Ova anomalija nastaje kao posledica multifaktorijalnog uticaja, od kojih su značajne genetske promene, virusna infekcija,toksini i hipoksija u prenatalnom periodu.
Postoji porodična sklonost javljanja sa nepravilnim dominantnim nasleđivanjem.
________________________________________________________
Istraživanje je s posebnom pažnjom ispitivalo infekcije kao uzrok pojave rascepa usne i nepca. Prilikom ispitivanja prisustva infekcije u trudnoćama ispitanica, nije utvrđeno prisustvo rubeole. Imajući u vidu njeno dugogodišnje proučavanje, kao i potvrđen štetan uticaj na fetus,
najverovatnije je da su takve trudnoće opterećene infekcijom rubeole završavale prekidom.
Nasuprot tome, u ovom istraživanju se zapaža značajan broj obolelih žena od gripa tokom prva tri meseca trudnoće. Majke studijske grupe su statistički značajnije u odnosu na kontrolnu grupu bile izložene infekciji gripa (p < 0,001). Prisustvo gripa u prvom tromesečju trudnoće, a na osnovu naših i rezultata ranijih istraživanja, može se smatrati poten-
cijalnim faktorom rizika.
Treba naglasiti da ova, na izgled bezopasna, a vrlo učestala bolest
na našem podneblju ostavlja katastrofalne posledice po fetus.
Da bi se dobili što uverljiviji rezultati o uticaju infekcije na fetus, ispitanice su evidentirale i pojavu epidemija u gestacijskom dobu u njiho-
vom kraju, kojima same nisu bile zahvaćene.
Potvrdu postojanja epidemija gripa u njihovoj bližoj okolini iskazalo je 14 (14,58%) majki studijske i 17 (11,97%) majki kontrolne grupe.
Pošto virus gripa može u organizmu da bude prisutan, a da organizam ne ispolji simptoma tologiju karakterističnu za grip, to ukazuje da je
broj majki opterećenih ovim virusom daleko veći.
Uticaj gripa kod majki, za vreme trudnoće, na rađanje dece sa rascepima proučavan je i od strane Markovića, ali se uočava manji procenat u odnosu na ovo istraživanje. Marković je u uzorku ispitivanja od 453 žene našao 72
(15,89%) majke koje su tokom prvog tromesečja trudnoće bile inficirane virusom gripa i iz tih trudnoća rodile decu sa rascepima, što je više no
duplo niži procenat u odnosu na rezultate ovog istraživanja − 36 (37,50%) majki studijske grupe.
Oba rezultata su u skladu sa rezultatima Zhang i Cay koji ukazuju da i obična prehlada kod buduće majke u toku prvog tromesečja trudnoće
povećava rizik za rascepe.
Nasuprot ovim podacima, Stoll i sar. groznicu, povišenu temperaturu i influencu ne povezuju sa pojavom rascepa. Početkom 90-ih godina kao faktor rizika od pojave rascepa se isticala šećerna bolest, a poslednjih godina njena uloga u nastanku rascepa sve se više potencira.
Stoll i sar. su ustanovili pozitivan odnos između hipertenzije kod buduće majke i pojavu rascepa.
Osim infekcija, i druge bolesti su u literaturi navođene kao faktor rizika za pojavu rascepa.
Prilikom ispitivanja prisustva bolesti u ovom istraživanju, uočava se da su najzastupljenije hronične bolesti. Ako se posmatraju sve hronične
bolesti zajedno, evidentno je se da su majke u studijskoj grupi statistički češće bolovale od hroničnih bolesti (p < 0,05).
Ako se sagleda prisustvo hroničnih bolesti u odnosu na njihove pojedine vrste, statistički signifikantna razlika između studijske i kontrolne
grupe se gubi. Statistički najzastupljenija hronična bolest u studijskoj i kontrolnoj grupi je anemija (p < 0,05).
Ako se uporedi prisustvo anemije u studijskoj grupi u odnosu na kontrolnu razlika je na granici signifikantnosti, p=0,051. Ovaj rezultat, o češćem javljanju anemije tokom trudnoća majki studijske grupe, nije bilo moguće uporediti sa rezultatima drugih autora, jer pregledom literature nije nađena anemija kao mogući faktora rizika u nastanku rascepa. Kako u ovom istraživanju nije zabeležena bolest u okviru koje bi se mogla javiti
anemija kao komplikacija osnovne bolesti, to treba skrenuti pažnju da bi anemija sama po sebi mogla da predstavlja doprinoseći faktor u nas-
tanku rascepa.
Ostale hronične bolesti su bile veoma slabo izražene, pa se ne može suditi o njihovom značaju za nastanak rascepa.
Zaključak
Prisustvo virusne infekcije (gripa) kod majki u prvom tromesečju trudnoće je značajan faktor rizika za pojavu rascepa usne i nepca kod
dece koja će biti rođena.
Adekvatnim informisa njem majki umanjio bi se uticaj ovog faktora.
Majke studijske grupe češće su bolovale od hroničnih bolesti, a u obe grupe anemija je bila statistički najzastupljenija. Anemija se prvi put u
literaturi opisuje kao mogući faktor rizika u nastanku rascepa usne i nepca.
Potrebna je kontinuirana edukacija mladih žena o faktorima rizika kojima mogu biti izložene u trudnoći.
_________________ Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.
|