Da zabiberim...
Šta je zdravo? - Postoji mali milion definicija. Na jednom kraju sveta imate zdrave, radno sposobne stogodišnjake čija se ishrana mahom, tokom celog života, sastojala od mleka i mlečnih proizvoda (vrsta mleka: zavisno od životinja koje se na tom podneblju gaje: krave, ovce, koze, jakovi, kamile,...). Na drugom kraju sveta imate zdrave i radne stogodišnjake čija se ishrana bazira na namirnice životinjskog porekla (kuvano, pečeno, dimljeno meso, ... često uz velike količine soli kao konzervansa). Na trećem kraju sveta imate zdrave i radne stogodišnjake čija se ishrana uglavnom bazira na žitarice i povrće. Jedna škola kaže jedite što više voća, uključujući i banane, pomorandže, limun, kivi... A postoji i mišljenje da ishranu treba bazirati na namirnicama koje se nalaze, tj. uspevaju u okruženju u kome jedinka odrasta i to u onom peridu kada ih ima u svežem stanju.
Počeću od sebe: Ja obožavam da jedem banane i pomorandže više nego jabuke. I uz to mi je takav organizam da kada nešto ne volim da jedem to jednostavno ne može da stigne do želudca već se već iz ždrela vraća nazad. Imam devojčicu koja za petnaestak dana puni dve godine. Ne hrani se baš nešto posebno zdravo. Zašto? - Pa, loša finansijska situacija, između ostalog, i kada nešto neće onda neće. I to nema nikave veze sa onim što ja jedem ili ne jedem: Od nje sklanjam jedino namirnice sumnjivog porekla, previše začinjenu hranu. Ono što može da jede ili pije u manjim količinama a obožava, kupuje se u malim pakovanjima. Npr. u sokovima bi se udavila i tu ne dolazi u obzir litarsko pakovanje jer, mali mućak, zna kada je dno i nema zaustavljanja dok se ceo tetrapak ne isprazni, bez obzira što joj sipamo u čašu (dobra ja za reklamu Bambijevih krekera... Još, još, još,... još). Pa, sad da li da je pustim da mi satima neutešno plače zbog uskraćene čaše soka ili da je gledam veselu i srećnu? (to je pitanje za psihologe) Moje rešenje se zasniva na maloj prevari: Evo, tebi bebo sokić i to je sve. Da se razumemo i ja sam bila i još uvek sam za to da se deca hrane zdravo i prirodno. Ali, od mnogih svojih principa bila sam prinuđena da odustanem. Nije bitno čega ima i čega nema u kući, čime se roditelji, braća/sestre hrane, bitno je i okruženje: Ono što ne proba u kući, probaće u vrtiću, parkiću,... uzeće od druge dece. Možete da uvedete "policijski čas" u kući ali ne možete da ga nametnete ni prvom komšiji a kamoli celom naselju.
Možda ima i ovde onih koji misle da je batina iz raja izašla, ali moje mišljenje nije takvo. Suze, tuga, patnja u najranijim godinama života ostavljaju veoma negativne tragove, koji mogu da ostanu skriveni sve do nekih zrelih godina. Nemoguće je da im se povremeno ne zamerimo, jer uvek će biti situacija kada će mo biti prinuđene da im kažemo NE ili da ih nateramo da urade nešto što im se apsolutno ne sviđa (kao što je odlazak kod lekara i dozvoljavanje da im se udari injekcija/vakcina) ali u situacijama kada je neophodno zaštiti ih - da ne budu povređena, da se ne razbole, da ozdrave...). Ne vidim razlog zašto bi iko od nas dizao buku oko toga šta potpuno zdravo dete jede. Uvek ima izuzetaka, npr. ne treba detetu dati da jede buđav hleb. Mislite da ne znaju šta je dobro, znaju oni to mnogo bolje od nas.
Konkretno: Što se tiče masne hrane. Genetski je predodređeno koliko osoba može da toleriše masnu hranu. Ima osoba koje čitav život mogu da jedu mast i slanunu i da posle toga nemaju problema sa holesterolom i zakrčenim krvnim osoboama. Na drugoj strani su osobe koje mogu da zarade pošten holesterol od samo jedne kapi masti. Apsolutna većina je negde između, sa većom ili manjom tolerancijom na masnoće.
Evo vam jedan mali test zdravlja povrća. Lepo kupite paradajz na pijaci, donesite ga kući, operite ga, obrišite ga i zagledajte ga. Imate šansu 99% da na svakom plodu vidite ubod igle, najčešće jako blizu peteljke/drške - tim postupkom se ubacuju hemikalije koje ubrzavaju zrenje ploda i održavaju svežinu i čvrstinu. Eto vam zdrave hrane. Hoćete zdravo, kao što neko već napisa: Kućica i baštica u šumici, pa motiku u ruke, pa još ako nađete domaće seme kod neke starije bakice, a ne ono iz kesica ili bar sačuvajte seme za narednu godinu.
Osim španskih serija na TV i vikend romana, postoji i drugi izvori razonode. Nisu sve naučne emisije suvoparne (BBS ima dosta dobrih emisija, npr.) i nije sva naučna literatura dosadna (postoji edicija: popularna nauka, koja na prvi pogled zastrašujuće naučne oblasti, na plastičan način približava običnim ljudima).
I, umesto da ovde raspravljamo o tome šta dete sme a šta ne sme da jede, lepo ugasite komp, TV i dete za ruku pa se igrajte. Igrajte i one igre koje su vama totalno glupe a njemu/njoj zanimljive (smejaće te se tome jednoga dana). Ko zna možda ga uz igru naučite da je "trava" (zeleniš) veoma ukusna i zanimljiva? Ne razumeju klinci pojmove ZDRAVO, SKUPO, MORATI, i slično... U njihovom je glavama jedan potpuno drugačiji svet, svet prepun vedrih boja... Biće vremena za sive oblake... Ne moramo baš mi da ih navlačimo na njihovo nebo.
Toliko od mene, pa ko razume... razume-o/la je...
|