio sam Ciprocinal i Runac po deset dana. Nakon tri meseca posle uzimanja lekova sam radio prvi bris uretre i bio je negativan. Negativan bris sam dobio i jos nekoliko puta (mozda jos 4 puta) u narednih po dva meseca. Dao sam i urin i spermu na analizu i prvi put, kao i nakon pola godine posle tretmana lekovima. Analizirali su mi i ureaplazme i mikoplazme i sve je bilo negativno...

Posle par meseci od uzimanja lekova su mi se pocele pojavljivati bele naslage na jeziku.
One se lako skidaju pranjem jezika, ali ne u potpunosti, posto mi jezik vise nije crvenkast kao sto je bio pre lekova.
U zadnje vreme sam primetio blago pogorsavanje i da su mi naslage cesce na jeziku i upadljivije, odnosno i da mi je jezik bled. I dalje se naslage mogu delimicno ukloniti pranjem (ribanjem cetkicom) jezika.

Nakon ovoga sam ponovo otisao da dam bris jezika na bakterije i gljivice i nisu ustanovili postojanje gljivica, a bakterijska flora kaze test da je normalna. Dao sam i krv na analizu na helicobacter, a i to je negativno.
Drugu analizu krvi nisam radio.

Inace se dobro osecam i nemam drugih tegoba tipa varenjeili bolovi, kao ni temperature povisene...

Jedino sto imam problema sa desnima koje krvare kada perem zube.
Kada sam pazljivo posmatrao usnu duplju vidim da je ona isto neprirodno blede (cak malo i zuckaste) boje. Ispod jezika je takodje sluzokoza bleda, kao da je neprokrvljena, a vide se tamne zilice(vene) odnosno kontrast izmedju boja.

Ovo sa naslagama na jeziku mi se prakticno pogorsalo u zadnje vreme, a bledilo usne duplje sam primetio tek nedavno (mozda ranije nisam zagledao).

U ustima nemam nikakvih fleka belih ili crvenih, nemam zadah iz usta, a pljuvacka mi se cini da se normalno luci.
Desilo mi se par puta nocu da mi budu suva usta, ali ne stalno.

Imam blagi osecaj da je jezik "presvucen", ali osecam ukuse.
Usne su mi normalne boje.

Pre lecenja lekovima mi je boja jezika i usne duplje bila normalna.

Nikakve lekove nisam pio vec skoro godinu dana, (11meseci) odnosno ti lekovi za lecenje chlamidie su bili zadnji koje sam pio.

Da li neko zna sta se ovo dogadja sa mnom i kojem doktoru da se obratim. da li preporucujete neke dodatne analize ili tretmane?

P.S. sve mi se cini da bolest dolazi "iznutra" mozda nekom bakterijskom ili virusnom infekcijom ili disfunkcijom organa (jetra, bubrezi...)!???


Molim Vas da mi odgovori ukoliko neko prepozna sta ovo moze da bude, posto sam naravno izuzetno zabrinut...


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Apr 21, 2007 8:42 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Pet Sep 23, 2005 6:16 pm
Postovi: 25
Mislim da nema razloga da budes zabrinut. Kazu da je to do smanjenog imuniteta, moze biti do pojave gljivica ili promene flore. Ja sam pre koristio i ponovo cu koristiti 2-3 puta dnevno da premazem jezik i duplju 3% hidrogenom ili jednostavno da "izbruckam" usta sa kombinacijom vode i hidrogena. Pomaze i bruckanje sa cajom od zalfije. Neko ce prepisati i preparate kao sto Daktanol ili Nystatin.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Beo jezik i bleda usna duplja
PostPoslato: Pet Maj 04, 2007 3:53 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Ned Mar 25, 2007 2:02 pm
Postovi: 36
Lokacija: Beograd
Kod dugotrajne upotrebe antibiotika kao komlikacija se javlja gljivicna upala jezika, izrazene bele naslage na jeziku, neprijatan ukus u ustima sa neprijatnim zadahom, osecaj stranog tela u zdrelu i uporan suv, nadrazajan kasalj.Koristi se jaca terapija od Nistatina koji samo lokalno deluje,.Prepisuje se Diflucan od 5omg, ili Fluconal od 50 mg uz upotrebu Daktanola, rastvora sode bikarbone,Pressinga koji se pije uvece i izbegavanje upotrebe slatkisa.Dalje konsultacije kod ORL spec.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Maj 07, 2007 1:59 am 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sub Jul 22, 2006 9:50 pm
Postovi: 167
Lokacija: Beograd
Mislim da bi trebalo konsultovati specijalistu oralne medicine, pre nego ORL, ali po ovom opisu tegoba, u kombinaciji sa negativnim nalazima brisa, verovatno nije ništa ozbiljno. Uzdržao bih se od online propisivanja trapije.

_________________
Znanje je ograničeno, neznanje je beskrajno.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: jos nisam resio problem...
PostPoslato: Uto Maj 08, 2007 10:28 am 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sre Avg 16, 2006 8:17 pm
Postovi: 8
Lokacija: subotica
Postovani, hvala Vam na odgovorima. Bris jezika sam radio jos jednom u drugoj laboratoriji i on je opet negativan i na gljivice i na bakterije. Doktorica opste prakse mi je dala uput za pregled kod zubara, ...naravno da cu i to pogledati. U medjuvremenu, bez obzira na prethodni bris, prepisala mi je daktanol oralni gel. Opet nema promena ni sa njime.
jezik mi je i dalje beo :-?


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Beo jezik
PostPoslato: Ned Maj 13, 2007 6:39 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Ned Mar 25, 2007 2:02 pm
Postovi: 36
Lokacija: Beograd
Oralni hirurg je konsultant u slucajevima kada ga preporuci sa razlogom ORL spec.Cesto u slucajevima i i zrazene candidijaze, bris je uredan sto znaci da nije siguran.Ponekad preporucujem terapiju jer sam specijalista ORL sa zavidnim iskustvom. Be smart and work hard


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Maj 15, 2007 1:41 am 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sub Jul 22, 2006 9:50 pm
Postovi: 167
Lokacija: Beograd
Govorimo o specijalisti oralne medicine, dakle NE o oralnom hirurgu, je li tako, koleginice?

_________________
Znanje je ograničeno, neznanje je beskrajno.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: [b]za dr.Biljanu[/b]
PostPoslato: Čet Maj 24, 2007 12:50 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sre Avg 16, 2006 8:17 pm
Postovi: 8
Lokacija: subotica
Poštovani, još jednom zahvaljujem za odgovore.
Pošto moj problem još nisam rešio, molio bih dr.Biljanu da mi ostavi neki svoj kontakt telefon ili email, pa da se konsultujem sa njom uvezi moje bolesti. Još me interesuje da li Vi Biljana imate i privatnu praksu, kako bih došao kod Vas na pregled?


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Maj 25, 2007 8:59 am 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sre Avg 16, 2006 8:17 pm
Postovi: 8
Lokacija: subotica
Poštovani, iz razloga što nisam naišao na dovoljno podataka o uzrocima ove bolesti koja me muči ja sam nastavio pretragu po internetu i pronašao sam tekstove koji bi bili i drugim korisnicima ovog foruma veoma korisni. Iz tog razloga cu ih postaviti ovamo u smislu pomoći svima koji su u poseti ovom forumu. Tekstovi su u originalu bez izmena preuzeti sa originalnih lokacija:

1) Tekst sa sajta:
http://sonda.sfzg.hr/broj6/nastavni/antimikotici.html


Mr. sc. Ivan Alajbeg
Zavod za oralnu medicinu
Stomatološkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
E-mail: [email protected]

ANTIMIKOTICI U LIJEČENJU ORALNIH BOLESTI

Poštovane kolegice i kolege, s obzirom na kronični nedostatak recentne literature za kolokvij, seminar ili ispit iz kolegija "Oralna medicina", pripremio sam vam kratak prikaz jednog značajnog područja iz kliničke kazuistike: liječenje oralnih mikoza. S obzirom na uzročnike, vrlo su rijetke oralne mukormikoze, blastomikoze, aspergiloze, dok je kandidoza (ili kandidijaza) česta oralna infekcija, te je ovaj farmakoterapijski pregled usmjeren prema opisu liječenja oralne kandidijaze.

OSNOVNE SMJERNICE

Dakle, Candida je najčešći uzročnik oralnih gljivičnih infekcija, poglavito vrsta albicans (90% oralnih infekcija), a ostale patogene vrste su C. crusei, C. parapsilosis, C. kefyr, C. glabrata, C. guillermondii, C. tropicalis. Međutim, u svrhu otklanjanja nejasnoća i zabluda, potrebno je naglasiti da je Candidu a. moguće izolirati u ustima u 50% zdrave populacije, a u nositelja mobilnih proteza čak do 90% slučajeva. To potvrđuje činjenicu da Candida a. predstavlja komenzalnu floru i nikako se ne smije smatrati obligatnim patogenom.

Dakle, postavlja se pitanje: Ako izoliramo Candidu a. iz orofaringealnog područja, da li je potrebno dotičnu osobu liječiti?

Naravno da komenzalnu floru nije potrebno suprimirati, to može dovesti do narušavanja oralne homeostaze. Također, nekritičnom uporabom antimikrobnih lijekova pridonosimo razvoju rezistentnih sojeva. Stoga se moramo držati pravila da se liječi isključivo infekcija (tj. kandidijaza), a ne puko prisustvo Candide. Infekcija je prisutna ukoliko postoji jedna od kliničkih manifestacija oralne kandidijaze (prema Lehneru ili Holmstrupu i Axellu), tj. da je prisutan preveliki broj kvasnica koje patološki djeluju na oralnu sluznicu i uzrokuju upalu, lezije i simptome. Zaključno, liječenje se provodi samo kad su i klinički nalaz i mikološki bris pozitivni. Međutim, i iskusnijem kliničaru, a poglavito studentu,, vrlo je teško dijagnosticrati kroničnu atrofičnu, tj. pojedine blaže oblike eritematozne kandidijaze koja može postojati bez izraženih kliničkih znakova. Takav je slučaj često prisutan u bolesnika sa sindromom pečenja usta. Tada je nejasno da li su simptomi posljedica sistemskih faktora ili je riječ o subkliničkoj kroničnoj atrofičnoj kandidijazi, jer bris na Candidu a. je gotovo redovito pozitivan (naravno, jer se uglavnom radi o nositeljicama mobilnih nadomjestaka), te takva situacija predstavlja izazov terapeutu.

S druge strane, ponekad je indicirana antimikotska terapija i kad nemamo niti klinički manifestnu infekciju, niti čekamo nalaz brisa. Radi se o situacijama kad nam je potrebna preventiva kod ordiniranja antibiotika i imunosupresivnih sredstava u liječenju oralnih bolesti. Tada je za očekivati da će doći do ijatrogenog poremećaja flore, te je potrebno ordinirati antimikotik tijekom trajanja navedene terapije.

Međutim, kad je riječ o liječenju kandidalne infekcije, osnovno je napraviti detaljnu anamnezu, i postaviti pitanje: zbog čega je u nekoga komenzalna Candida postala patogena, jer liječenjem infekcije, a ne eliminacijom predisponirajućegpredisponirajućeg stanja nismo poduzeli adekvatne terapijske mjere. Dakle, jedino ispravljanjem lokalnih faktora (kserostomija, lezije, proteze, uporaba kortizonskih sprejeva u asmatičara...) ili utjecanjem na sistemske faktore, infekcija može biti djelotvorno tretirana, a recidiv spriječen. Dakle, liječimo i kandidijazu i predisponirajuće stanje.
Potrebno je spriječiti re-infekciju: npr. kod palatitis prothetica tretiramo i protezu, kod cheilitis angularis antimikotik ne samo za kutove usana, već i za cijela usta.

Kad se pitate biste li ordinirali lokalnu ili sistemsku terapiju, imajte na umu ovo pravilo: lokalna (topikalna) terapija je uvijek prva terapija izbora, a kod tvrdokornijih slučajeva, otpornih na lokalnu terapiju, ordinirat ćemo sistemske antimikotike.

TERAPIJSKA SREDSTVA

Osnovna podjela antimikotika je na azolne derivate [imidazoli (mikonazol, klotrimazol, ketokonazol), triazoli (flukonazol, itrakonazol)] i poliene (nistatin i amfotericin B).

Antimikotici za lokalnu primjenu

Polieni

Nistatin djeluju na sterolne komponente stanične membrane, tj. mijenja njenu propusnost. Ne resorbira se iz probavnog trakta, što je dobro jer bi bio toksičan. Lijek je vrlo jeftin. Mast je hidrofobna, pa je pogodna za aplikaciju ispod proteze kod protetskog palatitisa, tj. kronične atrofične kandidijaze, tj. bolja je nego krema ili gel, jer je slina neće isprati. Vaginalete nemaju korigense okusa (šećer), pa su vjerojatno i djelotvornije, dulje se otapaju nego pastile, te se preporučuju i za usta. U liječenju oralne kandidijaze indicirane su sljedeće doze:

Nistatin oralna otopina 100 000 i..j../mL, 3-4x 30 kapi, ostaviti u kontaktu sa sluznicom što duže mućkanjem, može se otopina progutati, ionako se ne resorbira.

Nistatin pastile (100 000 i.j.), mast / kremu ili vaginalete ordiniramo svakih 6 sati 1 pastilu (ili pacijent premaže sluznicu mašću ili kremom) tijekom 10 dana.

Amfotericin B je lijek koji se više ne koristi u standardnoj terapiji orofaringealne kandidijaze, poglavito zbog velike toksičnosti.toksičnosti. Može se u teškim slučajevima (HIV) primijeniti i intravenski, ali takvu terapiju stomatolozi ne ordiniraju (spomenut ću ga u poglavlju o sistemskoj terapiji).

Derivati imidazola

Mikonazol djeluje na inhibiciju sinteze stanične membrane, vrlo se slabo resorbira u GI traktu. Premda je riječ o lokalnoj terapiji reporuka je da se lijek proguta, jer se, iako se slabo resorbira, do 6 sati nakon uzimanja nalazi u slini u djelotvornim koncentracijama, pa je to bitan dodatak načelno topikalnom učinku.

Od preparata na tržištu je najdostupniji 2% mikonazol gel (Rojazol gel, Belupo; Daktarin, Lek), krema, a ordinira se 2-4 x ? mjerne žlice dnevno, tijekom 10-14 dana.

U tu skupinu još pripadajuu klotrimazol (Plimycol, Pliva) krema, otopina 1%, 22x dnevno se nanosi na sluznicu, (Mycelex pastile 10 mg 5x dnevno dnevno, Canesten krema).

Postoje i preparati koji uz antimikotik sadrže i kortikosteroid i antibiotik. Takvi su preparati idealni za angularni heilitis, ali zbog kortizonske komponente ne smije se koristiti dulje od 14 dana. Kolegice i kolege, ovdje morate biti 100% sigurni da taj angularni heilitis nije herpes labialis, ili coxackie virusna infekcija, jer ćete u tom slučaju pacijentu pogoršati stanje. Od kombiniranih preparata, na našem tržištu postoje Travocort (izokonazol+diflukortolon, Schering), Mycoderm, Triderm, Mycolog, nanosi se 2x dnevno, do 14 dana.

Osim skupine antimikotika, u liječenju oralne kandidijaze vrlo su djelotvorni i oralni antiseptici:

Klorheksidin – kationski bis-gvanidni antiseptik, veže se za sluznicu i postupno se otpušta, djelotvornost u ustima slična je specifičnim antimikoticima (Olsen). Odličan je u fazi održavanja i kao pojačivač terapije u kombinaciji s ostalim medikamentima. Reducira 80-95% oralnu floru ako se usta ispiru 2x dnevno, ali istovremeno ne uzrokuje neravnotežu flore. Predstavnik je Peridex (klorheksidin glukonat 0,2% P&G), preporučuje se 10 mLmL mućkati u ustima tijekom 1 minuteute., 3-4x dnevno, tijekom 14 dana. Najdostupniji u nas je heksetidin (Belosept - Belupo, Hexoral), te se pokazao djelotvornim u redukciji broja kolonija Candide albicans. (Topić, Cekić). Međutim, naglasio bih da se kombinirana terapija heksetidinom i nistatinom pokazala manje djelotvornom nego bilo koja od tih dviju ako su korištene samostalno. Iznimno jeftino, izuzetno učinkovito, a prilično slabo rabljeno sredstvo za antimikotsku obradu mobilne proteze je obična kućna varikina. Potrebno je otopinu razrijediti 5 puta s običnom vodom (od 5% otopine koju kupimo, razrjeđivanjem dobijemo 1% otopinu natrij hipoklorita), te je potrebno nakon mehaničkog čišćenja tijekom 15 minuta ostavitiostaviti protezu u toj otopini, zatim je ispirati 2 minute u tekućoj vodi. Oktenidin dihidroklorid (Octenisept, Schulke-Mayer) za usta i protezu također je djelotvoran preparat u liječenju (Mravak-Stipetić). Potrebno je napomenuti da je 0,5 - 1% vodena otopina gentiana violet zaslužila povijesnu ulogu, te je odgovoran stomatolog ne bi više smio ordinirati.

Naravno, vi ove lijekove morate znati i propisati. Ali pisanje recepata na vježbama vam je ionako uvijek "ležalo", zar ne?

Antimikotici za sistemsku primjenu

Ponavljam, uvijek ćemo aplicirati, ako je moguće, topikalnu terapiju. Kod sistemske terapije postoji rizik toksičnosti, jer je metabolizam gljive i sisavaca na staničnom nivou sličan. Od pomoći vam može biti okvirni protokol koji nam daje informaciju o uspješnosti lokalne terapije i eventualne potrebe za sistemskom terapijom: 5 dana nakon završene lokalne antimikotske terapije napravi se kontrolni bris, a u slučaju ponovnog pozitivnog nalaza indicirana je koprokultura na Candidu a. U slučaju pozitivnog nalaza koprokulture preporuča se ordinirati sistemsku terapiju.

Antimikotike za sistemsku primjenu u terapiji oralne kandidijaze nabrojat ću taksativno, zajedno s kratkom uputom za uporabu:

Flukonazol (Diflucan, Pliva) kapsule 50mg 1-22x / 14 dana, održavanje: 150mg 1x tjedno
Ketokonazol (Nizoral, Janssen) tablete 1 x 200 mg/ 7–14 danaana
Itrakonazol (Itrac, Sporanox) 100 mg/ 7-14 danaana
Amfotericin B (Fungizone Intravenous, Squibb) i.v., izrazito nefrotoksičan lijek, spominjem ga samo iz didaktičkih razloga, vi ga svakako nenećete ordinirati. Indiciran je i.v. samo kod jako teških slučajeva. Pojavio se krajem 80-tih godina godina liposomski inkapsulirani Amfotericin B (amfoliposom) - obećava u diseminiranim fungalnim infekcijama zbog povećanog učinka i smanjene toksičnosti.

Pojavom flukonazola ketokonazol je gotovo izguran s tržišta zbog velike hepatotoksičnosti. Jedna od glavnih prednosti flukonazola je salivarna ekskrecija nakon sistemske primjene, te je stoga prisutan u djelotvornim dozama u usnoj šupljini. Njegova je toksičnost manja od drugih azola, ali ipak je potreban oprez: potrebno je kontrolirati transaminaze (nakon 7-14 dana trajanja terapije), radi otkrivanja eventualnog hepatotoksičnog učinka.

Flucitozin, koristi se u kombinaciji s amfotericinom B u sistemskim mikozama, ukoliko ga se koristi samog dolazi do brzog razvoja rezistencije, te nam nije bitan za oralnu medicinu

Nuspojave i kontraindikacije

Nuspojave su najčešće u azolnih derivata. U sistemskoj antimikotskoj terapiji one obuhvaćaju mučninu, povraćanje, glavobolju, vrtoglavicu, proljev, osip i promjenu okusne osjetljivosti. Azolni derivati su hepatototksični, naročito ketokonazol. Na nistatin, klotrimazol i ketokonazol česta je rezistencija. Antacidi inhibiraju gastričnu resorpciju, naročito ketokonazola. Vrlo je raširena uporaba lijekova poput Gastala ili blokatora H2 histaminskih receptora i antikolinergika, stoga se mora imati u vidu da, kao i kod atrofičnog gastritisa (aklorhidrija) nije prikladan. Također, kontraindicirana je sistemska terapija u trudnica. Vrlo je bitna činjenica da djeluje na enzime obitelji citokrom P-450, te povećava koncentraciju drugih lijekova u plazmi. Posebno je potrebno to imati u vidu u pacijenata koji su pod slijedećom medikacijom, jer tu je sistemska terapija antimikoticima kontraindicirana:

- antihistaminici (astemizol, terfenadin) – dovodi do ventrikularne aritmije!
- antikoagulansi (varfarin) – produljuje se vrijeme zgrušavanja!
- fenitoinski derivati - pojačani učinak
- neki antidijabetici (derivati sulfonilureje) – jaka hipoglikemija!
- sedativi (triazolam, midazolam) – prejaka sedacija
- ciklosporin i takrolimus

Kod nas je, primijetit ćete u vašoj budućoj kazuistici, na svakom koraku prisutna terapijska polipragmazija. Dobar dio lijekova se pripisuje nedovoljno odgovorno, naročito psihosedativi, stoga opet naglašavam značenje dobre anamneze!
Vi ćete, uz poznavanje navedenog, ukoliko uspješno prepoznate kliničke manifestacije oralnih mikoza, uz adekvatnu mikrobiološku dijagnostiku biti u stanju samostalno ordinirati lokalnu antimikotsku terapiju, a po potrebi i sistemsku, preporučljivo uz specijalističku konzultaciju.

Literatura

- Fotos PG, Hellstein JW. Candida and candidosis: epidemiology, Diagnosis and therapeutic management. Dent Clin North Am 1992; 36: 857-78.
- Epstein JB. Antifungal therapy in oropharingeal mycotic infections. Oral Surg, Oral Med, Oral Pathol 1990; 69: 32-41.
- Anil S, Ellepola AN, Samaranayake LP. Post-antifungal effect of polyene, azole and DNA-analogue agents against oral Candida albicans and Candida tropicalis isolates in HIV disease. J Oral Pathol Med 2001; 30: 481-8.
- Holmstrup P, Axell T Classification and clinical manifestations of oral yeast infections. Acta Odontol Scand 1990; 48:57-9.
- Patton LL, Bonito AJ, Shugars DA.. A systematic review of the effectiveness of antifungal drugs for the prevention and treatment of oropharyngeal candidiasis in HIV-positive patients. Oral Surg Oral Med Oral Pathol Oral Radiol Endod 2001; 92: 170-9.
- Koks CH, Crommentuyn KM, Hoetelmans RM, Mathot RA, Beijnen JH. Can fluconazole concentrations in saliva be used for therapeutic drug monitoring? Ther Drug Monit 2001; 23: 449-53.
- Willis AM, Coulter WA, Fulton CR, Hayes JR, Bell PM, Lamey PJ. The influence of antifungal drugs on virulence properties of Candida albicans in patients with diabetes mellitus. Oral Surg Oral Med Oral Pathol Oral Radiol Endod 2001; 91: 317-21.
- Ellepola AN, Samaranayake LP. Adjunctive use of chlorhexidine in oral candidoses: a review. Oral Dis 2001; 7: 11-7.
- Appleton SS. Candidiasis: pathogenesis, clinical characteristics, and treatment. J Calif Dent Assoc 2000; 28: 942-8.
- Ellepola AN, Samaranayake LP. Antimycotic agents in oral candidosis: an overview: 2. Treatment of oral candidosis. Dent Update 2000; 27: 165-70, 172-4.
- Ellepola AN, Samaranayake LP.Oral candidal infections and antimycotics. Crit Rev Oral Biol Med 2000; 11: 172-98.



2) Tekst sa sajta:
http://www.hemofarm.com


Spas od gljivičnih oboljenja 25.3.2005




Razna kožna oboljenja, mahom gljivična, učestalije se javljaju posle zimskog perioda za vreme kog je koža onemogućena da dovoljno diše. Najčešće su pojave mikoza, dermatofitija i kandidijaze, infekcija prouzrokovanih kvasnim gljivicama Candida specijalis. S prolećem prosto nabujaju gljivice roda trihofitona koje izazivaju bolesti kose, brade muškaraca, gole kože, i međuprstnih (interdigitalnih) prostora šaka i stopala, tabana, dlanova i noktiju, dok gljive roda mokrosporuma invadiraju posebno kosmati deo glave i golu kožu. Gljivice roda epidermofiton najčešće napadaju stopala, velike pregibe i nokte. Miksosporum izaziva oboljenja kože koja poprimaju razmere epidemije i zbog nošenja patika, povećanosg stepena vlage i slabe ventilacije ove obuće.
U apotakama se ovih dana pojavio novi lek za lečenje gljivičnih infekcija pod zaštićenim imenom Fluconal® (flukonazol) u obliku kapsula 1x150 mg i 7x50 mg. Hemofarmov preparat ima široku primenu kod kožnih i genitalnh infekcija, ali i kod drugih lokalnih i sistemskih mikoza i infekcija uzrokovanih pomenutim, ali i drugim gljivicama. Dužina terapije zavisi od oboljenja, a poznato je da lečenje infekcija traje duže.




3) Tekst sa sajta:
http://www.bbsoft.co.yu/informator/down ... ekcije.doc



Gljivične infekcije kod žena

O problemu i uzrocima
Gljivične infekcije polnih organa najčešće su prouzrokovane gljivicom Candidom albicans. Vrlo su česte kod žena. Prema epidemiološkim podacima, čak 30 % ginekoloških pregleda posledica su gljivičnih infekcija. Uzročnik ovih infekcija je Candida albicans, saprofit digestivnog trakta koja se takođe može naći i na koži.
Kod kandidijiaze polnih organa najčešće se radi o autoinfekciji - infekciji gljivicama koje žive u našem digestivnom traktu, pa se iz određenih razloga, u određenom trenutku gljivice počnu intenzivno razmnožavati. Najčešći razlozi za to su: prekomerna upotreba antibiotika širokog spektra, upotreba kontraceptivnih tableta, održavanje higijene polnih organa upotrebom alkalnih sapuna koji uništavaju normalnu floru vagine, trudnoća, menstruacija, neadekvatan (sintetički i uzak) donji veš, neadekvatni higijenski ulošci, neregulisana šećerna bolest. Dakle, do infekcije, odnosno prekomernog bujanja Candide dolazi, kada se usled nekog od navedenih uzroka poremeti normalna flora i imunološka ravnoteža.
Simptomatologija
Simptomi su vrlo neprijatni. Kod žena, najčešće se javlja svrab uz peckanje i pojačana sekrecija koja je najčešće bele boje i gušće konzistencije. Na spoljnim genitalijama je uočljivo crvenilo, kao znak upale, a vagina je prekrivena belim sirastim kolonijama gljivica.
Kod muškaraca se najčešće ne javljaju simptomi (asimptomatski nosioci). Mogu se javiti beličaste naslage na glansu i prepucijumu uz osećaj osetljivosti i nadraženosti. Ponekad može biti prisutan i oskudan sekret iz uretre.
Simptomi su najizraženiji nakon seksualnog odnosa jer trenje dodatno pojačava osećaj peckanja i svraba. Kod žena u toku i nakon seksualnog odnosa može da se javi bol uz peckanje i crvenilo vagine, kao i spoljašnjih genitalija. Svrab može da se proširi i na područje oko analnog otvora.
Dijagnostika
Dijagnoza se rutinski postavlja mikroskopskim pregledom razmaza materijala uzetog sa zahvaćenog dela vagine, glansa penisa ili prepucijuma.
Ženi se u toku ginekološkog pregleda uzima materijal za razmaz, a muškarcu to može uzeti dermatovenerolog. Ponekad lekar već samim pregledom po karakterističnom izgledu može zaključiti da se radi o infekciji Candidom.
Lečenje
Prema ‘’CDC GUIDELINES’, kratkotrajna terapija od 1-3 dana efikasno leči nekomplikovanu vulvovaginalnu kandidijazu. Terapija azolima kao što je flukonazol (Fluconal,1x150mg) dovodi do izlečenja i negativizacije kultura kod 80-90% pacijentkinja. Takođe se može primeniti i lokalna terapija vaginaletama i kremama.
Obično simptomi nakon primene lekova vrlo brzo nestaju.


Studija koja je ispitivala efikasnost flukonazola
Randomizirana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija, pokazala je da je 81% žena (157 žena) koje su imale gljivičnu infekciju prouzrokovanu Candidom, izlečeno sa jednom dozom flukonazola od 150mg. Kod težih slučajeva vaginitisa 88% žena (152 žene) je izlečeno nakon druge doze flukonazola. Druga doza je uzeta unutar 72 sata nakon prve doze. (p=0.097) (Sobel et al, 2001).

Korisni saveti
Neke žene uprkos pridržavanju savetu lekara i sprovođenja terapije imaju stalno ponavljane infekcije Candidom albicans. U tom slučaju je potrebno proveriti šećer u krvi jer jedan od prvih simptoma šećerne bolesti može biti ponavljana infekcija Candidom albicans.
Treba obratiti pažnju na ishranu: smanjiti unos rafiniranih šećera, proizvoda od belog brašna, povećati unos fermentiranih namirnica (kiselo mleko, jogurt, kiselo zelje itd).
Pravilno održavanje higijene je veoma važan faktor kod ponavljanih infekcija Candidom. Tu važi pravilo "ni previše ni premalo". Genitalije ne treba prati prejakim antiseptičkim sredstvima. Na taj način se uništava prirodna odbrambena barijera vagine - vaginalna flora (lactobacillus vaginalis) i stvara otvoreni prostor za infekciju. Sasvim je dovoljno svakodnevno pranje polnih organa vodom i odgovarajućim tekućim sapunom ( preporučuju sesapuni sa niskim pH). Treba izbegavati sintetički donji veš, čarape s gaćicama, usku odeću i tanga gaćice.

dr Jelena Nikolić
Stručni saradnik, Hemofarm koncern AD

_________________________________________________________


Nadam se da će ovi tekstovi da budu od pomoći, sa željom za brzim oporavkom mojim i Vašim!!!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Maj 25, 2007 9:00 am 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sre Avg 16, 2006 8:17 pm
Postovi: 8
Lokacija: subotica
Poštovani, iz razloga što nisam naišao na dovoljno podataka o uzrocima ove bolesti koja me muči ja sam nastavio pretragu po internetu i pronašao sam tekstove koji bi bili i drugim korisnicima ovog foruma veoma korisni. Iz tog razloga cu ih postaviti ovamo u smislu pomoći svima koji su u poseti ovom forumu. Tekstovi su u originalu bez izmena preuzeti sa originalnih lokacija:

1) Tekst sa sajta:
http://sonda.sfzg.hr/broj6/nastavni/antimikotici.html


Mr. sc. Ivan Alajbeg
Zavod za oralnu medicinu
Stomatološkog fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu
E-mail: [email protected]

ANTIMIKOTICI U LIJEČENJU ORALNIH BOLESTI

Poštovane kolegice i kolege, s obzirom na kronični nedostatak recentne literature za kolokvij, seminar ili ispit iz kolegija "Oralna medicina", pripremio sam vam kratak prikaz jednog značajnog područja iz kliničke kazuistike: liječenje oralnih mikoza. S obzirom na uzročnike, vrlo su rijetke oralne mukormikoze, blastomikoze, aspergiloze, dok je kandidoza (ili kandidijaza) česta oralna infekcija, te je ovaj farmakoterapijski pregled usmjeren prema opisu liječenja oralne kandidijaze.

OSNOVNE SMJERNICE

Dakle, Candida je najčešći uzročnik oralnih gljivičnih infekcija, poglavito vrsta albicans (90% oralnih infekcija), a ostale patogene vrste su C. crusei, C. parapsilosis, C. kefyr, C. glabrata, C. guillermondii, C. tropicalis. Međutim, u svrhu otklanjanja nejasnoća i zabluda, potrebno je naglasiti da je Candidu a. moguće izolirati u ustima u 50% zdrave populacije, a u nositelja mobilnih proteza čak do 90% slučajeva. To potvrđuje činjenicu da Candida a. predstavlja komenzalnu floru i nikako se ne smije smatrati obligatnim patogenom.

Dakle, postavlja se pitanje: Ako izoliramo Candidu a. iz orofaringealnog područja, da li je potrebno dotičnu osobu liječiti?

Naravno da komenzalnu floru nije potrebno suprimirati, to može dovesti do narušavanja oralne homeostaze. Također, nekritičnom uporabom antimikrobnih lijekova pridonosimo razvoju rezistentnih sojeva. Stoga se moramo držati pravila da se liječi isključivo infekcija (tj. kandidijaza), a ne puko prisustvo Candide. Infekcija je prisutna ukoliko postoji jedna od kliničkih manifestacija oralne kandidijaze (prema Lehneru ili Holmstrupu i Axellu), tj. da je prisutan preveliki broj kvasnica koje patološki djeluju na oralnu sluznicu i uzrokuju upalu, lezije i simptome. Zaključno, liječenje se provodi samo kad su i klinički nalaz i mikološki bris pozitivni. Međutim, i iskusnijem kliničaru, a poglavito studentu,, vrlo je teško dijagnosticrati kroničnu atrofičnu, tj. pojedine blaže oblike eritematozne kandidijaze koja može postojati bez izraženih kliničkih znakova. Takav je slučaj često prisutan u bolesnika sa sindromom pečenja usta. Tada je nejasno da li su simptomi posljedica sistemskih faktora ili je riječ o subkliničkoj kroničnoj atrofičnoj kandidijazi, jer bris na Candidu a. je gotovo redovito pozitivan (naravno, jer se uglavnom radi o nositeljicama mobilnih nadomjestaka), te takva situacija predstavlja izazov terapeutu.

S druge strane, ponekad je indicirana antimikotska terapija i kad nemamo niti klinički manifestnu infekciju, niti čekamo nalaz brisa. Radi se o situacijama kad nam je potrebna preventiva kod ordiniranja antibiotika i imunosupresivnih sredstava u liječenju oralnih bolesti. Tada je za očekivati da će doći do ijatrogenog poremećaja flore, te je potrebno ordinirati antimikotik tijekom trajanja navedene terapije.

Međutim, kad je riječ o liječenju kandidalne infekcije, osnovno je napraviti detaljnu anamnezu, i postaviti pitanje: zbog čega je u nekoga komenzalna Candida postala patogena, jer liječenjem infekcije, a ne eliminacijom predisponirajućegpredisponirajućeg stanja nismo poduzeli adekvatne terapijske mjere. Dakle, jedino ispravljanjem lokalnih faktora (kserostomija, lezije, proteze, uporaba kortizonskih sprejeva u asmatičara...) ili utjecanjem na sistemske faktore, infekcija može biti djelotvorno tretirana, a recidiv spriječen. Dakle, liječimo i kandidijazu i predisponirajuće stanje.
Potrebno je spriječiti re-infekciju: npr. kod palatitis prothetica tretiramo i protezu, kod cheilitis angularis antimikotik ne samo za kutove usana, već i za cijela usta.

Kad se pitate biste li ordinirali lokalnu ili sistemsku terapiju, imajte na umu ovo pravilo: lokalna (topikalna) terapija je uvijek prva terapija izbora, a kod tvrdokornijih slučajeva, otpornih na lokalnu terapiju, ordinirat ćemo sistemske antimikotike.

TERAPIJSKA SREDSTVA

Osnovna podjela antimikotika je na azolne derivate [imidazoli (mikonazol, klotrimazol, ketokonazol), triazoli (flukonazol, itrakonazol)] i poliene (nistatin i amfotericin B).

Antimikotici za lokalnu primjenu

Polieni

Nistatin djeluju na sterolne komponente stanične membrane, tj. mijenja njenu propusnost. Ne resorbira se iz probavnog trakta, što je dobro jer bi bio toksičan. Lijek je vrlo jeftin. Mast je hidrofobna, pa je pogodna za aplikaciju ispod proteze kod protetskog palatitisa, tj. kronične atrofične kandidijaze, tj. bolja je nego krema ili gel, jer je slina neće isprati. Vaginalete nemaju korigense okusa (šećer), pa su vjerojatno i djelotvornije, dulje se otapaju nego pastile, te se preporučuju i za usta. U liječenju oralne kandidijaze indicirane su sljedeće doze:

Nistatin oralna otopina 100 000 i..j../mL, 3-4x 30 kapi, ostaviti u kontaktu sa sluznicom što duže mućkanjem, može se otopina progutati, ionako se ne resorbira.

Nistatin pastile (100 000 i.j.), mast / kremu ili vaginalete ordiniramo svakih 6 sati 1 pastilu (ili pacijent premaže sluznicu mašću ili kremom) tijekom 10 dana.

Amfotericin B je lijek koji se više ne koristi u standardnoj terapiji orofaringealne kandidijaze, poglavito zbog velike toksičnosti.toksičnosti. Može se u teškim slučajevima (HIV) primijeniti i intravenski, ali takvu terapiju stomatolozi ne ordiniraju (spomenut ću ga u poglavlju o sistemskoj terapiji).

Derivati imidazola

Mikonazol djeluje na inhibiciju sinteze stanične membrane, vrlo se slabo resorbira u GI traktu. Premda je riječ o lokalnoj terapiji reporuka je da se lijek proguta, jer se, iako se slabo resorbira, do 6 sati nakon uzimanja nalazi u slini u djelotvornim koncentracijama, pa je to bitan dodatak načelno topikalnom učinku.

Od preparata na tržištu je najdostupniji 2% mikonazol gel (Rojazol gel, Belupo; Daktarin, Lek), krema, a ordinira se 2-4 x ? mjerne žlice dnevno, tijekom 10-14 dana.

U tu skupinu još pripadajuu klotrimazol (Plimycol, Pliva) krema, otopina 1%, 22x dnevno se nanosi na sluznicu, (Mycelex pastile 10 mg 5x dnevno dnevno, Canesten krema).

Postoje i preparati koji uz antimikotik sadrže i kortikosteroid i antibiotik. Takvi su preparati idealni za angularni heilitis, ali zbog kortizonske komponente ne smije se koristiti dulje od 14 dana. Kolegice i kolege, ovdje morate biti 100% sigurni da taj angularni heilitis nije herpes labialis, ili coxackie virusna infekcija, jer ćete u tom slučaju pacijentu pogoršati stanje. Od kombiniranih preparata, na našem tržištu postoje Travocort (izokonazol+diflukortolon, Schering), Mycoderm, Triderm, Mycolog, nanosi se 2x dnevno, do 14 dana.

Osim skupine antimikotika, u liječenju oralne kandidijaze vrlo su djelotvorni i oralni antiseptici:

Klorheksidin – kationski bis-gvanidni antiseptik, veže se za sluznicu i postupno se otpušta, djelotvornost u ustima slična je specifičnim antimikoticima (Olsen). Odličan je u fazi održavanja i kao pojačivač terapije u kombinaciji s ostalim medikamentima. Reducira 80-95% oralnu floru ako se usta ispiru 2x dnevno, ali istovremeno ne uzrokuje neravnotežu flore. Predstavnik je Peridex (klorheksidin glukonat 0,2% P&G), preporučuje se 10 mLmL mućkati u ustima tijekom 1 minuteute., 3-4x dnevno, tijekom 14 dana. Najdostupniji u nas je heksetidin (Belosept - Belupo, Hexoral), te se pokazao djelotvornim u redukciji broja kolonija Candide albicans. (Topić, Cekić). Međutim, naglasio bih da se kombinirana terapija heksetidinom i nistatinom pokazala manje djelotvornom nego bilo koja od tih dviju ako su korištene samostalno. Iznimno jeftino, izuzetno učinkovito, a prilično slabo rabljeno sredstvo za antimikotsku obradu mobilne proteze je obična kućna varikina. Potrebno je otopinu razrijediti 5 puta s običnom vodom (od 5% otopine koju kupimo, razrjeđivanjem dobijemo 1% otopinu natrij hipoklorita), te je potrebno nakon mehaničkog čišćenja tijekom 15 minuta ostavitiostaviti protezu u toj otopini, zatim je ispirati 2 minute u tekućoj vodi. Oktenidin dihidroklorid (Octenisept, Schulke-Mayer) za usta i protezu također je djelotvoran preparat u liječenju (Mravak-Stipetić). Potrebno je napomenuti da je 0,5 - 1% vodena otopina gentiana violet zaslužila povijesnu ulogu, te je odgovoran stomatolog ne bi više smio ordinirati.

Naravno, vi ove lijekove morate znati i propisati. Ali pisanje recepata na vježbama vam je ionako uvijek "ležalo", zar ne?

Antimikotici za sistemsku primjenu

Ponavljam, uvijek ćemo aplicirati, ako je moguće, topikalnu terapiju. Kod sistemske terapije postoji rizik toksičnosti, jer je metabolizam gljive i sisavaca na staničnom nivou sličan. Od pomoći vam može biti okvirni protokol koji nam daje informaciju o uspješnosti lokalne terapije i eventualne potrebe za sistemskom terapijom: 5 dana nakon završene lokalne antimikotske terapije napravi se kontrolni bris, a u slučaju ponovnog pozitivnog nalaza indicirana je koprokultura na Candidu a. U slučaju pozitivnog nalaza koprokulture preporuča se ordinirati sistemsku terapiju.

Antimikotike za sistemsku primjenu u terapiji oralne kandidijaze nabrojat ću taksativno, zajedno s kratkom uputom za uporabu:

Flukonazol (Diflucan, Pliva) kapsule 50mg 1-22x / 14 dana, održavanje: 150mg 1x tjedno
Ketokonazol (Nizoral, Janssen) tablete 1 x 200 mg/ 7–14 danaana
Itrakonazol (Itrac, Sporanox) 100 mg/ 7-14 danaana
Amfotericin B (Fungizone Intravenous, Squibb) i.v., izrazito nefrotoksičan lijek, spominjem ga samo iz didaktičkih razloga, vi ga svakako nenećete ordinirati. Indiciran je i.v. samo kod jako teških slučajeva. Pojavio se krajem 80-tih godina godina liposomski inkapsulirani Amfotericin B (amfoliposom) - obećava u diseminiranim fungalnim infekcijama zbog povećanog učinka i smanjene toksičnosti.

Pojavom flukonazola ketokonazol je gotovo izguran s tržišta zbog velike hepatotoksičnosti. Jedna od glavnih prednosti flukonazola je salivarna ekskrecija nakon sistemske primjene, te je stoga prisutan u djelotvornim dozama u usnoj šupljini. Njegova je toksičnost manja od drugih azola, ali ipak je potreban oprez: potrebno je kontrolirati transaminaze (nakon 7-14 dana trajanja terapije), radi otkrivanja eventualnog hepatotoksičnog učinka.

Flucitozin, koristi se u kombinaciji s amfotericinom B u sistemskim mikozama, ukoliko ga se koristi samog dolazi do brzog razvoja rezistencije, te nam nije bitan za oralnu medicinu

Nuspojave i kontraindikacije

Nuspojave su najčešće u azolnih derivata. U sistemskoj antimikotskoj terapiji one obuhvaćaju mučninu, povraćanje, glavobolju, vrtoglavicu, proljev, osip i promjenu okusne osjetljivosti. Azolni derivati su hepatototksični, naročito ketokonazol. Na nistatin, klotrimazol i ketokonazol česta je rezistencija. Antacidi inhibiraju gastričnu resorpciju, naročito ketokonazola. Vrlo je raširena uporaba lijekova poput Gastala ili blokatora H2 histaminskih receptora i antikolinergika, stoga se mora imati u vidu da, kao i kod atrofičnog gastritisa (aklorhidrija) nije prikladan. Također, kontraindicirana je sistemska terapija u trudnica. Vrlo je bitna činjenica da djeluje na enzime obitelji citokrom P-450, te povećava koncentraciju drugih lijekova u plazmi. Posebno je potrebno to imati u vidu u pacijenata koji su pod slijedećom medikacijom, jer tu je sistemska terapija antimikoticima kontraindicirana:

- antihistaminici (astemizol, terfenadin) – dovodi do ventrikularne aritmije!
- antikoagulansi (varfarin) – produljuje se vrijeme zgrušavanja!
- fenitoinski derivati - pojačani učinak
- neki antidijabetici (derivati sulfonilureje) – jaka hipoglikemija!
- sedativi (triazolam, midazolam) – prejaka sedacija
- ciklosporin i takrolimus

Kod nas je, primijetit ćete u vašoj budućoj kazuistici, na svakom koraku prisutna terapijska polipragmazija. Dobar dio lijekova se pripisuje nedovoljno odgovorno, naročito psihosedativi, stoga opet naglašavam značenje dobre anamneze!
Vi ćete, uz poznavanje navedenog, ukoliko uspješno prepoznate kliničke manifestacije oralnih mikoza, uz adekvatnu mikrobiološku dijagnostiku biti u stanju samostalno ordinirati lokalnu antimikotsku terapiju, a po potrebi i sistemsku, preporučljivo uz specijalističku konzultaciju.

Literatura

- Fotos PG, Hellstein JW. Candida and candidosis: epidemiology, Diagnosis and therapeutic management. Dent Clin North Am 1992; 36: 857-78.
- Epstein JB. Antifungal therapy in oropharingeal mycotic infections. Oral Surg, Oral Med, Oral Pathol 1990; 69: 32-41.
- Anil S, Ellepola AN, Samaranayake LP. Post-antifungal effect of polyene, azole and DNA-analogue agents against oral Candida albicans and Candida tropicalis isolates in HIV disease. J Oral Pathol Med 2001; 30: 481-8.
- Holmstrup P, Axell T Classification and clinical manifestations of oral yeast infections. Acta Odontol Scand 1990; 48:57-9.
- Patton LL, Bonito AJ, Shugars DA.. A systematic review of the effectiveness of antifungal drugs for the prevention and treatment of oropharyngeal candidiasis in HIV-positive patients. Oral Surg Oral Med Oral Pathol Oral Radiol Endod 2001; 92: 170-9.
- Koks CH, Crommentuyn KM, Hoetelmans RM, Mathot RA, Beijnen JH. Can fluconazole concentrations in saliva be used for therapeutic drug monitoring? Ther Drug Monit 2001; 23: 449-53.
- Willis AM, Coulter WA, Fulton CR, Hayes JR, Bell PM, Lamey PJ. The influence of antifungal drugs on virulence properties of Candida albicans in patients with diabetes mellitus. Oral Surg Oral Med Oral Pathol Oral Radiol Endod 2001; 91: 317-21.
- Ellepola AN, Samaranayake LP. Adjunctive use of chlorhexidine in oral candidoses: a review. Oral Dis 2001; 7: 11-7.
- Appleton SS. Candidiasis: pathogenesis, clinical characteristics, and treatment. J Calif Dent Assoc 2000; 28: 942-8.
- Ellepola AN, Samaranayake LP. Antimycotic agents in oral candidosis: an overview: 2. Treatment of oral candidosis. Dent Update 2000; 27: 165-70, 172-4.
- Ellepola AN, Samaranayake LP.Oral candidal infections and antimycotics. Crit Rev Oral Biol Med 2000; 11: 172-98.



2) Tekst sa sajta:
http://www.hemofarm.com


Spas od gljivičnih oboljenja 25.3.2005




Razna kožna oboljenja, mahom gljivična, učestalije se javljaju posle zimskog perioda za vreme kog je koža onemogućena da dovoljno diše. Najčešće su pojave mikoza, dermatofitija i kandidijaze, infekcija prouzrokovanih kvasnim gljivicama Candida specijalis. S prolećem prosto nabujaju gljivice roda trihofitona koje izazivaju bolesti kose, brade muškaraca, gole kože, i međuprstnih (interdigitalnih) prostora šaka i stopala, tabana, dlanova i noktiju, dok gljive roda mokrosporuma invadiraju posebno kosmati deo glave i golu kožu. Gljivice roda epidermofiton najčešće napadaju stopala, velike pregibe i nokte. Miksosporum izaziva oboljenja kože koja poprimaju razmere epidemije i zbog nošenja patika, povećanosg stepena vlage i slabe ventilacije ove obuće.
U apotakama se ovih dana pojavio novi lek za lečenje gljivičnih infekcija pod zaštićenim imenom Fluconal® (flukonazol) u obliku kapsula 1x150 mg i 7x50 mg. Hemofarmov preparat ima široku primenu kod kožnih i genitalnh infekcija, ali i kod drugih lokalnih i sistemskih mikoza i infekcija uzrokovanih pomenutim, ali i drugim gljivicama. Dužina terapije zavisi od oboljenja, a poznato je da lečenje infekcija traje duže.




3) Tekst sa sajta:
http://www.bbsoft.co.yu/informator/down ... ekcije.doc



Gljivične infekcije kod žena

O problemu i uzrocima
Gljivične infekcije polnih organa najčešće su prouzrokovane gljivicom Candidom albicans. Vrlo su česte kod žena. Prema epidemiološkim podacima, čak 30 % ginekoloških pregleda posledica su gljivičnih infekcija. Uzročnik ovih infekcija je Candida albicans, saprofit digestivnog trakta koja se takođe može naći i na koži.
Kod kandidijiaze polnih organa najčešće se radi o autoinfekciji - infekciji gljivicama koje žive u našem digestivnom traktu, pa se iz određenih razloga, u određenom trenutku gljivice počnu intenzivno razmnožavati. Najčešći razlozi za to su: prekomerna upotreba antibiotika širokog spektra, upotreba kontraceptivnih tableta, održavanje higijene polnih organa upotrebom alkalnih sapuna koji uništavaju normalnu floru vagine, trudnoća, menstruacija, neadekvatan (sintetički i uzak) donji veš, neadekvatni higijenski ulošci, neregulisana šećerna bolest. Dakle, do infekcije, odnosno prekomernog bujanja Candide dolazi, kada se usled nekog od navedenih uzroka poremeti normalna flora i imunološka ravnoteža.
Simptomatologija
Simptomi su vrlo neprijatni. Kod žena, najčešće se javlja svrab uz peckanje i pojačana sekrecija koja je najčešće bele boje i gušće konzistencije. Na spoljnim genitalijama je uočljivo crvenilo, kao znak upale, a vagina je prekrivena belim sirastim kolonijama gljivica.
Kod muškaraca se najčešće ne javljaju simptomi (asimptomatski nosioci). Mogu se javiti beličaste naslage na glansu i prepucijumu uz osećaj osetljivosti i nadraženosti. Ponekad može biti prisutan i oskudan sekret iz uretre.
Simptomi su najizraženiji nakon seksualnog odnosa jer trenje dodatno pojačava osećaj peckanja i svraba. Kod žena u toku i nakon seksualnog odnosa može da se javi bol uz peckanje i crvenilo vagine, kao i spoljašnjih genitalija. Svrab može da se proširi i na područje oko analnog otvora.
Dijagnostika
Dijagnoza se rutinski postavlja mikroskopskim pregledom razmaza materijala uzetog sa zahvaćenog dela vagine, glansa penisa ili prepucijuma.
Ženi se u toku ginekološkog pregleda uzima materijal za razmaz, a muškarcu to može uzeti dermatovenerolog. Ponekad lekar već samim pregledom po karakterističnom izgledu može zaključiti da se radi o infekciji Candidom.
Lečenje
Prema ‘’CDC GUIDELINES’, kratkotrajna terapija od 1-3 dana efikasno leči nekomplikovanu vulvovaginalnu kandidijazu. Terapija azolima kao što je flukonazol (Fluconal,1x150mg) dovodi do izlečenja i negativizacije kultura kod 80-90% pacijentkinja. Takođe se može primeniti i lokalna terapija vaginaletama i kremama.
Obično simptomi nakon primene lekova vrlo brzo nestaju.


Studija koja je ispitivala efikasnost flukonazola
Randomizirana, dvostruko slepa, placebo kontrolisana studija, pokazala je da je 81% žena (157 žena) koje su imale gljivičnu infekciju prouzrokovanu Candidom, izlečeno sa jednom dozom flukonazola od 150mg. Kod težih slučajeva vaginitisa 88% žena (152 žene) je izlečeno nakon druge doze flukonazola. Druga doza je uzeta unutar 72 sata nakon prve doze. (p=0.097) (Sobel et al, 2001).

Korisni saveti
Neke žene uprkos pridržavanju savetu lekara i sprovođenja terapije imaju stalno ponavljane infekcije Candidom albicans. U tom slučaju je potrebno proveriti šećer u krvi jer jedan od prvih simptoma šećerne bolesti može biti ponavljana infekcija Candidom albicans.
Treba obratiti pažnju na ishranu: smanjiti unos rafiniranih šećera, proizvoda od belog brašna, povećati unos fermentiranih namirnica (kiselo mleko, jogurt, kiselo zelje itd).
Pravilno održavanje higijene je veoma važan faktor kod ponavljanih infekcija Candidom. Tu važi pravilo "ni previše ni premalo". Genitalije ne treba prati prejakim antiseptičkim sredstvima. Na taj način se uništava prirodna odbrambena barijera vagine - vaginalna flora (lactobacillus vaginalis) i stvara otvoreni prostor za infekciju. Sasvim je dovoljno svakodnevno pranje polnih organa vodom i odgovarajućim tekućim sapunom ( preporučuju sesapuni sa niskim pH). Treba izbegavati sintetički donji veš, čarape s gaćicama, usku odeću i tanga gaćice.

dr Jelena Nikolić
Stručni saradnik, Hemofarm koncern AD

_________________________________________________________


Nadam se da će ovi tekstovi da budu od pomoći, sa željom za brzim oporavkom mojim i Vašim!!!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Maj 30, 2007 1:49 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sub Mar 31, 2007 8:12 pm
Postovi: 7
Meni ovde nista nije jasno a i brate mnogo ga ima. Imam isti problem. Puno antibiotika u duzem vremenskom periodu (poslednji Klaritromicin) kao posledica hronicne bolesti i vec neko vreme beo jezik. Potpuno isti slucaj. Naglasavam NEMA GLJIVICA, NEMA BAKTERIJA. Provereno u nekoliko razlicitih laboratorija posle 3 bocice Nistatin kapi. Dobila sam uput za gastroenterologa, ali ono gutanje sonde i ostalo brrrrrrrrr, ljak, ljak, ljak, pa sam ja to malo odlozila. U medjuvremenu odlucim da probam da ocistim organizam pa pocnem sa Nera sirupom. Prvih nekoliko dana jezik ima jos vise naslaga (odvratan osecaj kao da 5 dana nisam prala zube). Izdrzala sam 5 dana i primetila da se belo sa jezika povuklo do pola. Ali posle izvesnog vremena se sve vratilo na staro. Sad se lomim izmedju sonde i Nere ili onoga sto svi u stvari znamo ali izbegavamo, zdrav zivot i ishrana brate, pa polako.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Bele naslage na jeziku
PostPoslato: Čet Jun 07, 2007 10:11 am 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Ned Mar 25, 2007 2:02 pm
Postovi: 36
Lokacija: Beograd
Clan iz Subotice i ostali uslovno receno pacijenti koji imaju problem sa belim naslagama na jeziku moraju da iskljuce Candidu albicans tj , gljivicnu upalu jezika koja se javlja kao posledica dugotrajne upotrebe antibiotika,upotrebe sprejova za lecenje asme, tj, opstrukcije bronhija, kod secerasa, zeludacnih smetnji sa refluksom tj, vracanjem zeludacne kiseline u jednjak i iritacije grla i jezika.Dakle treba uspostaviti kontakt sa lekarom opste prakse koji je vas lekar i ima uvid u vase zdrastveno stanje i koji ce prema vasem stanju uputiti vas kod odgovarajucih specijalista koji ce dati konacnu dijagnozu i ordinirati prave lekove za postojeci problem.Internet i nasi medjusobni razgovori pomazu , ali ne lece. :roll:


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: bez resenja
PostPoslato: Ned Jun 17, 2007 10:22 pm 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sre Avg 16, 2006 8:17 pm
Postovi: 8
Lokacija: subotica
...U medjuvremeu sam bio kod ORL specijaliste i dobio tecnost Gentianu Violet, da time mazem jezik.
Mazao sam vise od dve nedelje i uz neznatno poboljsanje tokom mazanja, vec prvi dan po prestanku mazanja opet je sve ostalo po starom.
Jezik i dalje ima bledu povrsinu...
Da li neko zna na cega jos mogu da se ispitam, odnosno da li ima neki bris koji mogu da uradim osim onog na gljivice i bakterije...?


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Jul 16, 2007 10:42 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Pon Jul 16, 2007 9:08 pm
Postovi: 285
Imam isti problem. Beo jezik, bele naslage na središnjem delu jezika, i osećaj slanoće u ustima. Imam i malo povišem šećer, ali i antibiotike pijem duže vreme. Da li je još neko primetio taj osećaj slanih usta?


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Jul 21, 2007 3:39 am 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Sub Jul 21, 2007 3:33 am
Postovi: 1
I ja imam taj problem. Jezik je oblozen belom skramom koja vrlo lako poprima boju namirnica koje jedem. Ovaj problem je kod mene verovatno uzrokovan Kronovom bolescu ili lekovima za nju (koji izazivaju pad imuniteta, a nemaju antibiotsko dejstvo).

Na analizama je nadjena samo "saprofitna flora", za koju mi doktor kaze da je stetno uklanjati (jer ce na njeno mesto doci patogena flora). Sad, posto uzrok ne mogu da otklonim, niti smem da lecim posledice, imam jedno za mene vrlo vazno pitanje: da li ova skrama utice na ljubljenje sa drugom osobom, odnosno, da li to moze drugoj osobi da smeta (problem mi je relativno nov, pa nisam stigao da isprobam)?


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 16 Posta ] 
Idi na stranicu   1, 2  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 25 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: