Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 41 Posta ] 
Idi na stranicu   1, 2, 3  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta: Rana komunikacija sa detetom
PostPoslato: Pet Okt 03, 2008 8:06 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Rana komunikacija - što savjetuju stručnjaci

Iako nema recepta za vježbe predjezične komunikacije, postoje čvrsta načela koja valja razumjeti, prihvatiti i spontano slediti


Deci u prvim mesecima života najviše treba pogled na majčino lice i kontakt očima, njen glas i telesni dodir. To im daje doživljaj poznatoga i sigurnost, jer dete vas poznaje još iz vremena trudnoće: slušalo je vaš glas, otkucaje srca, osećalo je vaše kretanje... Držite ga stoga u naručju i gledajte licem u lice, pevušite mu i tepajte. Kad mu je dosta, dete će skloniti pogled. Taj signal trebate poštovati jer mala deca se brzo umaraju.

Nastojanjem da što više komunicirate i potičete dete, a zanemarivanjem njegovih granica, dete će postati razdražljivo i nemirno ili pasivno i nezainteresirano. Deca odgovaraju na preterano poticanje na jedan od ta dva načina.
Najbolji vodič da ste na pravom putu u količini poticanja deteta su njegovo raspoloženje i aktivnost. Nemojte zaboraviti da dete uči i može primenjivati naučeno samo ako je u situaciji učenja bilo aktivno, tj. ako je doista sudelovalo.

Podizanje, držanje, previjanje, kupanje ili hranjenje roditelji su oduvek koristili za ostvarivanje bliskosti i komunikaciju sa svojim detetom.

Najveći deo vidnih informacija dojenče iščitava s roditeljskog lica, a od svih zvukova iz okoline najveću pozornost mu privlači ljudski glas. Pri nezi je stoga važno uspostaviti i održavati kontakt očima te pevušiti i tepati. Imitirajte svoje dete (glasanje, mimiku) i doskora ćete uočiti da i ono vas oponaša!
Spontano ćete se usklađivati sve bolje i bolje, a vaši će “razgovori” nalikovati pravima. Nije važno značenje reči, nego to kako zvuče. Kad ste razdragani i opušteni, zvučite najbolje!
Kad dete okrene glavu od vas, to ne znači da vas ne voli, nego da mu je previše poticaja i da želi odmor. Shvatite to kao znak da želi pauzu i dajte mu je.

Iako nema recepta za vežbe predjezične komunikacije, postoje vrlo čvrsta načela koja valja ponajpre razumeti i prihvatiti, a zatim spontano slediti:


Od prvog je dana svako dete osoba željna ljudskog susreta - u dodiru, mirisu, ljudskom pogledu i glasu. Zato komunicirajte tekom nege, hranjena i kupanja, a trenutke budnosti svog dojenčeta koristite za igru! TV prijemnik neka bude isključen. Zasigurno vam povremeno odvlači pogled, a to ometa interakciju s detetom.

S detetom komunicirajte kad je budno, a vi opušteni i spremni na komunikaciju. Kad ste umorni ili zaokupljeni drugim obvezama, pokušajte naći nekoga da vas zameni.

Imajte strpljenja i dajte detetu potrebno vreme da vam pokaže što treba i ne “uskačite” prerano. Slušajte svoju intuiciju i odgovarajte po svom osećaju!

Ne zaboravite da ste baš vi detetov celi svet i da ono od vas očekuje da s njim puno “razgovarate” i da vam pritom gleda lice i sjajne, njemu usmerene oči.


Način komunikacije s detetom menja se s njegovim rastom i razvojem. Međutim, neovisno o njegovim mogućnostima razumevanja i odgovaranja, dobro mu je uvek glasom najaviti što sledi, primer zovnuti ga imenom i tek tada ga dodirnuti i započeti aktivnost. Svaka aktivnost nakon što je dovršena neka bude popraćena rečima i stiskom/dodirom.
To će detetu ubrzati razumevanje sleda, odnosno najave onoga što dolazi, pa će i motorički reagovati pripremljenije.

Obratite paznju i na detetovo spontano oglasavanje, posebno na raznolikost i učestalost oglasavanja, te kako reaguje na “razgovor”.

S tri meseca deca počinju obilnije gukati (grleno se glasati) i eksperimentirati snagom svog glasanja, a između šestog i desetog meseca počinju se javljati slogovni nizovi, u početku reduplicirajući: ta-ta-ta-ta, da-da-da, ma-ma, i sl., a zatim i raznoliki de-da, ta-te i sl.

Detetova okolina na njih reaguje kao da su reči i nakon nekog vremena, obično oko navršene godine, dete ih počne sastavno koristiti za označavanje određene osobe ili potrebe. Tada govorimo o pojavi prvih reči. Iz različitih razloga deca se mogu jako razlikovati u vremenu pojave prve reči i porastu ekspresivna rečnika.
Stoga ne valja biti samo fokusiran na govor, nego obratiti paznju i na to kako dete sarađuje, na što obraća pažnju i koliko razumije jezik, odnosno na to kako i koliko komunicira.

Jedan od pokazatelja da je nastupila prekretnica u razvoju komunikacije koja je jednako važna kao i prve reči je pojava gestikulcija. Uobičajeno vreme za to je kraj prve godine.
Deca njima signaliziraju ono što je u njihovim malim životima izuzetno važno:
podignuti ih (obično šire nadlaktice kao znak da žele da ih uzmete u naručje i podignete),
jesti (mljackaju ustima i naizmenično pogledavaju vas i hranu),
ići u šetnju (mahanje “pa-pa”),
nešto vam pokazati (podižu predmet prema vama, ali vam ga ne daju)...

Odgovaranje na detetove geste potiče razvoj komunikacije i usvajanje jezika. Problem nastaje ako ne primetite detetovo nastojanje da nekim znakom (gestom, glasanjem, rečju) utiče na vas.
Ove prve neverbalne, ali namerno proizvedene poruke utiru put jeziku i stoga na njih valja sastavno odgovarati.


Hranjenje

Hranjenje nije samo motorička aktivnost, nego i osobna i socijalna. Za vreme obroka često se družimo s drugim ljudima, a kroz odabir hrane odajemo što volimo, a što ne i sl.

U male dece hrana može poprimiti i funkciju vrlo moćnog sredstva za utehu, kontrolu ili borbu s roditeljima. Ključno pitanje je kako to izbeći.

Prirodno je da su roditelji vrlo zainteresirani za prehranu svog deteta, ali katkad u najboljoj nameri toliko nutkaju dete da jede, preterano mu ugađaju ili ga prisiljavaju na jelo, da detetu nije teško otkriti kako jelom može ucenjivati na svoje roditelje i kontrolisati ih.
Neka neurorizična deca imaju organski uslovljene teškoće žvakanja ili gutanja, pa valja biti vrlo oprezan pri hranjenju, a u slučaju prvih sumnji, posavetovati se s lekarom i logopedom.

Evo i nekoliko jednostavnih pravila hranjenja koja su se potvrdila u primeni i odnose se na stariju odojcad i malu decu:


utvrditi približno vreme obroka (u skladu s detetovom telesnom konstitucijom i potrebama), a u međuvremenu ne nuditi hranu, mleko ili sokove

Roditelji određuju vrstu hrane primerenu dobi, a dete određuje koliko će pojesti

ne hraniti na silu, nego uvažavati detetove znakove da mu je dosta

trajanje hranjenja vremenski ograničiti (ne sediti satima za stolom ili hraniti dete tijekom igre, pri kupanju i sl.)

detetovo provocirajuće ili neprimereno ponašanje valja ignorirati i mirno završiti obrok (dete ne smije imati doživljaj da vas kontrolise neprimerenim ponašanjem)

imati zajedničke obroke kako bi dete imalo model ponašanja za stolom. Ne zaboravite da dete uči iz onoga što vidi i doživljava!


Cilj ovih odgojnih postupaka je da dete jede zbog vlastitog interesa za jelo i zbog gladi, a ne zbog prisile ili straha od kazne ili stoga da ostvari neke druge ciljeve (nagradu ili igru moći).
Deci treba rano dopustiti da se samostalno hrane (čak ako to i ne čine jako dobro) i da sama odrede koliko će pojesti.
To im onda ostaje za cijeli život kao zdrav odnos prema hrani kojom se zadovoljavaju ponajpre energetske potrebe tela na socijalno poželjan način.


Važno - Primetite li da dijete otežano guta, zagrcava se, ne žvače i zadržava hranu u ustima, ili da mu se tekuća hrana cedi niz bradu, potražite savet pedijatra, logopeda koji se bavi dečijim teškoćama gutanja ili stručnjaka za ranu intervenciju.
Savjet potražite i ako uočite da dijete u ponašanju ne sledi neka od načela navedenih u tekstu.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 02, 2008 11:34 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Šta sve mogu detetove ruke od rođenja do polaska u školu

Ako novorođenoj bebi dodirnemo prstom dlan, ona će nas jako stisnuti. To je refleks hvatanja šakom sa kojim se sve bebe rađaju. Gubi se postepeno do kraja trećeg meseca i do tada ga ne treba ga stimulisati osim u cilju dijagnostike. Sa dva meseca beba pogledom fiksira predmet i u nastojanju da ga dohvati pokretima tela, počinje da otvara stisnutu pesnicu. Kada udara igračke to radi pokretom iz ramena.

U trećem mesecu sa otvorenim šakama počinje najpre da dodiruje jednom rukom drugu, da ih privlači sebi i stavlja u usta. Kada uzme pruženi predmet na dodir, najčešće zvečku, više je usredsređena na ruku nego na sam predmet koji drži. Od refleksnog hvatanja u prvim mesecima preko instiktivnog, beba postepeno dolazi do namernog hvatanja i držanja igračke.

Krajem petog meseca po prvi put može predmet koji drži u jednoj ruci da preko središnje linije tela prebaci u drugu ruku. Ovo je jako važan momenat u razvoju koji pokazuje da obe polovine velikog mozga funkcionišu zajedno.
"Baciću ovu igračku!"
U osmom mesecu beba može da drži po jednu kocku u svakoj ruci i neće ih ispustiti kao do tada. U ovom uzrastu dolazi do najznačajnijeg momenta u razvoju fine motorike (koordinacija ruke-oči), to se dešava kada beba počne da pruža ruke na gore i hvata igračke. Krajem devetog meseca može voljno da otvori šaku i ne samo da ispusti već i da baci predmet. Ova veština bebu jako uveseljava pa će svaku igračku koju uhvati da baci i da pri tom pažljivo posmatra kako igračka pada. Kroz ova iskustva beba uči da neke stvari padaju brže a druge sporije. Takođe po prvi put spoznaje prostornu dubinu i zapaža zvuk igračke koja pada. Sve su ovo jako značajna iskustva koja beba treba da ima pa joj nikako ne treba uskraćivati igru bacanja bez obzira koliko je to roditeljima naporno. Do ovog uzrasta bebe ili udaraju igračke ili ih stavljaju u usta, sada po prvi put koriste igračku na pravi način, medu grle, čekićem udaraju, okreću brojčanik telefona, pritiskaju dugmiće... Sa postignutim stepenom koordinacije mogu kašiku sa hranom da prinesu ustima.

Sada kada može da hvata predmete sa lakoćom počinje da ih pomera i premešta. Nakon dobre manipulacije krupnim predmetima beba počinje da pokazuje intersovanje u desetom mesecu za mrvice na stolu ili podu koje će pokupiti palcem i kažiprstom kao pincetom i strpaće ih u usta. Usavršavanjem ovog pokreta počeće kao kleštima, palacem i kažiprstom da skuplja sitne perle ili pločice i da ih ispušta u posudu. Da bi ovo mogla da radi potrebna je mišićna zrelost i izuzetna koordinacija pokreta.
Posle prvog rođendana
Sa godinu dana beba po prvi put može da drži dve kocke u jednoj ruci. Sve veću kontrolu ruku upotrebiće da otvara i zatvara fioke, vrata od plakara, stavlja zatvarač na flašicu, vadi igračke iz posude i ponovo ih vraća. Većina beba za svoj prvi rođendan nauči "taši-taši" kada i može da uhvati veliku loptu koja joj se dokotrlja i počne da okreće strane slikovnice. Sada počinju da oponašaju šaranje olovkom po papiru, stavljaju dve kocke jednu u drugu, počinju da grade tornjeve od kocki.

U uzrastu od osamnaest meseci do dve godine počinju da bacaju predmete dlanom na gore, grade tornjeve od 6 kocki, nižu perle na konac, vade sitne predmete iz flašice, savijaju papir na pola.
Sa tri godine deca mogu da navijaju igračku ključem, da slažu kocke u niz, rasporede krug, kvadrat i trougao u ram, seku makazama bez preciznosti, jedu viljuškom.

Do polaska u školu naučiće da napišu svoje ime, okreću stranice knjige, sipaju vodu iz bokala u čašu, zakucaju ekser, obuju cipele. Sve ove veštine se uče posmatranjem odraslih dok to rade i usavršavaju praksom.
Igrajte se s Vašim detetom
Da bi se razvoj fine motorike odvijao nesmetano neophodno je da dete bude stimulisano pre svega odgovarajućim igračkama (zvečka u jasnim kontrasnim bojama, zvonce, igračke koje vise u vazduhu na dohvat ruku, kocke koje mogu da se slože jedna u drugu, perlice-nizalice, lopte različitih veličina, slagalice, slikovnice, geometrijski oblici, plastelin). Takođe je važno učestvovati u igri, pokazati detetu kako se nešto radi i ohrabriti ga da pokuša ponovo bez obzira na prethodne neuspehe.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 02, 2008 11:35 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Usvojene motoričke veštine tokom prve godine uz sve veću radoznalost deteta, postaju složenije tokom druge i treće godine života. Kroz otkrivanje novog prostora dete postaje spretnije i sve više uživa u svojim aktivnostima.

Da bi stekla predstavu o razdaljini i pravcima deca moraju sama da se kreću. Sa 13 meseci mogu da se sagnu i usprave, sve sigurnije stoje i postepeno ovladavaju uspravnim hodanjem, motoričkim veštinama specifičnim za ljudsku vrstu. Nakon nesigurnih, kratkih i koraka na širokoj osnovi uz veliko angažovanje ruku da bi održali ravnotežu, postepeno uspostavljaju bolju kontrolu pokreta i počinju da koračaju spretnije. Na uzrastu od 12-18 meseci većina dece prohoda, uglavnom je to oko 14 meseca. Da bi naučili da hodaju kao odrasli neophodno je da dostignu određenu motoričku zrelost ali i da imaju odgovarajuće uslove u kojima se to odvija.

Kretanje
Pre svega je potrebno prisustvo odraslog i njegova podrška koja će doprineti detetovom samopouzdanju ali i osmišljen prostor za celodnevni boravak deteta. U prostoru dete treba da ima slobodu kretanja i igračke koje će stimulisati pokretljivost, snagu, brzinu, izdržljivost, ravnotežu, koordinaciju, sve ono što mu je potrebno da razvije svoje potencijale u potpunosti.

Deca se kreću na razne načine, puze i hodaju pridržavajući se za predmete koji su u njihovoj visini, hodaju tako što guraju kolica, stolicu ili neki predmet ispred sebe ili se penju i hodaju samostalno. Kroz ove aktivnosti dete jača mišiće i zglobove, uspostavlja ravnotežu, poboljšava koordinaciju pokreta.

Hodanje treba da bude po različitim površinama, glatkim i ravnim, mekanim, neravnim, travi, šljunku i pesku, sa preprekama, na ograničenoj površini.

Penjanje i silaženje je važan element kretanja
Film (630 KB)
Jedan od važnih elemenata kretanja je i penjanje koje služi da bi se savladala prepreka i stiglo do željenog predmeta, kao i da bi se došlo na visinu odakle može da se posmatra šta odrasli rade. Zato će se dete sa 18 meseci popeti na stolicu i skočiće bez ikakvog straha vama u naručje. Ovo je jako važno za razvoj deteta i nikako mu to ne treba braniti iako postoji opasnost da padne i povredi se. Dovoljno je da budete u njegovoj blizini i naučute ga da skače vama u naručje, a ono će iz meseca u mesec biti sve preciznije u ovome. Penjanje i silaženje će naučiti ako mu po podu poređate jastuke različitih veličina ili nešto slično i pokažete kako se to radi.

Penjanje na mali tobogan i spuštanje sa njega takođe razvija motoričke veštine. Na pod treba postaviti jedan jastuk dok dete ne nauči da se dočeka na noge pri spuštanju. Kroz penjanje, spuštanje i skakanje uvežbaće ravnotežu i pojačaće samopouzdanje.

Uloga roditelja u ranoj stimulaciji deteta je da prepozna njegove razvojne sposobnosti i ponudi mu adekvatne uslove u kojima će ono moći da ih ispolji i dalje razvija. Kako dete uči kroz igru na odraslima je da igru shvate ozbiljno i pomognu detetu da igrajući se postane svesno svojih mogućnosti i oseti zadovoljstvo.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Nov 02, 2008 11:40 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Igrom do pisanja

Ovladavanje veštinom pisanja je za dete veoma važan korak u životu. Glavnu ulogu u tome ima fina motorika, ciji razvoj treba podsticati tokom citavog detinjstva, odnosno pre nego što dete pokaže interesovanje za samu olovku.

Motoricke veštine

Za uspešan rast i razvoj svakog deteta od velike važnosti je razvijanje njihovoh motorièkih veština. Na potpuno prirodan naèin, deca vole da se krecu i istražuju svet koji ih okružuje zahvaljujuci svom izvanrednom "prevoznom sredstvu" koje cini njihovo telo. Veliku ulogu u tome ima igra kroz koju dete razvija svoje veštine.

Kada se govori o motorickim veštinama, treba razlikovati krupnu i finu motoriku. Krupna motorika je sposobnost produkovanja pokreta ruku, nogu ili tela sa odredjenom kontrolom. Igre na otvorenom, igre loptom, skakanje, plesanje, plivanje ili trèanje su aktivnosti koje podstièu razvoj krupne motorike kod dece. One takoðe podsticu razvoj koordinacije, ravnoteže i istovremeno pomažu detetu da razvije dobru percepciju svog tela u prostoru.

Fina motorika je sposobnost da se prave precizni sitni pokreti rukom uz zadržavanje dobre koordinacije izmedju prstiju i oka. Fina motorika se razvoja sa uzrastom - od poèetnih nespretnih pokušaja deteta da samostalno koristi kašiku, pokreti ruke tj. šake vremenom postaju precizniji, sve do momenta kada dete može da uzme olovku i da je kontroliše, tako da uspeva da napiše slova izmedju dve linije!

Fina motorika je od suštinskog znacaja za pisanje što predstavlja dovoljan razlog da se obrati pažnja na razvijanje te veštine i kod kuæe, mnogo pre polaska u školu.

Igre na ranom uzrastu

Pocevši od druge godine, moguce je predlagati deci brojne aktivnosti koje podsticu razvoj fine motorike.

Evo nekih od njih:

testo za modelovanje ili plastelin
nizanje perlica ili dugmiæa
provlacenje pertli kroz otvore, zakopcavanje-otkopcavanje dugmadi
sakupljanje sitnih predmeta ili iscepkanih papiriæa
crtanje, bojenje, seckanje, lepljenje
oblacenje malih lutaka
gradjenje konstruktorima
origami

Ovakve aktivnosti treba da budu deo svakodnevne igre malog deteta jer doprinose jacanju mišiæa šake, njene spretnosti, razvijanju koordinacije oko-ruka, razvoju opažanja i koncentracije što je preduslov savladavanju veštine pisanja.

Igrom do pisanja

U godini pred polazak u školu može se poceti sa sistematicnim vežbama pripreme za pisanje. Na našem tržištu postoji mnoštvo radnih svezaka, pisalica, žvrljalica koje nude razlicite zadatke. Pre nego što se napravi izbor i pocne rad sa detetom treba obratiti pažnju na njihovu preglednost, na redosled i težinu vežbi i prilagoditi ih svakom detetu ponaosob.

U ovom periodu može se nastaviti sa svim igrama koje doprinose razvijanju mišica šake - dajte detetu tanju žicu da je savije i napravi nakit, da vezuje cvorove od kanapa razlièite debljine, da sekca, lepi, mesi, da pravi figurice od papira i sl.

Da bi dete naucilo da pravilno drži olovku i steklo sigurnost u povlaèenju linija, treba mu omoguæiti rad pomoæu lenjira i šablona razlicitih oblika. Neka povlaèi linije razlicitih dužina, boja, paralelne, ukrštene, isprekidane i sl. Neka napravi crtež spajanjem zadatih taèaka.

Pre nego što se detetu daju elementi slova, potrebno je da ovlada zaobljenim i krivim linijama. Zapocnite crtanje talasa a ono neka nastavi! Pokušajte da nacrtate opruge razlièitih dužina, puža sa velikom kuæicom. Postepeno uvodite vežbe koje traže vecu preciznost u radu tipa lavirinta, spajanja linijom parova slicica i sl.

Ovladavanje horizontalnim i vertikalnim ravnim linijama može se podsticati kroz razlicite crteže koje dete treba da dopuni. Uz zahtev da "bude uredno", da ne prelazi zadatu liniju, dete æe dopuniti crtež kiše, grane od jelke, prugu, šare na "carobnom" cilimu, šare na vazi...

Za uspešno usvajanje gradiva iz gotovo svih predmeta veoma je važno raditi na razvoju prostorne orijentacije deteta. Za što bolji razvoj prostorne orijentacije zahtevajte od deteta da se precizno izražava kada opisuje mesto predmeta u prostoru. Nacrtajte seriju domina koje, umesto uobicajenog obeležja, imaju neobicne šare - crtajuci identicne, dete ce istovremeno vežbati opažanje, pamcenje, prostornu orijentaciju i pripremati se za pisanje!

Na kraju, predlažemo elemente slova, tj. vežbe pomocu kojih ce se deciji slobodni pokreti po papiru uvesti u prostor linijature. Upoznajte dete sa elementima štampanih i pisanih slova, neka ih ispiše po uzoru na one koje ste mu zadali, trudeci se da bude što preciznije (oblik, velièina i razmak zadatih elemenata).

Vremenom, pokreti ruke deteta bice sve sigurniji. Uz vašu pomoc, pravilno ce držati olovku u pokušaju da vam napiše neku poruku, cestitku za rodjendan, izraz ljubavi... Postoji li nešto lepše od toga?!

I za kraj, još nešto da dodamo:

Najbolja priprema za pisanje jeste igra. Ali, ne bilo kakva igra, nego ona u kojoj je dete zaposleno, u kojoj razvija svoja cula i u kojoj stice potrebne veštine. Zato je dobro da svaku od navedenih vežbi povežete sa nekim dogadjajem (npr. crtanje talasa sa vašim boravkom na moru), pricom ili aktivnošcu; podstaknite dete da po završenom "zadatku" doda svoje elemente, da upotpuni crtež, ohrabrite ga i pohvalite.

Ako je detetu neka igra preteška, ne insistirajte, igrajte se onoga što dete može!

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Nov 03, 2008 12:06 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
POVEZANOST MOTORIKE I GOVORA KOD DECE

Naucnici koji se bave razvojem celokupnog nervnog sastava kod dece u saradnji s onima koji se bave razvojem govora otkrili su da veliko stimulativno znacenje za razvoj govora kod dece ima upravo motorika ruke, posebno prstiju.
Povezanost te dve funkcije lako je uociti jer si svi, a posebno deca u trenutku kada ne mogu pronaci potrebnu rec, pomognu rukama i gestama. I obrnuto, dete dok piše ili crta, cesto nesvesno plazi jezik.

Fiziolozi su dokazali da je nivo razvijenosti decijeg govora proporcionalna stupnju formiranosti finih pokreta prstiju ruke. Na temelju svih tih istraživanja postavljena je zakonitost koja kaže:

'Kad razvoj pokreta prstiju odgovara dobi, razvoj govora je takodje uredan, a kad razvoj fine motorike zaostaje, zaostaje i govor.'

Ta informacija koju nam dijete može dati je iznimno važna jer eventualne govorne probleme možemo predvidjeti i prije nego što dete progovori.

Formiranje važnih govornih zona u mozgu ostvaruje se pod uticajem nervnih impulsa prstiju ruku. Što su detetovi prstici aktivniji, to se bolje ostvaruje njegov govorni, emocionalni i intelektualni razvoj.

Uticaj manualnih pokreta na razvoj mozga bio je poznat još u II. stoljecu pre Hrista u Kini. Stari Kinezi su tvrdili da igre prstima pomažu usklaðivanju duha i tela. Japanski lekar Nakimasi Tokudziro osmislio je metodu ozdravljenja delovanjem i vežbanjem dlana i prstiju. On je smatrao da delovanjem na prste podražujemo mnogobrojne receptore i šaljemo ozdravljujuce impulse po celom nervnom sastavu. Jednostavni pokreti prstiju pomažu uklanjanju napetosti ne samo u rukama, vec i u govornim organima – u usnama i jeziku.

Igre s prsticima cine dete emocionalno i mentalno opuštenim, pa ih je zato potrebno zapoceti vec u najranijoj dobi, pre šestog meseca života, posebno kod dece s posebnim potrebama.

Prilikom vežbanja prstica roditelji bi trebali pevati jednostavne ritmicne pesmice i brojalice jer se na taj nacin dvojako stimulira detetov govor.

Obratite pažnju i na to kako dete manipulira prstima i savladava jednostavne, no važne veštine – kako drži pribor za jelo, šilji olovku, pere ruke, veže pertle, zakopcava košulju, niže perlice… Recimo, ako cetverogodišnje dijete nije u stanju u dlanovima doneti vodu do lica, to ukazuje na teškoce u razvoju fine motorike.
U tom slucaju potražite pomoc logopeda, no ne oslanjajte se iskljucivo na nju, budite aktivni i vežbajte dlan i prstice svog deteta.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Nov 03, 2008 12:08 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Убрзава развој мозга

Музика благотворно делује на когнитивни развој па би музичко образовање требало да буде део предшколског и основног образовања


Према једној америчкој студији, код деце која похађају часове музике мозак се брже развија и таква деца боље памте.
Истраживачи тврде да су пронашли први доказ везе између музичких тренинга и боље пажње код деце. Након једне године, музички образована деца показала су боље резултате на тесту меморије, што се односи и на основне умне вештине, као што су писменост, вербална меморија, математика и IQ ( коефицијент интелигенције). Истраживачи додају да музика треба да буде део предшколског и основног образовног програма.
Резултате истраживања су потврдила и скенирања мозга, а објављени су у журналу научноистраживачког института у Торонту. Научнике није изненадио напредак у музичким вештинама, музичком умећу који су деца остварила након годину дана лекција. Оно што нису очекивали јесте повећање немузичких меморијских способности, и то већ од четврте године живота.

Осим тога, ова истраживања су показала да је време које је потребно мозгу да реагује смањивано из године у годину, што значи да, како су деца одрастала и сазревала, трансмисија између неурона постајала је бржа. Генерални меморијски капацитети код деце која су учила музику били су бољи него код деце која нису похађала часове музике.

Научници су закључили да музички тренинзи утичу на повезаност генералних когнитивних функција које се тичу памћења и пажње... Њихов општи став је да музика благотворно делује на когнитивни развој и да музичко образовање треба да буде део предшколског и основног образовања.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Nov 03, 2008 12:20 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Za odgoj dece prve tri godine su najvažnije


Deca se radjaju s velikim potencijalima, ali i s velikim potrebama. U prve tri godine razvijaju temelje osobnosti i svoje buducnosti


Ovisnost, poremecaji hranjenja, poteškoce u ucenju, agresivnost dece, nesigurnost i nisko samopoštovanje dokazane su posledice neadekvatnog odgoja u najranijoj dobi deteta.

Buduæi da prve godine života dramaticno uticu na to koliko ce deca biti uspešna u životu: od dobrog zdravlja i snalaženja u školi do osecaja samopoštovanja i socijalnih veština, UNICEF je pokrenuo akciju “Prve tri su najvažnije”, s ciljem da osigura podršku i edukaciju za roditelje.

Mozak malog deteta razvija se neverovatnom brzinom, a živcane veze koje su u tom razdoblju potaknute interakcijom s najbližim osobama ostaju za celi život. U prvim se godinama definise i opsta emocionalna stabilnost te osecaj poverenja prema drugim ljudima, što cini osnovu svih kasnijih važnih odnosa s vršnjacima, odraslima i partnerom, pa cak i s vlastitom decom.

Presudne su veštine roditelja pri odgajanju dece, davanju emocionalne podrške, poticanju razvoja i u komunikaciji s detetom.

Mala deca najcešce žive u intimi svoje porodice i potpuno su ovisna o odraslim osobama. Stoga je bitno poduciti i roditelje o odgoju dece te kako da s ljubavlju razviju detetov potencijal, što ce mu omoguciti da bude uspešno i zadovoljno, a društvu da bude zdravo i napredno.
Premda svako dete sledi svoj ritam razvoja, brojna istraživanja pokazuju da je najbrži razvoj deteta upravo do trece godine života. To je vreme velikih prilika za svako dete, ali i razdoblje kad je te prilike moguce upropastiti.

Beba otkriva toplinu, ljubav i intimnost

U trenucima zajednickih osmeha roditelji i beba zaljubljuju se još više.

Otkrivaju i produbljuju svoju intimnost, a moci biti intiman temelj je svih buducih odnosa. Iz intimnosti beba uci da su toplina i ljubav moguci, da odnosi s ljudima mogu donositi radost, a to je osnova za nastavak ucenja privrženosti.

U stanju je odgovarati na pitanja “što”, “gdje” i “zašto”, uživa u raspravama, logicki iskazuje svoje stavove i pocinje dugo putovanje prema sve višim nivoima apstraktnog mišljenja. Tokom ove faze dete postaje još više verbalno. U izražavanju emocija još se oslanja na gestove -posebno kad je rec o ljutnji i agresiji.

Formiranje naravi i osecaja za sebe

Dete se sve složenije izražava i postaje kreativno. Prema gestovima svojih roditelja može saznati je li na sigurnome ili mu preti opasnosti, je li prihvaceno ili odbijeno, cenjeno ili poniženo. Pre nego što se do neke mere služi govorom, dete i njegovi roditelji ipak vode dijaloge o važnim životnim temama. Dete formira osobine svoje naravi.


Zašto prve 3?

Prve godine života u velikoj meri uticu na to koliko ce deca biti uspešna u životu: od dobrog zdravlja i snalaženja u školi do osecaja samopoštovanja i socijalnih veština.

Mozak malog deteta razvija se neverovatnom brzinom, a nervne veze koje su u tome razdoblju potaknute interakcijom s najbližim osobama ostaju trajno – za celi život. U prvim se godinama definise i opsta emocionalna stabilnost te osecaj poverenja prema drugim ljudima, što cini osnovu svih kasnijih važnih odnosa s vršnjacima, odraslima i partnerom, pa cak i prema vlastitoj deci. Tako je vreme intenzivnog razvoja djece ujedno i vreme velikih prilika za svako dete, ali i razdoblje kada je te prilike moguce upropastiti.

Loše prve godine vidljive su kasnije u osecaju nezadovoljstva vlastitim životom, poremecenim odnosima s drugim ljudima, otežanom uèenju, poremecajima hranjenja, stopama kriminala, nasilja, ovisnosti i drugih osobnih i društvenih problema. Svima je jasno kako je kasnije puno teže i puno skuplje leciti takve poremecaje, a rezultati cesto izostaju.

Iako svako dete sledi svoj ritam razvoja, iz brojnih istraživanja znamo da je razvoj najbrži upravo u razdoblju do trece godine života. U to vreme, a posebno unutar prve godine života, mala deca najcešæce žive u privatnosti svojih porodica i u potpunosti su ovisna o odraslim osobama.

Presudne su veštine roditelja pri odgajanju dece, davanju emocionalne podrške, poticanju razvoja i u komunikaciji s detetom.

No dobro nam je poznato kako mladi roditelji uglavnom nisu imali prilike uciti i sticati veštine poticajnog roditeljstva. Ako u prvim godinama roditeljima pružimo podršku, poducimo ih o odgoju dece i omogucimo im usvajanje znanja kojima ce razvijati potencijal svojeg deteta s ljubavlju, omoguciti deci da budu uspešna i zadovoljna, a društvu da bude zdravo i napredno.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Nov 03, 2008 12:23 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Slika

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Nov 03, 2008 12:25 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Ljubav i paznja koju poklanjamo detetu ogleda se pre svega kroz razumevanje detetovih potreba, a jedna od najjaèih detetovih potreba je želja za osamostaljenjem. Vec kada dete (beba) prvi put pridrži flašicu kojom ga hranimo ili uzme kašièicu i pokuša sebe da nahrani, primeæujemo ovu detetovu jaku želju za samostalnošæu i naše je samo da nastojimo da ga u tome podržimo.

Evo i nekoliko saveta za svakodnevni prakticni život:

* deci ne bi trebalo davati igraèke koje su zamena za prave stvari (na primer plasticne makaze koje ne seckaju, plasticna pegla koja ne pegla, nož koji ne secka i mnogo drugih kopija pravih stvari koje nemaju funkciju koju realni predmeti imaju)

* umesto toga, probajte da detetu obezbedite željeni predmet ali u velicini koja odgovara njemu (velicini šake, visini deteta i sl.)

* pokažite mu kako se pojedini predmeti koriste ili kako se pojedine akcije izvode lagano, korak po korak, da bi dete imalo vremena da apsorbuje sve detalje; pokažite mu onoliki broj puta koliko ono to zahteva

* ako želi da samo upotrebi predmet ili izvede akciju dozvolite mu to, jer cete tako izaci u susret njegovoj želji za osamostaljenjem; svaka detetova uspešno izvedena aktivnost podiže detetu samopouzdanje i radja mu želju da krene dalje u osvajanje sveta odraslih, koji je tako malo prilagodjen detetu.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Nov 03, 2008 12:39 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Razvoj govora i jezika


ROÐENjE - prvi krik-plac

Od pojave prvog krika-placa na roðenju pocinje razvoj govorne komunikacije. Analiza prvog krika po rodjenju pokazala je da on sadrži sve akusticke elemente govorne akusticke strukture, koje su inace prisutne u govoru. Tonalna karakteristika prvog krika krece se u govornom frekventnom podrucju od 20-5500 Hz, a dinamika intenzitetnog variranja akustickih elemenata je 30-40 dB, što odgovara rasponu intenziteta izgovornih glasova. Trajanje prvog krika (ekspiratorni krik), krece se od 1.25-1.84 sec., što se poklapa sa trajanjem složene recenice koja se formira sinhronizacijom mišica larinksa i rezonatornog prostora.
Ovo ukazuje da su opšte govorne univerzalije prisutne u prvom kriku i u zavisnosti od govora sredine, dete može da razvije bilo koji jezik.
Neka istraživanja ukazuju da se analizom osnovnog laringealnog glasa (Fo) placa uocavaju znacajne kvalitativne i kvantitativne razlike izmedju dece sa oštecenim i dece sa normalnim sluhom, što znaci da sluh od prvog dana po rodjenju ima svoju ulogu u razvoju govora, kroz auto fid-bek kontrolu sluh-Fo.

Novija istraživanja su pokazala da se 6-7-og dana po rodjenju uocava disfonija u placu novorodjenceta. Akusticka slika placa je oskudnija, tonalno kretanje pada ispod 4000 Hz, sa uocljivim padom subglotalnog i transglotalnog pritiska, sa èestim kombinacijama "stenjanja" u toku placa što, uslovno receno, odaje utisak "laringealnog treninga" za uspostavljanje normalnog fonatornog pritiska i tenzije govornog aparata. Ova pojava traje samo jedan dan i iziskuje dalja fokusirana istraživanja.
Medjutim, naša dosadašnja iskustva ukazuju da je disfonija izraz prelaska na više adaptivne funkcije neophodne za govornu komunikaciju i da je ovo "kritican period" u kome se uspostavlja složenija kontrola subglotalnog, transglotalnog i glotalnog pritiska i laringealne muskulature, neophodne za dalji razvoj govora.

Posle ovog perioda uocava se razlika u vrsti placa koja je imanentna vrsti fiziološke potrebe. Plac novorodjenceta se razlikuje kada je u pitanju glad, umokrenost, bol. U zavisnosti od fiziološke potrebe, uocavaju se razlike u tonskim i intenzitetnim variranjima sa pauzama koje imaju znacenje "išcekivanja" zadovoljenja potrebe, tj. plac je prisutan kao signal-poziv za zadovoljenje njegove psihofiziološke potrebe.


Prelingvalni razvoj

Gukanje

0.5-2. meseca

Od druge polovine prvog meseca, zapocinje i period vokalizacije (gukanja). To je period kada dete svojim glasanjem, kroz plac ili gukanje "saopštava" okolini svoje psihofiziološko stanje, istovremeno razvijajuci osecanja pozitivnog i negativnog emocionalnog stanja ciji je uzrok vezan za njegove psihofiziološke potrebe.
Kao prvi krik i plac, i period gukanja ima svoje razlicite uzroke, koji su duboko ukorenjeni u psihofiziološku organizaciju ljudskog organizma, u prilog cemu govori èinjenica da i teško slušno oštecena novorodjencad razvijaju gukanje i tepanje, ali se oni razlikuju po kvalitetu i kvantitetu, kao i u vremenskoj dinamici razvoja od normalno cujucih vršnjaka.
Gukanje nije suprotnost placu, vec ih treba posmatrati kao kontinualni razvoj verbalne komunikacije. Kako se gukanje razvija i kod teško slušno oštecene dece, može se pretpostaviti da je njegovo pojavljivanje predominantno vezano za bilošku strukturu govora, analogno generalizovanim pokretima ruku i nogu, tj. sinhronizacija fonacije i "igre govornim organima" rezultuje pojavom gukanja. Podrška takvoj hipotezi je i cinjenica da se u periodu gukanja prvo pojavljuju uoblicenije forme buducih izgovornih glasova – fonema vokala A, E, U.

2-3. meseca

U ovoj fazi pojavljuju se novi nukleusi glasova iz grupe nazala (M i N), a kasnije i nukleusi buducih glasova iz grupe ploziva (G, B, D).
Karakteristika II faze gukanja je vokalizacija (raspevavanje) pojedinih vokala kojoj prethodi kontinuirana produkcija neutralnog glasa b, kao i obilje varirajucih fonacija (bez artikulacionih pokreta- vriskanje i podvriskivanje) sa visokim stepenom oscilacije tona i intenziteta.
U ovoj fazi gukanje nije vezano za odredjen govor okoline, vec je izraz decjeg osecanja, emocija i potrebe za komunikacijom i može se prihvatiti kao sredstvo komunikacije sa drugim ljudima. Ono predstavlja "detetov govor", kojim podražava opšte karakteristike ljudskog govora (a ne maternjeg jezika), kojim ono "priziva" okolinu da komunicira s njim i predstavlja rezultat istorijskih sumacija razvoja govorno-motornih reakcija coveka.


3-5. meseca

U permanentnoj interakciji sa okolinom od rodjenja, u trecoj fazi gukanja, dete u svoju vokalizaciju ukljucuje kompletan rezonatorski prostor i od nukleusa glasova razvija preciznije forme vokala A, E, i U. Istovremeno se pojavljuju prvi nukleusi buducih izgovornih glasova-fonema iz grupe frikativa, forma glasa J, kao i bezvucnih ploziva P i T. Karakteristicna je pojava ovih nukleusa glasova, naime, P i T se u ovom periodu javljaju na kraju kontinualne sekvence gukanja, kao prirodan kraj "iskaza" (a>>>p>, e>>>t>), s tim što je u njihovoj strukturi period eksplozije zamenjen frikcijom. Nukleus glasa J javlja se spontano, kao "spona" u povezivanju glasova A i E (a>>j>e>>). Ovako formirani artikulacioni nizovi, mogu se smatrati zametkom nukleusa slogova. Uocljivo je pojavljivanje nekih konsonantnih oblika, koji se ubrzo gube i pojavljuju se veoma kasno u artikulaciji, kao na primer: Lj, Nj, H, itd.

U ovom periodu, u kontinualnim sekvencama gukanja, uocava se redosled aktivnosti artikulatora koje predstavljaju skracenu rekapitulaciju I i II faze gukanja, tj. zapocinjanje sekvence je uvek sa neutralnim glasom ∂ (ukljuèenje Fo), zatim sledi formiran vokal (ukljucuje se rezonator), koji se raspevava i pridodaje mu se ili drugi vokal ili jedan od navedenih formiranih nukleusa glasova ahah>a>>>>>m>>).

Karakteristike gukanja u ovom periodu su: pojava velikog broja diftonga (koji inace ne postoje u našem jeziku), skracivanje trajanja vokala u nizu, njihovo povezivanje kroz karakteristicne forme:
- tri razlicita vokala, od kojih su prvi i drugi kraci, a treci dug (eau>>>);
- tri vokala, od kojih su prvi i treci isti, s tim što su prva dva kraca, a treci je dug (eae>>>);

Gukanje - brbljanje

5-6.meseca

U periodu od 5-6 meseci, prethodnoj formi, posle duže vokalizacije treceg glasa, pridodaje se vokal ili konsonant (eae>>>>b, eae>>>>u). Možemo reci da se u ovom periodu formira nukleus buduce recenicne melodije, kroz dužinu sekvence gukanja (koja ce u buducnosti imati znacenje), kompoziciju tona i dinamiku intenziteta.

Usled kontinuiranog procesa razvoja govora, prožimaju se njegove prelingvalne razvojne faze, tako da je veoma teško odrediti oštru granicu prelaska gukanja u fazu brbljanja. Upravo ovaj period može se oznaciti kao prelazna faza od gukanja ka brbljanju, jer obiluje kombinacijama prisutnih vokala i suglasnickih formi buducih glasova u formama slogova, kao i najvecim brojem konsonantnih formi buducih glasova.
Istovremeno, u ovom periodu dete pocinje da sedi.

Brbljanje

6-7. meseca

U periodu od 6-7-og meseca najuocljiviji je razvoj trajanja i uoblicavanja artikulacije vokala i formi navedenih suglasnika, kroz njihovo povezivanje u slogove, koje je bliže pesmi nego govoru. Pojavljuju se forme glasova iz grupe laterala (forma glasa L), i iz grupe frikativa (forme glasova H, F, V). To znaci da je dete, uz savladane pokrete iz prethodnih faza (labijalni pokreti, podizanje tela i korena jezika, velarni pokreti) ovladalo svim osnovnim pokretima artikulacionih organa, kao što je podizanje vrha jezika (neophodno za formiranje glasa L i niza složenijih glasova) i ostvarivanje labio-dentalnog kontakta neophodnog za produkciju glasovnih formi F i V.
Iako se pojavljuje veliki broj suglasnika u kombinaciji sa vokalima, njihove forme su nestabilnije u odnosu na vokale. Jedna od opštih karakteristika suglasnika koji se pojavljuju u ovom periodu je šire mesto artikulacije (i kada su u potpunosti formirani) u odnosu na glasove koji se ne pojavljuju, kao što su frikativi S, Š, Ž, Z, ili cela grupa afrikata (C, Æ, È, Ð, Dž), koji zahtevaju visok stepen senzomotorne koordinacije pokreta i precizno mesto artikulacije.

7-9 meseci

Glasanje deteta obiluje diskontinuiranim slogovima, koji sadrže 2-3 glasovne forme, u kombinacijama vokal-konsonant, vokal-konsonant-vokal, konsonant-vokal-vokal, vokal-vokal-konsonant i vokal-vokal-vokal-konsonant, kao i multisilabièno ponavljanje navedenih slogova.
Brbljanje se može tretirati kao decja potreba za komunikacijom svojih osecanja, željom da imitira ljudski govor putem koga ulazi u svet odraslih, uživajuci u svojim sposobnostima da artikuliše izvesne glasovne skupove.
Kako smo vec ukazali, proširena sposobnost auditivne percepcije opada od šestog meseca, da bi od 8-12. meseca potpuno nestala sposobnost deteta da razlikuje glasove koji ne pripadaju njegovom maternjem jeziku (bez obzira na to da li su suglasnici ili samoglasnici).
U ovom periodu dete se uspravlja i može da stoji.

Progovaranje

9-12 meseci

Faza progovaranja pripada periodu od kraje prve godine i vezuje se za pojavu prve socijalizovane reci kojom dete svesno imenuje predmet ili bice, tj. kada otkriva da glasom može oznaciti predmete i pojave. S obzirom na pojavu prve reci, sva deca su podeljena u dve grupe: najnaprednija deca (prva rec se javlja izmeðu devetog i desetog meseca); najbrojnija deca (prva rec se javlja izmeðu 11. i 13. meseca). Osnovna vrsta reci od koje dete polazi je imenica, dok se ostale vrste reci vezuju za nju. U pocetku progovaranja to su reci sa ponavljanjem istih slogova, a kasnije i sa razlicitim slogovima (de-da; te-ta; pade...). Obicno se period progovaranja poklapa sa periodom prohodavanja.

Razvoj govora od prve do sedme godine

12-18 meseci

Dete razume jednostavne naloge (''dodji'', ''daj'', ''idemo''). Prepoznaje imenovane predmete i delove tela i pokazuje ih na zahtev. Pokreti usana, jezika i mekog nepca su dobri. Pojedine delove tela oznaèava u slogovima. Intenzivno vokalizuje i ponavlja reci za odraslima. Ima aktivan recnik od 6-8 reci. Spontano imenuje poznate predmete, interesuje se za slike i pokušava da ih imenuje. Koristi frazu od dve reci.

dve godine

Razume i pravilno reaguje na situacione naloge i verbalne zahteve tipa: ''Pokaži mi kucu, èoveka, kapu....; lutkino oko, nos, usta, kosu, nogu, ruku, pupak...'' Može da isprati jednostavna uputstva; razlikuje ''unutra i ''ispod.'' Zna da imenuje nekoliko osnovnih boja. Može da sluša price i da gleda slike. Zna da imenuje i traži reèima poznate predmete: lopta, kljuc, sat, lutka...tj. ima recnik od oko 300 reci. Gradi proste recenice, a u govoru pravilno koristi sve samoglasnike i oko 25% suglasnika. Upotrebljava imenice, glagole, zamenice. Pocinje da upotrebljava neke od ''ružnih'' reci. Odgovara na pitanja: ''Kako se zoveš?'' Kako laje pas?'' ''Kako mjuce maca?'' Prica o nekim svojim dogadjajima. Komentariše dok crta; vodi razgovor sa samim sobom ili sa igrackama. Saopštava svoje želje, probleme i namere. Pocinje da uporedjuje dva slicna predmeta ili jednostavne slike.

tri godine

Od šest pokazanih predmeta tacno pokazuje gotovo sve, a imenuje tri ili više. Može da prepozna na osnovu slike za šta se predmet upotrebljava: ''Pokaži mi nešto što jedemo?'' ''Pokaži mi nešto što ti oblaciš?'' Prstima pokazuje ili kaže koliko ima godina; može da odredi svoj pol. Može da ponovi 2-3 besmislena sloga ( i da ih se seti posle 15 sekundi) i grupu od 2 ili 3 broja: 3, 1, 2 itd. Broji do tri i imitira ritam od 4 takta. Pocinje da uporedjuje boje i postaje svesnije slicnosti i razlika. Na nalog izvodi onomatopeju ili oponaša neku emociju. Imenuje veliki broj predmeta i u komunikaciji koristi recenice. Inace, faza kratke recenice javlja se oko i posle druge godine, a ekspanziju doživljava u trecoj godini. Recenica se sastoji od tri-cetiri reci, ali je nepotpuna. Tokom trece godine dolazi do uvecanja obima i raznovrsnosti vokabulara i to u takvoj meri da su se precizna izracunavanja ili odreðivanja norme govorne leksicke ucestalosti pokazala nemoguæim (od 500 do 1000 reci). Do kraja trece godine dete treba da koristi sve vrste reci i to sledecim redoslem:

1. imenice i uzvike istovremeno (do godinu ipo dana),
2. priloge i prideve istovremeno (posle godinu ipo dana),
3. glagole (krajem druge godine),
4. zamenice (krajem i posle druge godine),
5. partikule, predloge, veznike i brojeve (u trecoj godini).

Dete ovog uzrasta koristi od 50 do 70% suglasnika. Zna da recituje kratku pesmu.

cetiri godine

Na uzrastu od 4 godine dete ulazi u fazu “radoznalosti”, kada se posebnim intenzitetom razvija saznanje o svetu koji ga okružuje, koristeæi se u velikoj meri jezikom. Imenuje tacno veliki broj predmeta; koristi analogne reci: veliko-malo, bata-seka idr.; raspolaže reènikom od oko 1500 reèi. Zna da opiše slike. Daje adekvatan odgovor na pitanja: ''Šta radiš kad si sanjiv?'' Šta radiš kad si gladan?'' ''Šta radiš kad ti je zima?'' Broji do pet i više i ima brojne predstave za 2 ili 3. Zna da imenuje 2-3 boje. Ponavlja 3 do 5 besmislenih slogova i seæa ih se posle 30 sekundi. Govori razumljivo i potpunim reèenicama. Prica o sebi, o drugima, o svojim dogadjajima. Igra se izmišljenih igara. Radoznalo prati sadržaje prica i postavlja pitanja. Razlikuje levu i desnu stranu tela, prepoznaje i imenuje prst na obe šake kao palac. Voli da razgovara telefonom sa poznatim osobama. Zna pesmice od tri strofe.

pet godina

Pravilno koristi sve elemente govora. Govor je u potpunosti gramatican. U recenicama koristi veznike: jer, ali, ili. Definiše jednostavne reci. Ispravno razlikuje jutro od veceri. Prepricava price koje je culo. Broji u nizu do 10 i ima brojne predstave za 3 ili 4. Može da ponovi 4 ili 5 besmislenih slogova i da ih se seti posle 45 sekundi. Ima recnik od 2000 reci ili više. Izgovara i koristi 100% suglasnika. Ispravlja sopstvene greške pri izgovaranju novih reèi. Zna koliko nogu ima pas, koja životinja daje mleko.

šest godina

Potpuno razume govor okruženja; izvršava tri uzastopna zahteva data verbalno. Može da ponovi 4-5 besmislenih slogova. Govor je u potpunosti gramatican. Prepricava i duže prièe koje je culo. Može da definiše jednostavne reci. U izgovoru pravilno koristi svih 30 glasova srpskog jezika. Broji do 10 i više i ima brojne predstave za 3 ili 4. Posle perioda intenzivnog razvoja reènika, oko šeste godine dolazi do njegovog sužavnja. Sposobnost korišcenja figurativnih izraza i uocavanja dvostrukih znacenja razvija se uglavnom posle šeste godine. Nešto pre polaska u školu, javlja se period stvaralaštva u jeziku.

sedam godina

Ovo je period polaska u školu kada recenica deteta dostiže nivo razvijenosti recenice odraslih sa svim recenicnim oblicima, iako cesto nema svoju dužinu i raznovrsnost. U potpunosti je ovladalo vremenima. Dete prakticno koristi sve vrste reci, ali su najfrekventnije imenice i glagoli. Slike opisuje složenim pojmovima. Može da preprica isprièanu pricu sa bogatijim sadržajem. Zna da imenuje godišnja doba i objasni razliku izmedju njih. Vrši analizu i sintezu reci od 4-5 glasova. Zna da broji do 20 unapred i unazad. Mada je dete u ovoj fazi dostiglo recenicni oblik odraslih, njegov put jezickog razvoja nije još završen.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Nov 03, 2008 12:44 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Refleksi kod vase bebe


Kada se rodi, novorodjena beba vec ima vise od 70 instinktivnih refleksa, od kojih su neki vitalni za prezivljavanje

Bebe se radaju sa više od 70 instiktivnih refleksa, no svega se nekoliko redovno proveravaju. Neki od njih, kao što je disanje i traženje bradavice su vitalni za preživljavanje. Drugi, iako veoma jaki prvih par sati po rodenju, išcezavaju u narednim danima i mesecima, da bi bili ponovo ‘’nauceni’’ u kasnijim stadijumima razvoja deteta.

Refleks sisanja

Ovo je najvažniji refleks koji bebi omogucava preživljavanje, tj. ishranu. Najlakši je za proveru - zagolicajte bebu po obrazu i ona ce okrenuti glavu u tom pravcu tražeci hranu.

Ako dotaktnete centar njene gornje usne otvorice usta. Ako joj stavite vaš (dobro oprani) mali prst u usta, iznenadice vas kako ce jako sisati. Ovaj refleks nestaje oko cetvrtog meseca bebinog života, kada ona može aktivno tražiti hranu pogledom i gestovima.

Refleks hodanja

Ako cvrsto držite bebu ispod rucica u uspravnom položaju i spustite joj stopala na podlogu, videcete da ce ona zapoceti prilicno snažne koracaje, stavljajuci jedno stopalo ispred drugog. Ovo nije pravo hodanje, vec refleks koji slabi izmedu trece i šeste nedelje života, sve dok dete zaista ne nauci da hoda oko prvog rodendana.

Refleks stepenica

Slican je refleksu hodanja - ako držite bebu u uspravnom položaju tako da joj noga dodirne ivicu stola, ona ce automatski podici stopalo kao da hoce da se penje. Ovaj refleks se javlja i kada su u pitanju bebine ruke - ako joj ivica stola dodirne podlakticu ona ce instiktivno podici ruku.

Refleks hvatanja

Ovaj refleks potice od naših dalekih praistorijskih predaka, kada je bio nužan da bi se beba držala za majku ili granu (još jedan refleks važan za preživljavanje). Stavite prest na bebin dlan i videcete kako ce ga snažno uhvatiti. Taj stisak je toliko jak da beba može držati sopstvenu težinu svojim rucicama.

* NE POKUŠAVAJTE DA OVO PROVERITI!

Ako zagolicate bebin taban primecite pojavu ovog istog refleksa.

Prvih par meseci beba ce držati šake stisnute u pesnice veci deo vremena i bice potrebno da se ovaj refleks izgubi da bi mogla da pocne sa hvatanjem predmeta. Od treceg meseca bebine šake bice sve cešce otvorene i ona ce sama odluciti kada želi da nešto uhvati (igracku ili flašicu, na primer).

Refleks oka

Ako dodirnete koren bebinog nosa ona ce trepnuti. Isto ce se dogoditi ako se uplaši i ako upalite jako svetlo (bez obzira da li gleda ili žmuri).

* Nemojte nikad da uperite jako svetlo direktno u bebine oci.

Prvih nedelja beba ce gledati ispred sebe bez obzira da je okrenete levo ili desno. Ova pojava poznata kao ‘’lutkine oci’’ nestaje posle deset nedelja.

Moro refleks

Ako beba ima osecaj da ce pasti ona koristi Moro refleks. Videcete kako naglo pruža ruke, kao da pokušava da vas zgrabi. Istovremeno ona skuplja nožice kao da i sa njima želi da se uhvati. U tom trenutku glavica ce joj se trgnuti unazad, jer su refleksni pokreti ruku i nogu poremetili kontrolu glave, pa je ovaj pokret nacinjen u smislu povratka ravnoteže.

Ne pokušavajte da ovo isprobate sami

Moro refleks je izgubio svoju prvobitnu svrhu - da sacuva praistorijsku bebu od pada.

Vaša beba nema istu snagu mišica kao njeni davni preci.

Ovaj refleks nestaje kada beba napuni tri meseca.

Refleks puzanja

Ako stavite bebu na stomak njena prirodno sklupcana poza ucinice da izgleda kao da ce poceti da puzi. Guza ce joj biti visoko dignuta, kolena savijena ispod tela, a kada se bude ritala cak ce se možda i malo pomeriti unapred. Ovo nije pravo puzanje i refleks nestaje cim beba pocne da leži ispružena.

Da li ste znali?

* Ako je vaša beba rodena pre vremena ona možda nece imati sve reflekse kao dete koje je rodeno na vreme. Mnogi refleksi se razvijaju tek u 33. i 34.nedelji trudnoce.
* Sve životinje osim ljudi mogu da ustanu i hodaju ili su pokretne par sati po rodenju.
* Osmeh koji se može videti kod novordencadi nije ‘’pravi’’. Tek oko šeste nedelježivota beba šalje prvi svoj osmeh izazvan interesantim zvucima ili prizorima.
* U prvih nekoliko nedelja života vaša beba ce biti testirana nekoliko puta. Prvi put, pet minuta nkon rodenja, njeno stanje ce biti procenjeno i izraženo tzv.Apgar zbirom. Za svaku od 5 kategorija beba može dobiti od 0 do 2 boda.

U Apgar zbir ulaze ocene za:

1. srcanu radnju

2. disanje

3. boju kože

4. mišicni tonus

5. reflekse

Ovaj test se posle nekoliko minuta ponavlja i tako se dobija ona cuvena ‘’ocena’’ na primer 9/10 ili 9/9.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: komunikacija roditelja sa svojim cedom
PostPoslato: Ned Jan 04, 2009 12:53 am 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Pet Dec 26, 2008 9:42 am
Postovi: 333
- bas veoma davno imala sam srecu da "nabasam " na knjigu (milsim da dobro pamtim naziv) " Pisma nerodjenom detetu"- pise buduca majka u vremenu dok cedo jos nije zacela sa svojim voljenim muzem i u toku trudnoce.Preporuka : procitati je...

- Svima nam je dobro poznato da biologija kaze da fetus u utrobi blagoslovene zene cuje u 5-om mesecu ...Iz licnog iskustva znam da sam putem muzike koju sam tokom trudnoce slusala (a oduvek mi bila mila za slusanje) umirivala mog svrcu kada bi poceo da se po mojoj utrobi "rita"(umirio bi se) i inace sam osecala da se i preko muzike razgovaramo- da smo oboje opusteni. Potvrda je stigla posle njegovog rodjenja - nastavila sam i dalje slusala muziku ...i verujte mi da sam veoma brzo uocila da se umiri i ubrzo zaspi kada bi smo slusali Hor Jevreja iz Nabuka....i danas voli da slusa ozbiljnu muziku (mada se druzi, recimo,i sa elektronskom itd.)
Boze dragi, kako je u zivotu zene prekrasan period kada je u blagoslovenom stanju...Naravo i u nastavku odnosno u materinstvu...odnosno celog zivota jer nasa deca , ma koliko bila stara ...jesu nasa deca i kao takve ih osecamo i nosimo u svojim srcima ...u dusama.

_________________
Ako si licem okrenut prema suncu sve će senke biti iza tebe.R.:)))


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: komunikacija roditelja sa svojim cedom
PostPoslato: Ned Jan 04, 2009 3:07 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
mislimsvojimmozgom je napisao:
- bas veoma davno imala sam srecu da "nabasam " na knjigu (milsim da dobro pamtim naziv) " Pisma nerodjenom detetu"- pise buduca majka u vremenu dok cedo jos nije zacela sa svojim voljenim muzem i u toku trudnoce.Preporuka : procitati je...

- Svima nam je dobro poznato da biologija kaze da fetus u utrobi blagoslovene zene cuje u 5-om mesecu ...Iz licnog iskustva znam da sam putem muzike koju sam tokom trudnoce slusala (a oduvek mi bila mila za slusanje) umirivala mog svrcu kada bi poceo da se po mojoj utrobi "rita"(umirio bi se) i inace sam osecala da se i preko muzike razgovaramo- da smo oboje opusteni. Potvrda je stigla posle njegovog rodjenja - nastavila sam i dalje slusala muziku ...i verujte mi da sam veoma brzo uocila da se umiri i ubrzo zaspi kada bi smo slusali Hor Jevreja iz Nabuka....i danas voli da slusa ozbiljnu muziku (mada se druzi, recimo,i sa elektronskom itd.)
Boze dragi, kako je u zivotu zene prekrasan period kada je u blagoslovenom stanju...Naravo i u nastavku odnosno u materinstvu...odnosno celog zivota jer nasa deca , ma koliko bila stara ...jesu nasa deca i kao takve ih osecamo i nosimo u svojim srcima ...u dusama.


Oriana Falači! Divna knjiga još divniji post! Svaka čast! Vi stvarno mislite svojim mozgom! :lol:

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Jan 04, 2009 12:55 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Pet Dec 26, 2008 9:42 am
Postovi: 333
Hvala Olivera ...i mogu ti reci da mi tvoj komentar bas prija...Hvala za Orijanu...
Pozdravljam Te i zelim sve radosti zivota R.

_________________
Ako si licem okrenut prema suncu sve će senke biti iza tebe.R.:)))


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Feb 17, 2009 1:38 pm 
Korisnikov avatar OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Čet Jun 01, 2006 7:16 am
Postovi: 605
Ovako, moja devojcica ima 17 meseci. Sve razume (ne daj bože da neko kaže oko, ostaće bez oka - poleti prst ka oku), priča (mama, baba, deda, bata, teta, neću; zna da sastavi i kratke rečenice: Ko je to?, Pije mleko, Gde je /omiljena igra, sakrije varalicu sama od sebe a onda mobiliše druge da je traže, a pri tom zna gde je/,.... Ne mogu da se setim svega. A da, zna i da izgovori i svoje ime iako nije baš jednostavno).
Uglavnom priča "kineski". Stvari označava sa TO. Ponekad se pređe da neke stvari nazove pravim imenom. Nas odrasle odlično razume.

Zašto pišem sve ovo? Baba kaže da kasni, da treba uveliko da priča. Hoću da proverim da li je OK.


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 41 Posta ] 
Idi na stranicu   1, 2, 3  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 20 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: