Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 8 Posta ] 
Autor Poruka
 Tema posta: Dezinfekcija i ciscenje rana
PostPoslato: Sub Sep 13, 2008 7:23 pm 
OffLine Stalni član Stalni  član
Pridružio se: Čet Mar 22, 2007 3:57 pm
Postovi: 59
Lokacija: Banja Luka
Mene interesuje sljedece, pa bih molio odgovor.

Za dezinfekciju ili tretiranje rana se koriste razne stvari.

Alkohol
Hidrogen
Acidi Borici
Onaj neki rastvor, jel od joda?

cak sam vidio i nesto "benzinsko" na policama ambulante ...

Sta se kada koristi i koje su razlike ozmedju ovih? ....


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Sep 13, 2008 7:45 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
Povidon jodid! A video si medicinski benzin!

A koja ce se od technosti koristiti zavisi o kakvoj i kolikoj se rani radi, poderotini, posekotini, ubodnoj, penetralnoj rani...onda koji je obim rane, koliko je i koje sve tkivo zahvaceno...

Verujem da cesh na interneti naci hemijske sastave svih ovih technosti pa ce ti biti malo jasnije.

Svaka od njih uglavnom ima baktericidno i bakteriostatichko ili antiseptichko dejstvo! A koja ce se koristiti zavisi, kao shto rekoh od potrebe pacijenta, dodushe ponekad i od zaliha u domu zdravlja ili chak od toga koji od sredstava medicinski radnik voli :)

Ja obozavam povidon jodid :) pa onda hidrogen, pa alkohol, pa acidi borici pa na kraju benzin i kalijum permanganat!

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Sep 14, 2008 8:27 am 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Pet Maj 09, 2008 4:35 pm
Postovi: 133
meni je prvo sredstvo za dezinfekciju bilo klaium permanganat, kasnije hidrogen kada onako zapeni i na kraju jod, koga stedim jer teshko nalazi.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Sep 14, 2008 10:15 am 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sub Maj 05, 2007 12:41 pm
Postovi: 1224
Ne sipati u ranu nista na svoju ruku SEM 3% hidrogen! Sve drugo moze da deluje kausticno, i neophodno je da ranu tretira zdravstveno obrazovano lice, medicinski benzin, alkohol, pa i povidom jod koriste se za dezinfekciju polja OKO rane (kod manjih rana povidon jod se moze naneti i na gazu i staviti preko rane), u ranu se - ponavljam opet- NISTA ne sipa SEM 3% hidrogena koji sluzi za ISPIRANJE rane. Alkohol, povidon i benzin NIKAKO NE SLUZE ZA TO.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Sep 14, 2008 4:13 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Pet Maj 09, 2008 4:35 pm
Postovi: 133
a zashto ne mogu ove benzin, jod i ovi drugi u ranu? a hidrogen moze?


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Sep 14, 2008 5:54 pm 
OffLine Stalni član Stalni  član
Pridružio se: Čet Mar 22, 2007 3:57 pm
Postovi: 59
Lokacija: Banja Luka
SEM 3% hidrogen? Jel to onaj sto pjeni?

Npr. padne dijete i podere koljeno, sta ide onda?
Poslije operacije, kada zarasta rana kod previjanja sta ide?
Kada se porezete nozem, onako tipicno kuhinjski, ne pretjerano duboko?

Otkud sada da alkohol ne ide, pa koliko znam cijeli svoj zivot alkohol je glavni za dezinfekciju rana ... ili nisam znao.

Ja mislim da je moj doktor mene na prvijanjima poslije operacije cistio oko rane benzinskim, a samu ranu, zapravo rez alkoholom....


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Sep 14, 2008 6:03 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Mar 25, 2008 2:32 pm
Postovi: 6556
Lokacija: Planeta Zemlja
ANTISEPTICI I DEZINFICIJENTI

Iako naizgled zvuči kao da se radi o dve različite grupe preparata, antiseptici i dezinficijensi to nisu. Naime reč je o istim stvarima koji se različito zovu ovisno o koncentraciji. Naime, sve su to stvari koje ukljanjaju bakterije sa kože ili predmeta, međutim, ako su slabije koncentracije nazivamo ih antiseptici. Antiseptici deluju tako da sprečavaju rast i razvoj mikroorganizama, tj. oni su bakteriostatici. Ako se pak radi o većim koncentracijama istih stvari, tada ih nazivamo dezinficijensi. Oni ubijaju mikroorganizma i baktericidna su sredstva. Granica među njima nije nikad oštra; isto sredstvo može delovati i kao antiseptik i kao dezinficijens. Svi se oni upotrebljavaju u prevenciji i terapiji infektivnih bolesti.

Osim o koncentraciji, antiseptička moć zavisi i o temperaturi i okolini bakterija. Ako je antiseptik topljiv u protoplazmi, a teže topljiv u okolini bakterija tada on ima veću antiseptičku moć. Povećanjem koncentracije antiseptika, antiseptička moć u pravilu raste. Izuzetak je etanol. On je najbolji antiseptik u koncentraciji od 60-70 %. Antiseptička moć zavisi i o vremenu delovanja, ali i o sredstvu u kojem je antiseptik otopljen (bolje se otapa u alkoholu).

Nedostatak antiseptika je nedovoljna selektivnost. On , naime, oštećuje i živo tkivo, a ne samo mikroorganizam. Zato se oni koriste eksterno (stavljaju se na kožu, sluznicu, okolinu rana) gdje je resorpcija mala.

Deluju na više načina:

remete osmotsku ravnotežu (koncentrirane otopine soli i šećera),
adsorbiraju mikroorganizme na sebe,
koagulacija bjelančevina (soli teških metala),
oksidacija mikroorganizama (peroksidi, preparati klora),
redukcijom mikroorganizama (rezorcinol),
površinskom aktivnošću (sapuni, invertni sapuni),
specifično toksičnim delovanjem na protoplazmu (alkoholi, fenoli).



Vodonikov peroksid ("hidrogen", H2O2)

Iako je to nepravilan naziv, vodonikov peroksid se u kolovijalnom govoru naziva "hidrogen" i dolazi od latinskog naziva vodikova peroksida (hydrogen peroxydum). To doslovno znači "vodik", mada sam vodik s delovanjem vodonikovog peroksida nema previše veze - ključna sastavnica koja je zaslužna za delovanje vodonikova peroksida jest kiseonik. Vodikov peroksid je nestabilni spoj kiseonika i vodonika, u kojemu, za razliku od iznimno stabilne vode, ima jedan atom kisika više.

Proizvodi se elektrolizom sumporne kiseline. Zbog takve svoje nestabilnosti vodonikov peroksid se spontano raspada na vodu i nascentni kiseonik, poseban oblik vrlo reaktivnog kiseonika koji je u jednoatomskom stanju. Takav nascentni kiseonik je vrlo, vrlo jak oksidirajući agens i oksidira sve oko sebe što može oksidirati, pa tako, kada se nanese na kožu ili predmete oksidira i uništava sve mikroorganizme, ali i epidermalne stanice kože, dakako, samo na površini. Koncentrirani 30%-tni vodonikov peroksid je vrlo agresivna hemikalija koja oštećuje kožu i izbjeljuje je. Stoga takav vodonikov peroksid pada u skupinu - otrova. No, u farmakoterapiji se koristi razblaženi vodonikov peroksid (3%, 6%, 12%) kao antiseptik. Međutim, njegovo antiseptičko delovanje je samo kratkotrajno.
Primenjuje se u obliku 3% otopine za dezinfekciju kože i čišćenje rana, ali ne kod dubokih rana jer se pod uticajem bakterija razgrađuje do nascentnog kisika koji se spaja u molekulski kiseonik. Naime, on se potom resorbuje, te može doći do vazdushne embolije.
Koristi se za ispiranje grla i gnojnih rana, kao baktericid i slabi adstringent. Zaustavlja manja površna krvarenja. Vodonikov je peroksid inače i produkt metabolizma, ali ga u organizmu razgrađuje katalaza. Takođe, koristi se i u kozmetičke svrhe i služi za izbeljivanje kose.

Borna kiselina (H3BO3)

Borna kiselina se dobiva se iz prirodnih nalazišta isparavanjem kondenzata koji izlaze iz zemlje u vulkanskim predelima ili taloženjem vodene otopine natrijevog tetraborata (boraks) s kiselinama kao što je hlorovodična kiselina.
Na tržištu dolazi u obliku 3% ili 2% otopine ili pak u obliku čiste krute borne kiseline. Čista borna kiselina je slaba kiselina, fini beli, mekani prah. Teško se otapa u hladnoj vodi, ali se zato dobro otapa u kipućoj vodi. Osim toga, borna kiselina se otapa u alkoholu i eteru. Može se otopiti i u vrućem glicerolu i to u velikim količinama, a nakon hlađenja takve otopine nastaje kristalinična tvar koju nazivamo boroglicerid.
Boroglicerid deluje jako kiselo.
Otopina borne kiseline se koristi za obloge kod ulceracija, erizipela i opeklina. Smatra se da deluje na gljivična oboljenja kože i sluznice.

Inhibira rast Candide albicans na sluznici, ali se ne smije koristiti kod beba! Upotrebljava se u obliku 3% otopine kao blagi antiseptik i keratoplastik.
Može se koristiti i kao posip koji je zapravo 10%-tna smjesa sa talkom. Takvi posipi se ne smiju koristiti kod beba. Na tržištu se nalazi se i masti i kreme sa bornom kiselinom (borvazelin).
Kod upotrebe borne kiseline mora se imati naumu da je moguća njezina resorpcija i toksično delovanje osobito kod male dece. Pre se borna kiselina daleko češće koristila, međutim, danas je njena upotreba sve ređa. Naime, prema nekim stručnjacima, ona uopće ne deluje i sav učinak kojega ona ostvaruje jest tek placebo i privremeni osećaj hlađenja na koži.

Kalijev permanganat ("hipermangan", KMnO4)

Kao i vodikov peroksid tako i kalijev permanganat ima svoj tradicinalni, kolokvijalni naziv a to je hipermangan (hypermangan), no jedini ispravni naziv jest kalijev permanganat. U pitanju je jedan od najjačih oksidacijskih agenasa. Dobija se industrijskom preradom minerala piroluzita (MnO2) iz pomoć elementarnog klora. Dolazi u obliku sitnih igličastih kristalića crno-ljubičaste boje.
Lako se otapa u vodi koju boji intenzivnom crveno-ljubičastom (pink) bojom. Ukoliko ga dotičemo rukama tada na prstima ostavlja smeđe mrlje. Naime, kalijev permanganat je jako oksidacijsko sredstvo i reagira s većinom stvari koje može oksidirati. Pri toj oksidaciji nastaje manganov dioksid tj. piroluzit (MnO2) koji je smeđ i od njega potiču mrlje koje on ostavlja.
Koristi se u obliku kristalića kao dezinficijens. Naime, u apotekma dolazi u kutijicama po 5 grama, a pre upotrebe valja prirediti otopinu terapijske koncentracije do 1%. Otopina koncentracije 1% je roze boje. Pri otapanju treba pričekati da se otope svi kristalići, jer se kalijev permanganat sporo otapa. Ona ne sme biti jača od 1% jer je kalijev permanganat jako oksidacijsko sredstvo i može oštetiti kožu. Kalijev permanganat deluje samo površinski (reduciraju ga proteini kože pa ne stigne delovati u dubinu). Primenjuje se kao dezinficijens. Slabiji je dezinficijens od vodikova peroksida, ali deluje duže. Neugodna nuspojava je ta što na koži ostavlja vrlo tvrdokorne smeđe mrlje manganova dioksida koje se ne daju oprati, no s vremenom te mrlje se povlače.

Alkoholi

Za alkohole je karakteristično da deluju bakteriostatski zavisno o koncentraciji i vrsti. Sekundarni i tercijarni alkoholi nemaju terapeutsku primenu, dok od primarnih se koriste etanol izopropanol i propanol. Metanol se zbog toksičnosti ne koristi, dok propilni i butilni alkohol slabo deluju. No, najviše se koristi etanol, dok se izopropanol ređe koristi. Izopropanol dolazi u koncentraciji od 35%.
Kod etanola ne važi pravilo "što koncentriranije to bolje" već etanol svoje najbolje antiseptičko djelovanje ispoljava u koncentraciji od 70%. Već u koncentracijama 8-10% koči razvijanje bakterija dok u koncentracijama 60-70% ima maksimalni učinak.
Povećanjem koncentracije antiseptički učinak slabi.

Etanol je otrov protoplazme. Deluje na enzime, koči metabolizam. On ne samo da oštećuje bakterije, on ih i fiksira na koži. Nažalost ne deluje na viruse, niti usmrćuje spore. Zbog toga se s njim ne mogu sterilizirati hirurški instrumenti i injekcijske šprice. Koristi se kao bakteriostatik (u koncentracijama od 8-10%), kao antiseptik (etanolum dilutum - 70%).

Jod

Jod je jedan od najstarijih antiseptika i najdelotvornijih antimikrobnih sredstava. Upotrebljava se u obliku vodene otopine (Lugolova i Preglova otopina) ili kao alkoholna otopina tj. jodna tinktura (Iodi solutio aethanolica sadržava 7% joda i 3% kalijeva jodida u 70%-tnom alkoholu). Jodni se pripravci primenjuju u velikim razređenjima kao antiseptici za kožu, sluznice i rane zbog snažnog baktericidnog, sporocidnog, amebicidnog, fungicidnog i umjerenog virucidnog delovanja.
Nezgodno je to što boje kožu i tkakino te jako peku kožu. Stoga su prikladni samo kod manjih ozleda. U novije se vreme primenjuju jodni kompleksi koji sadržavaju jod u kombinaciji s nekim nosiocem.
To su površinski aktivne vodene otopine komplesknog spoja joda i polivinil-pirolidona (povidonov jodid). Upotrebljavaju se kao kožni antiseptici osobito u kirurgiji. U dodiru s kožom oni polagano oslobađaju jod i ne uzokuju pečenje, niti iriraciju kao alkoholne otopine.


Hlorheksidin

Hlorheksidin je antiseptik koji se naveliko koristi za čišćenje kože i sluznice od raznih mikroba (bakterija, virusa i gljivica). Dolazi u obliku acetata, glukonata i hidroklorida. Djelotvoran je protiv gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija, anaerobnih bakterija, gljivica kao što je Candida albicans. Smatra se da je delotvoran i protiv bolničkih superbakterija kao što je Staphylococcus aureus koji je otporna na meticilin (MRSA). S obzirom da je netoksičan koristi se kao antiseptički agens u raznim stomatološkim technostima za održavanje higijene usne šupljine, pogotovo za lečenje gingivitisa (upala zubnog mesa), ali nije dokazano da je djelotvoran protiv bakterije Streptococcus mutans koja izaziva karijes.
Takođe, izvrstan je za čišćenje hirurške opreme, ruku pre hirurških operacija, rana na koži, kože pacijenta pre operacije i sl. Stoga se izuzetno puno koristi u bolnicama za dezinfekciju.
S obzirom da fluoridi mogu deaktivirati hlorheksidin ispiranje usne šupljine preparatima ma bazi klorheksidina mora se obaviti najmanje 30 minuta pre korištenja fluoriranih zubnih pasti.
Za bolju efikasnost, jelo i piće bi se trebalo izbegavati barem sat vremena nakon korištenja technosti s klorheksidinom. Međutim, preparati koji u isto vreme sadržavaju fluoride i hlorheksidin su se pokazali učinkoviti.
Svi pripravci koji sadržavaju hlorheksidin visokoj koncentraciji ne bi smeli dospeti u oči zbog mogućnosti da oštete rožnicu, a takođe ne smeju dospeti u unutrashnje uho.



Rezorcinol


Rezorcinol (još se kolokvijalno naziva rezorcin) antiseptik je koji spada u skupinu fenolnih antiseptika, a po hemijskoj strukturi je 1,3-benzendienol. Dolazi u obliku bezbojnih iglica, a kako je topljiv u vodi, alkoholu, eteru, no netopljiv je u organskim otapalima poput kloroforma.
Deluje na bakterije hemijski reducirajući biohemijske molekule u njima. Koristi se na koži kao antiseptik i dezinficijens. Takođe, koristi se u raznim mastima i kremama u koncentraciji od 5 do 10% za lečenje hroničnih kožnih bolesti kao što su psorijaza i dermatitis.
Razblažena vodena otopina rezorcinola korisna je u ublažavanju svrbeži kod eritematoznog dermatitisa. Takođe, zbog svog keratolitičkog učinka često je sastojak preparata za tretman peruti i raznih medicinskih sapuna te u pripravcima za zaštitu od UV zračenja.
Rezorcinolu je po delovanju sličan acetilrezorcinol koji je poznatiji pod nazivom eurezol.


Triklozan


Triklozan je jedan od najkorištenijih antiseptika na svetu. Spada u grupu hloriranih fenolnih spojeva a ima i lagani miris po fenolu. Moćan je antiseptik sa širokim spektrom delovanja, a deluje i na gljivice. Fenoli često pokazuju antibakterijska svojstva. Slabo je topljiv u vodi, ali je zato lako topljiv u eteru i etanolu. Ulazi u sastav brojnih kozmetičkih i toaletnih proizvoda - sapuna, dezodoranata, zubnih pasti, a sve je više proizvoda široke potrošnje koji su impregnirani triklozanom - kuhinjski pribor, dječje igračke, čarape, prostirke i pokrivači te vreće za smeće. Pokazao se učinkovitim u smanjenju i kontroliranju bakterijskih kontaminacija ruku i ostalih tretiranih proizvoda.
Triklozan uništava bakterije blokiranjem mehanizma sinteze masnih kiselina. Veže se na bakterijski enzim Fabl zbog čega se na taj enzim veže i koenzim NAD i nastaje kompleks FabI-NAD-triklozan koji više ne može sudjelovati u sintezi masnih kiseline bez kojih bakterija vrlo brzo umire.

No, postoje dokazi da postoje bakterijski sojevi koji su otporni na triklozan zbog mutacije gena za FabI protein - triklozan se ne veže za takav mutirani enzim FabI, pa ne može niti blokirati sintezu proteina. No, do otpornosti bakterija na triklozan može doći i zbog povećanja nivoa proteina FabI u bakteriji. Zbog toga neki nauchnici upozoravaju da preterana sveopća uporaba triklozana može rezultirati u pojavljivanju sojeva bakterija koje su sasvim otporne na antiseptičko delovanje triklozana.
Po nekim istraživanjima triklozan može reagovati s hlorom u vodovodnoj vodi pri čemu može nastati hloroform, spoj koji je klasificiran kao karcinogen, ali količina hloroforma koja na taj način nastaje premala je da bi se zabranila uporaba triklozana u kozmetičkim i toaletnim proizvodima. Takođe, u prisutnosti hlora u vodovodnoj vodi triklozan može reagirati s klorom pri čemu nastaju manje količine 2,4-diklorfenola. Pod uticajem sunčevog svetla (UV) taj spoj može preći u puno opasniji dioksin. Iako je količina dioksina koja na taj način vrlo malena zbog izuzetne otrovnosti dioksina ova moguća reakcija smatra se problematičnom. Osim toga, neki ekolozi upozoravaju da se slična reakcija pretvorbe triklozana iz otpadnih voda u dioksin događa i u rekama.

_________________
Zdravlje je stanje potpunog telesnog (fizičkog), duševnog (psihičkog) i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: Dezinfekcija i ciscenje rana
PostPoslato: Čet Avg 20, 2015 8:54 am 
OffLine Novi član Novi član
Pridružio se: Čet Avg 20, 2015 8:41 am
Postovi: 2
Dobar dan.

Zadobio sam dosta opekotina po potkolenicama gaseći zapaljeni benzin.

Doktor mi tretira rane svaki drugi dan skidajući zavoje a zatim mi rane trlja prvo gazom natopljenom hidrogenom, ispira trljaljući gazom sa fiziološkim rastvorom pa zatim trlja "JOD PENOM", pa opet trlja rastvorom. Potom stavlja obilno (ako ne grešim) Garamicin kremu, mrežicu na nju gazu natopljenu rivanolom pa sve previje.

Moje pitanje je mora li skidati mrežice na suvo tako da rana prokrvari, i najvaynije mora lis e trljati i koristiti "JOD PENA" svaki put mi pozli od bola kad njome trlja.

Molim vas odgorovorite mi brzo jer me čeka još dosta užaasnih previjanja.

Jan Palah.


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 8 Posta ] 

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Google [Bot], larsfloris i 99 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: