Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 12 Posta ] 
Autor Poruka
 Tema posta: Slobodni radikali ????
PostPoslato: Pon Jan 21, 2008 12:56 am 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sub Jan 12, 2008 5:36 pm
Postovi: 145
Dakle sta su to slobodni radikali?Kako nastaju?Na kom principu deluju?Sta su antioksidansi?Zasto se kaze da su cink,selen itd. antioksidansi?Na koji nacin deluju na slobodne radikale? :lol:

_________________
Salux ae grotti,prima lex esto!!!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Jan 21, 2008 1:18 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Sep 25, 2007 7:47 pm
Postovi: 1468
Molekuli koji imaju jedan nesparen elektron i samim tim visoko su reaktivni sa ciljem stvaranja elektronskoih parova i postizanjem stabilne elektronske konfiguracije.Sve u svemu prakticni i akademski znacaj se ogleda u tome da reaguju sa bioloskim molekulima ostecujuci ih a u oragnizmu se javljaju kao nusprodukt oksdo-redukcionih reakcija.Da li ce izazivati ostecenja proteina i lipida denaturaciju enzima ili ostecenje DNK sve jedno je jer su procesi celularne nekroze i regeneracije usko povezani sa kancerogenezom.Takodje nastaju u toku apsorpcije visokih doza energije kao na primer u toku radioterapije kada radiolizom vode nastaju kiseonicni,peroksidni ili superoksidni radikali koji neastaju pri gore pomenutim metabolickim procesima.U organizmu postoje takozvani scavenging(cistacki sistemi za uklanjanje slobodnih radikala(gluatation peroksidaza,superoksid dizmutaza)koji posreduju u sparivanju nesparenih elektrona navedenih slobodnh radikala zaustavljajuci dalje reakcije oksidacije.Pomenuti oligoelementi su koenzimi pomenutih enzima(ne samo njih vec i drugih oksido-reduktaza u organizmu) i neophodni su za njihovu funkciju,a balansiranom ishranom se sasvim dovoljno unose.Opisani su deficiti selena kod Kineza koji su iskljucivo jeli pirinac ,a pripisani su tlu na kome je pirinac uzgajan jer je bilo siromasno selenom.Inace banalan primer iz neorganske hemije za dejstvo slobodnih radikala je hidrogen za blajhanje(vodonik peroksid).Jer kada se raskine jednostruka veza izmedju dva atoma kiseonika elektroni ostaju nespareni i spremni da reaguju bukvalno sa svim i svacim.U organizmu ce biti isto tako da li ce to biti neka peptidna ili dvoguba veza sasvim je sve jedno.Za rezultat ce biti ili smrt celije usled ostecenja membrana ili DNK.Ako se ostecenje DNK moze popraviti postoji mogucnost da dodje do greske ,a ako je nastupila nekroza opet dolazi do deobe celija uz mogucnost nastanka gresaka u DNK i promocije kancerogeneze.Inace kada bi se resio problem slobodnih radikala prakticno bi se resio i problem starenja a ljudski vek bi bio pa recimo 150 godina,ali sve ovo je jos u domenu teoretskih razmatranja.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Jan 21, 2008 8:38 pm 
OffLine Stalni član Stalni  član
Pridružio se: Pet Feb 02, 2007 7:17 pm
Postovi: 75
Slobodni radikali se u organizmu stvaraju, sa jedne strane, kao posledica izlozenosti organizma raznim zagadjivacima, toksinima i jonizujucim zracenjima. Zato su duvanski dim i trans-masnoce u isharani, na primer, veoma stetni, kao i preterano izlaganje UVA i UVB radijaciji, a da ne pominjem gama-zracenje, X-zracenje i sl. Sa druge strane, slobodni radikali se stalno stvaraju kao rezultat normalnih biohemijskih procesa koji se desavaju u nasem organizmu. Neke celije imunog sistema, na primer, proizvode veoma potentne slobodne radikale koje koriste da ubiju bakterije i viruse - to je tzv. prva linija odbrane organizma. Vise o tome mozes nauciti iz imunologije.
Zdrav organizam ima veoma fine mehanizme kako da svoje celije zastiti od slobodnih radikala, sto je severus veoma lepo opisao u predhodnom postu. Medjutim, desava se da su ti mehanizmi nedovoljno efikasni da odbrane sve celije. Razlog tome moze biti prterana izlozenost stetnim faktorima, ali i insuficijencija tih mehanizama odbrane, kao i nedostatak vitamina – koji pored mnogih drugih funkcija u organizmu imaju i antioksidativna svojstva (vitamin E, vitamin C, vitamin A, itd.), zatim inflamatorni procesi, i da ne duzim.
Danas se mnogi lekari (kao i biolozi) slazu da je vecina hronicnih bolesti, kao sto su koronarne, inflamatorne, kancer i neuroloske bolesti, povezana sa dejstvom slobodnih radikala – posebno ako je to dejstvo dugotrajno.
Zato, da bi svom organizmu pomogli u odbrani, esencijalno je imati zdrave navike. Izbalansirana ishrana sa sto vise povrca i voca raznih boja – odlicni izvori antioksidanata (kojih, ako se ne varam ima preko 500 otkrivenih – a najpotentniji su pored vitamina E i C, antioksidanti u borovnicama i ostalom jagodicastom vocu, naru, crvenom kupusu, kiviju, paradajzu, crvenim paprikama, i sl.). Izbegavati trans-masnoce (hidrogenizovane masti – hydrogenated fats and partially hydrogenated fats) – margarini, euro-kremovi, majonezi, przena hrana iz restorana brze hrane (przena u hidrogenizovanim uljima), uopste gotovi proizvodi, uklucujuci cipsove, grickalice, pohovana gotova jela…Drugo, smanjiti izlaganje stetnim faktorima spoljasnje sredine – ako je nemoguce izbeci zagadjeni vazduh i ostatke pesticida i herbicida u hrani, bar je moguce izbegavati duvanski dim i solarijum i piti cistu vodu! Kao trece, ali ne manje vazno, smaniti stres ili nauciti da na stresne situacije odreagujes smirenije – time svom telu pomazes da sve funkcije obavlja kako valja.

Pozdrav,

macence


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Jan 21, 2008 9:23 pm 
OffLine Aktivan član Aktivan član
Pridružio se: Sub Jan 12, 2008 5:36 pm
Postovi: 145
E hvala puno.Pre ovoga znao sam sam samo ono sto se govorilo u novina ma o zdravlju,tipa vitamin A eliminise slobodne radikale.Ali sada mi nije jasno kako ih to on neutralise,tj. da li im jednostavno preda elektron pri cemu postizu stabilnu el. konfiguraciju ili na neki drugi nacin?I sta bude onda sa slobodnim radikalom,mislim dali se izbaci iz organizma ili ostane u njemu?I sta bude sa sa vitaminom A(ili bilo kojim drugim antioksidansom) nakon neutralizacije?I takode sam citao da postoje neki antioks. koji se sami regenerisu.Kako? E znam da je puno pitanja ali sta cu kada sam radoznao... :lol: :lol: :lol: :oops: :oops:

_________________
Salux ae grotti,prima lex esto!!!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Jan 26, 2008 6:07 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sub Dec 22, 2007 9:07 pm
Postovi: 1484
Lokacija: VMA
Svaka cast! Pravo malo predavanje iz medicine! :wink: :D

_________________
sva pitanja u vezi kalkuloze urotrakta (kamen u bubregu i mokraćnim kanalima) mozete poslati na [email protected]


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Jan 27, 2008 5:29 am 
OffLine Stalni član Stalni  član
Pridružio se: Pet Feb 02, 2007 7:17 pm
Postovi: 75
Zlett,

Da bi razumeo prirodu i mehanizam delovanja antioksidanata najbolje je da podjes od osnovnih oksido-redukcionih procesa u zivoj celiji.
Evo jedan mali primer - dosta pojednostavljeno. Kada se u Krebs-ovom ciklusu raskine kovalentna veza izmedju kiseonika i vodonika u karboksilnoj grupi (-COOH), kao rezultat nastanu slobodni radikal - molekul sa jednim elektronom viska (-COO-) i redukovani ostatak - u ovom slucaju proton (H+). Taj nespareni elektron odmah preuzme oksido-reduktaza, pomocu koenzima NAD, a ona ga dalje preda electron transportnom lancu koji je smesten u unutrasnjoj membrani mitohondrije. Osnova elektron transportnog lanca su razne oksido-reduktaze, ciji su koenzimi i kofaktori mali molekuli kao CoenzimQ10 ili Citohrom C, Ti koenzimi i kofaktori se naizmenicno oksiduju (ekscituju - postaju nakratko slobodni radikali) i redukuju (vracaju u stabilno stanje), pri cemu electron prelazi uvek sa molekula gde ima visu energiju na molekul gde ima nizu energiju. Pri nekim od ovih prelaza elektrona oslobodjena energija se iskoristi za rad protonskih pumpi (takodje u kompleksu elekrton-transpornog lanca) koje prenose protone iz matriksa mitohondrije u medjumembranski prostor i tako stvore razliku u koncentraciji H+, a samim tim i razliku u pH vrednosti i naelektrisanju. Taj potencijal pokrene enzimski kompleks ATP-azu (isto deo lanca u membrani), koja sada otvori prolaz za vracanje protona u matriks, a njihov rad, tj. oslobodjenu energiju iskoristi za stvaranje molekula ATP iz ADP i fosfata. Stvoreni ATP ce posluziti kao izvor energije u nekom drugom procesu, gde je energija potrebna. Krajnji primalac elektrona u ovom primeru je kiseonik (O2) za koji kazemo da se redukuje do vode., a oksidovana karboksil grupa sa pocetka price postane ugljen-dioksid.
U ovom primeru slobodni radikali ne prave stetu, posto je proces strogo lokalizovan i regulisan. Sada, zamisli mnostvo drugih oksido-redukcionih procesa u celiji – neki su slicni ovome primeru, a neki razliciti, pa je razumljivo postojanje mnostva drugih koenzima i kofaktora, od kojih su neki vitamini, a mnoge mozemo sami da sintetisemo.
Medjutim, kada se desi da neki slobodni radikal pocne da pravi stetu po celiji, na primer pocne da oksiduje membranu (peroksidacija fosfolipida), njega mogu da zaustave vec pomenuti enzimi gluatation peroksidaza i superoksid dizmutaza, ali i molekuli kao oksido-reduktaze, tj. njihovi koenzimi i kofaktori. I u ovom slucaju elektron ce da se sa slobodnog radikala (na primer O-, peroksida ili superoksida, gde ima ogromnu slobodnu energiju) predje na molekul gde ima nesto nizu energiju, na primer CoQ, a ovaj na sledeci, na primer vitamin E, pa je sledeci neki karotenoid – derivat vitamina A, pa je sledeci neki derivat vitamina C, na primer - sve dok se ta ogromna energija elektrona ne ugasi (Quench). Zato te molekule zovemo antioksidanti.
Kod biljaka su oksido-redukcioni procesi jos komplikovaniji, posebno u procesu fotosinteze, pa ne cudi zasto tamo ima mali milion raznih antioksidanata. Za biljku su to koenzimi i kofaktori oksido-reduktaza, ali i razni pigmenti koji apsorbuju svetlost – tj. elektrone (kvante) svetlosti.. E sad, kakav je mehanizam dejstva biljnih antioksidanata u nasem organizmu (onih koji nisu vitamini) – to je pitanje za nekoga ko se zaista time bavi. Koliko ja znam, tema je prilicno vruca u nauci.
Inace, kao i svi drugi molekuli u celiji, koenzimi i kofaktori se recikluju dokle god je to moguce, a kada izgube na kvalitetu, onda se razlazu. Visak se izbacuje, ali ako su rastvorljivi u mastima, onda se taloze u organizmu.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Jan 27, 2008 4:23 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sub Dec 22, 2007 9:07 pm
Postovi: 1484
Lokacija: VMA
Ako ovako nastavite, na kraju sve ovo da se sjedini pa da se izda knjiga :lol:
Lepo, lepo...... :wink:

_________________
sva pitanja u vezi kalkuloze urotrakta (kamen u bubregu i mokraćnim kanalima) mozete poslati na [email protected]


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 12 Posta ] 

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 97 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: