Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1189 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 ... 80  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Okt 12, 2008 7:19 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Okt 12, 2008 8:23 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
BLITVA
Može se gajiti direktno iz semena ili rasadom. Seje se sukcesivno od februara do jula, na dubini 2-4 cm sa 10-20 g semena na 10 m. Gaji se na rastojanju između redova od 20-35 cm i u redu 5-30 cm. Često se mora proređivati kada je u fazi 1-2 lista.

Zeleni listovi blitve (mangold, lisnata cvekla) (Beta vulgaris ssp. cicla fam. Chenopodiaceae) i zadebljale bele svetložute ili crvene lisne drške koriste se za variva.

Blitva nema velike zahteve za toplotom i svetlošću. Najbolje uspeva na srednje teškom, plodnom zemljištu. U bašti se đubri sa 20-30 kg stajnjaka i sa 50-80 kg NPK (15:15:15) đubriva, a u biobašti sa 15-20 kg komposta na 10 m2. Dve trećine đubriva daju se pred setvu, a trećina za prihranjivanje kada je u fazi 6-8 listova. Seje se od ranog proleća do polovine juna za letnju ili jesenju potrošnju, odnosno od avgusta i septembra za potrošnju u rano prolede. Može se gajiti direktno iz semena ili rasadom. Seje se sukcesivno od februara do jula, na dubini 2-4 cm sa 10-20 g semena na 10 m. Gaji se na rastojanju između redova od 20-35 cm i u redu 5-30 cm. Često se mora proređivati kada je u fazi 1-2 lista. Kada se gaji iz rasada seje se u mlake ili otvorene leje (10-30 g na metar kvadratni) i rasađuje posle 30-50 dana.

U toku vegetacije zaliva se 2-4 puta i tada su listovi sočniji i, po potrebi, plitko okopava.

Blitva se bere otkidanjem dva do tri spoljna lista rozete tokom 2-3 meseca. Zavisno od sorte (lukulus, lionska i dr.) ostvaruje se prinos od 30-60 kg na 10 m.

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Okt 12, 2008 9:36 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
:D


Poslednji put menjao sati dana Ned Okt 12, 2008 9:38 pm, izmenjena samo jedanput

Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Okt 12, 2008 9:38 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
Blitva :D
njam njam


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Okt 12, 2008 11:01 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Blitva

Sastojci
blitva
ulje
so
bijeli luk

Priprema
Zadebljale vrhove odsijecite. U ključalu posoljenu vodu stavite blitvu. Kroz 15-ak minuta probajte da li je skuvana (dužina kuvanja zavisi od starosti biljke).
Procijedite, malo pouljite, dodajte bijeli luk, posolite i služite uz kuvani krompir i ribu.
Možete i izmiješati blitvu sa kuvanim krompirom i tako poslužiti

Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Okt 12, 2008 11:03 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
BILTVA

Uštipci sa šunkom i blitvom

5 jaja,
200 g brašna,
100 g maslaca,
50 g parmezana,
100 g šunke,
1 veza blitve,
ulje,
so.

Blitvu oprati, blanširati i iseckati.
Staviti na vatru da proključa 3 dl vode, maslac i malo soli. Skloniti sa vatre i odjednom dodati celu količinu brašna snažno mešajući varjačom. Posudu vratiti na vatru, pa neprestano mešati sve dok smesa ne postane glatka i počne da se odvaja od zidova suda. Skinuti sa vatre i prohladiti.
U prohlađenu smesu umešati cela jaja. Dodati strugani sir parmezan (ili neki drugi tvrdi žuti sir), šunku iseckanu na kockice i pripremljenu blitvu. Sve lepo sjediniti.
Zagrejati ulje u odgovarajućoj posudi; Kašikom uzimati smesu, pa pržiti uštipke. Vaditi na papirnu salvetu da se ocede od masnoće, a zatim ređati u činiju.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Okt 12, 2008 11:09 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
BLITVA

Lisnata pita sa sirom i blitvom

Sastojci
testo
7 deci hladne vode
1,200 gr. brašna tip 500
3 kašike ulja
1 kašika soli
2 kašike masti
2 kašikice brašna
nadev
1/2 kg sitnog slanog sira
1/2 kg blitve ili spanaća
soli
2 jaja
malo poriluka

Priprema
zamesiti testo od vode,brašna,ulja i soli,testo treba da bude srednje tvdoće i dobro izrađeno nesme imati grudvice ili žilice po sebi,podeliti testo na 4 dela, i ta 4 dela svaki podeliti još na 3 dela.
ta 3 dela svaki razvaljati u krug prečnika oko 15 cm i svaki krug premazati sa smesom od 2 kašike masti i 2 kašikice brašna( ta smesa je za sve kore koje treba premazati) koje treba dobro umutiti tako da bude penasto,i ta 3 kruga treba složiti jedan na drugi tako da se dobije jedna kora,tako uraditi i sa ostala tri dela.Svaku koru treba premazati sa tom smesom jer one se od te smese listaju,i ostaviti ih da odstoje jedno pola sata i onda razvlačiti kore na stolnjaku .
blitu sitno iseckati i posoliti kako bi ona omekšala bez blanširanja,malo da od odstoji ,dodati sir ,jaja.

Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Okt 12, 2008 11:14 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
Slika


Brokoli


Često se u našoj sredini mešaju brokoli i prokelj, zbog sličnog naziva, a i zato što obe biljke, još uvek, nisu uobičajeni deo prosečne srpske trpeze. Povremeno možemo čuti: "Brokoli, jesu li to oni kupusići ili ono što se u restoranima obično služi uz ribu i krompir?" Da bismo razrešili neke od dilema, danas ćemo reći nešto više o ovom ukusnom povrću i pravoj riznici vitamina.

Brokoli je član porodice kupusa i najsličniji je karfiolu. Smatra se da ova biljka potiče iz Italije, a Italijani je nazivaju "brokolo", što bukvalno znači - kupusov cvet.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Okt 12, 2008 11:15 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
Brokoli


Brokoli je sve češći gost i na našim pijacama, kao i bolje snabdevenim marketima. Dve najčešće vrste su purpurno crveni i zeleni brokoli. Treba odabrati onaj čiji su cvetovi čvrsti i kompaktni, bez žutih glavica, jer je to znak prezrelosti. Može se koristiti sirov kao salata, pržen na malo ulja ili obaren na pari. U našoj tradicionalnoj kuhinji brokoli je malo ili nimalo zastupljen kao povrće, pa ga zbog toga mnogi nerado jedu. Međutim, treba imati u vidu da ga stručni timovi, a na osnovu saznanja do kojih su došli u svojim istraživanjima, preporučuju kao veoma važan sastojak u ljudskoj ishrani, jer ima puno razlog za to. Prvo sadrži veliku količnu antioksidantnih vitamina A, Ce i E, koji usporavaju oštećenje ćelija izazvano slobodnim radikalima.

Ovo povrće sadrži gotovo dvostruko više vitamina Ce nego pomorandža. Brokoli se posebno preporučuje trudnicama jer sadrži veće količine folne kiselina i9 vitamine iz grupe Be. Zatim sadrži kalcijuma, magnezijuma, kao i znatne količine gvožđa. U najnovijim istraživanjima naučnici su sok dobijen od brokule dodavali stanicama raka, nakon čega je 95 odsto obolelih stanica odumrlo. Brokuli je, dakle, na vrhu top-liste zelenog povrća koje podstiče proces uništavanja zloćudnih stanica. Redovnim uzimanjem brokolija u naučnim krugovima se smatra posebno korisnim i za prevenciju raka dojke, a koji se povezuje s viškom ženskih hormona estrogena. Stručnjaci ističu da žene koje unose velike količine folne kiseline smanjuju rizik da obole od raka materice i pluća.




Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Okt 12, 2008 11:54 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Brokoli frittata

Ovo jelo sa brokolijem i jajima fantastično je za doručak, a može se poslužiti i kao hladno predjelo.
Recept je, inače, iz food magazina.
Prijatno:-)

Sastojci
1 glavica brokolija
1 crvena slatka paprika
2 kašike rastopljenog neslanog putera
8 jaja
1/2 kašičice soli
1/2 kašičice mljevenog bibera
1 šolja (250 ml) slatke pavlake (u tečnom stanju)
2 kašike svježe sjeckanog peršuna
1 šolja (250 ml) narendanog sira (gauda ili cheddar)

Priprema
Zagrijati rernu na 400°F (200°C). Odvojiti brokoli na cvjetove, oprati ga i dobro posušiti.
Papriku isjeći na kockice, pomiješati sa brokolijem i staviti u pleh.
Zaliti rastopljenim puterom, dobro izmiješati
i fino, ravnomjerno rasporediti po plehu.
Po želji, možete da pečete u okruglom ili dubljem četvrtastom plehu.
Staviti u zagrijanu rernu i peći 10 min.
U međuvremenu, dobro umutiti bjelanca i so.
U drugoj činiji umutiti žumanca, pavlaku, biber i peršun, dok se ne dobije glatka masa.
Dodati rendani sir i polovinu umućenih bjelanaca. Izmiješati drvenom kašikom i dodati ostatak bjelanaca. Ponovo izmiješati drvenom kašikom i smjesu odmah ravnomjerno rasporediti po vrućem
brokoliju i paprici.
Vratiti u rernu i nastaviti sa pečenjem 20-25 min.
Voditi računa da jelo ne izgori. Ako rerna peče jako, smanjiti temperaturu.
Površina treba da bude fine, zlatne boje. Pečeno jelo izvaditi iz rerne i toplo sjeći na željene komade.

Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Okt 13, 2008 12:02 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
BELA GLINA

Glina cisti telo spolja i iznutra

O lekovitim svojstvima gline pisao je jos otac medicine Hipokrat. On je opisao vise nacina njene primene u vreme tadasnjih vojnih pohoda kada su vojnici obolevali od dizenterije, tifusa i raznih infekcija i lecili se pijuci rastvor gline. Kasnije je medicina potvrdila da glina ima lekovita svojstva i da potstice odbranbene mehanizme organizma.

Savremeni covek osudjen je da unosi razne industrijske preradjene namirnice pretezno zivotinjskog porekla koje remete fiziolosku ravnotezu. Toksini se taloze, a kada njihova kolicina prevrsi svaku meru nastaju bolesti. U laksim slucajevima to su prehlade i hronicna zapaljenja, a u tezim nastupaju degenerativna oboljenja - od reume, koznih tumora do karcinoma.

Glina ima moc da :

- procisti organizam u tolikoj meri da se cak izgubi i miris znoja

- vezuje, drenira i potom izbacuje necistoce koje su u limfi, tkivu i krvi.


Glina je "zemlja koja se jede", koliko god to zvucalo nestvarno. Unoseci je u organizam, povecava se otpornost na sve otrove. Ona omogucava bolje iskoriscavanje hrane, snabdeva celije vitalnom energijom i ozivljava ih.

Koristi se kod mnogih bolesti, narocito kod arterioskleroze, anemije, oboljenja disajnih puteva, infekcija koli bakterijama, crevnih oboljenja, trovanja, cira, viska stomacne kiseline, kod bolnih menstroacija, promena na kozi i opadanja kose.

Za glinu mozemo reci da deluje iznutra i spolja. Koristi se u kozmetici kao maska za lice, sa uljem od maslina, ricinusa ili badema odlicno regenerise kosu.


Nacin koriscenja gline za unutrasnju upotrebu


Glinu "za jedenje" treba kupiti u biljnoj apoteci. Proizvodi se u granulama ili finom prahu. Iz nje mora da bude odstranjen pesak.
Najaktivnija je zelena glina mada postoji i crvena, zuta, siva i bela.

Priprema:

Staviti uvece jednu kasicicu gline u prahu u pola litre vode, ne treba je mesati jer se glina sama rastvori tokom noci u vodi.

Prva nedelja - ujutro, na prazan stomak, pijte glinu ne mesajuci je (ostavite talog na dnu case).

Druga nedelja - ujutro na prazan stomak pijte glinenu vodu koju ste prethodno promesali drvenom kasikom i ostavite da malo odstoji.

Treca nedelja
- posto ste promesali rastvor gline u vodi drvenom kasikom, popijte ga odmah, na prazan stomak.

Prva kura glinom trebalo bi da traje tri nedelje. Posto ste pauzirali nedelju dana, treba da zapocnete drugu kuru glinom, potom kure glinom primenjujete tokom smene godisnjih doba

Bela glina leči dermatite. Koristi se u kozmetičkim tretmanima lica i ruku (nestaju bore),

Zanimljivo je da glinu nikad ne treba pripremati u metalnim sudovima i metalnim priborom. Jendom iskoriscena glina (maska, talog) se ne moze vise koristiti. Preliva se prokuvanom ili negaziranom mineralnom vodom. Vremenska distanca izmedju uzimanja lekova i gline mora biti najmanje dva sata. Ne ostavlja nikakve hemijske zaostatke u organizmu, pa se moze smatrati ekoloskim proizvodom. Negativni efekti gline prakticno su nepoznati.
Bela glina moze da se koristi i spolja, ali zelena ne moze i “iznutra”.

ODLICAN PILING

Od bele gline (kaolina) i u domacoj radinosti je moguce napraviti odlican i efikasan piling. Kasicicu-dve praha pomesajte sa malo mlake vode, dodajte nekoliko kapi limunovog soka i bademovog ulja. Smesu naneti na cisto lice i vlaznu kozu. Posle dvadesetak minuta neznim, kruznim pokretima odstraniti osusenu masu sa lica. Sa glinom se odstranjuju i izumrle celije i necistoca. Lice umiti, navlaziti ruzinom vodicom, naneti hidratantnu ili hranljivu kremu.

ZA CISTU I ZDRAVU KOZU

Maske, oblozi i pakovanja od gline smiruju upale koze, odstranjuju bubuljice, akne, mitesere, sprecavaju crvenilo i fleke, poboljsavaju formiranje kolegena i elastina, koji su vazni za sto trajniji izgled mlade i sveze koze. Pomesati 2-3 kasicice bele gline sa nekoliko kapi limunovog soka i negazirane mineralne vode da se dobije homogena smesa. Smesu naneti na cisto lice i drzati 20-30 minuta. Umiti lice negaziranom mineralnom vodom i naneti hidratantnu kremu.

PROTIV BORA

U borbi protiv bora odlicne rezultate je pokazala sledeca maska: zumance pomesati sa 80 g jogurta, dodati kasicicu praha bele gline i nekoliko kapi vitamina C (ako je koza masna dodati nekoliko kapi limunovog soka, a za suvu kozu dodati nekoliko kapi bademovog ili maslinovog ulja; za osetljivu kozu dodati kasicicu meda). Masku naneti na ocisceno lice i ostaviti da deluje 20-30 minuta, posle cega treba dobro oprati lice, isprskati ga mineralnom vodom i uz blagu masazu naneti hranljivi serum ili kremu.

ZA BELE ZUBE

Prah od bele gline je najbolje i najefikasnije prirodno sredstvo za ciscenje i beljenje zuba koje stiti zubnu gledj. Ujedno smiruje i hrani desni.

PROTIV STRESA

Kadu za kupanje napuniti vodom temperature 38 stepeni u kojoj su razmucene tri-cetiri kasike gline. Zbog odredjene kolicine radioaktivnosti koju glina poseduje, u kadi treba ostati najvise 15 minuta. Ovakva kupka ima izuzetno blagotvorno dejstvo na citav organizam, relaksira, otklanja umor i stres, a koza tela postaje glatka, svetla i elasticna.Mala

Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Okt 13, 2008 12:33 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Slika

Beli miso



Miso je fermentisana pasta sojinih zrna, morske soli, gljivice kođikin uz dodatak ječma ili pirinča. Ona se na Istoku proizvodi i koristi već 1300 godina. To je jedan od najzdravijih, najukusnijih i najprimenljivijih dodataka hrani. Marukura slatki beli miso je vrhunski proizvod iz biološkog uzgoja i najpopularniji je miso u Japanu. Zanatlijski ga proizvodi porodica Okada. Odlikuje ga lagan, slatkast, osvežavajuć ukus. Ovaj miso je naročito pogodan za korišćenje u sosovima, umacima, prelivima za salate.


■ lekovita svojstva:

Miso se preporučuje:

- za pravilan metabolizam jer je bogat mineralima

- za poboljšanje varenja jer sadrži žive enzime, koji direktno pomažu u procesu varenja hrane i podstiču lučenje sokova u želucu (proteini životinjskog porekla prouzrokuju truljenje i kiselost a miso neutrališe i eliminiše te posledice

- za izdržljivost jer sadrži velike količine glukoze koja nam daje energiju a zimi sprečava osećaj hladnoće

- za srčana oboljenja jer miso sadrži linolinsku kiselinu i lecitin koji rastvaraju holesterol u krvi; veoma je koristan u sprečavanju arterioskleroze i visokog krvnog pritiska

- za uspostavljanje hormonalne ravnoteže kod žena

- za sprečavanje osteoporoze

- za sprečavanje alergija

- za sprečavanje pojave tuberkoloze

- pušačima se preporučuje za ublažavanje loših efekata pušenja

- za lepotu jer hrani kožu koja dobija gipkost i svežinu

- miso je sposoban da se ugradi u radioaktivne supstance i da ih eliminiše iz organizma putem stolice; miso štiti od raka

Miso sadrži enzime i latobacile nastale u procesu višegodišnje prirodne fermentacije, a koji omogućavaju bolje lučenje sokova u želucu, lakše varenje i veću iskorišćenost hranjivih materija. Miso sprečava truljenje, gasove, loše varenje hrane i na taj način sprečava razvoj kiselosti organizma.

Miso sadrži: 9,7mg proteina, kompleks B vitamina, obilje kalcijuma, fosfora, gvožđa, natrijuma, kalijuma, bioflavonida.

Sadrži lecitin i linolinsku kiselinu, koji rastvaraju holesterol, i sprečavaju pojavu ateroskleroze.
Jedan tanjir miso supe dnevno pojačava otpornost organizma na sve bolesti i preventivno deluje na pojavu raka.

■ način pripreme:

Neka osnovna pravila ili predlozi za primenu slatkog, belog misoa nasuprot tamnom, slanom misou su:

- beli miso je odlična zamena za mlečne proizvode (umesto mleka ili putera možete ga staviti u krem supe; sa tofu sirom, limunom ili pirinčanim sirćetom dodajte ga umesto pavlake u premaze i umake)

- da biste istražili punu gamu ukusa belog misoa istražite mogućnosti njegove primene u pripremi sosova i preliva za salate; beli miso i pirinčano sirće, koje je prirodno fermentisalo, stvaraju ukusnu, osvežavajuću kiselu mešavinu (primena ove mešavine ima veoma dugu tradiciju u japanskoj kuhinji), a dodavanjem ulja, luka, mirođije, začina, pirinčanog, tofu sir, tahinija... dobićete odličan salatni preliv

Instant miso supa

Od već skuvane supe od povrća odvojite 2,5 dcl i umešajte sa kašičicom miso paste. Dobijenu mešavinu razmutite sa ostatkom supe. Pošto je miso prirodno slan, on zamenjuje kocku za supu. Supa nikako ne sme ponovo da uzavri jer će miso na taj način izgubiti važan deo svoje hranljive vrednosti.

► za one koji žele da znaju više:

zanimljivost:
"U Nagasakiju su se, smeštene na jednakom odstojanju od mesta nuklearne eksplozije, nalazile dve bolnice. U jednoj od njih svi su poginuli, u drugoj je 100 odsto osoblja i pacijenata je preživelo, izuzevši jednog zapadnjačkog sveštenika. Bila je to bolnica Sv. Franje, odeljenje za hronične bolesnike. Pošto je to bila katolička bolnica, Japanci su događaj nazvali "čudo Nagasakija". Direktor ove bolnice bio je čovek po imenu dr Akizuki, kome je sada oko 70 godina. On i njegov pomoćnik svima u bolnici servirali su ishranu na bazi dobro skuvanih žitarica i povrća. Posle eksplozije izneli su džakove sa smedjim pirinčem iz podruma, iako je radioaktivnih padavina još uvek bilo u vazduhu. U, na brzinu napravljenim skloništima, kuvali su pirinač sa morskom solju, miso supom i jako prženim bundevama nekoliko dana, sve dok spasilačke službe nisu doprle do njih. Kao i dr Akizuki, mnogi od ovih ljudi još i danas su živi."

Prema legendi miso su bogovi darovali čovečanstvu za sreću, poboljšanje zdravlja i dugovečnost.Miso je tamna, glatka fermentisana pasta od soje, ječma, pirinča i morske soli, koji su u burićima od kedrovog drveta zajedno stajali duže vreme (od jedne do nekoliko godina). Ukus, izgled i sastav misoa zavisi od sastojaka, dužine fermentacije, regije iz koje potiče, vrste burića u kojem miso fermentira...

Najpoznatije miso paste su:

- širomiso (shiromiso) beli miso,

- akamiso (akamiso) crveni miso,

- kuromiso (kuromiso) crni miso

- hačomiso (hatchomiso).



Sastojci od kojih je napravljen miso predstavljaju nekoliko vrsta energije. Soja predstavlja energiju jeseni (proteinska struktura sojinih zrna pri fermentaciji se razgrađuje na 18 aminokiselina među kojima su i one koje se smatraju esencijalnim). So predstavlja energiju zime,a ječam predstavlja energiju proleća.Tako je stvoren jedan proizvod koji je u energetskom smislu izbalansiran i može se koristiti u svim godišnjim dobima i u svim delovima dana od doručka do ručka i večere. Jedna kašicica misa je dovoljna za pravljenje supe ili kao dodatak nekom jelu.

Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Okt 13, 2008 4:18 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
`bar dan


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Okt 13, 2008 5:57 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Mar 31, 2008 1:52 pm
Postovi: 2263
Lokacija: crno-beli svet
Bela chorba njam-njam

Sastojci:
1 pile
2 shargarepe
1 persunov list
1/2 celer
1 crveni luk
2 krompira
persunov list
1 kashika brašna
malo mleka
malo kajmaka
50 ml slatke pavlake
so
vegeta

Priprema jela:
Stavite pile da se kuva, pa posle izvrsnog vremena dodajte oèišæeno i oprano povræe iseèeno na kolutove. Dodajte i oljusten i na kocke iseèen krompir i na plotni malo zapeèenu glavicu luka.
Kuvajte posoljeno dok meso ne omekša, tada æe i povræe biti skuvano. Kuvano meso izvadite, odvojte od kostiju, pa vratite u èorbu.
Pobiberite, dodajte zaèin, brašno razmuæeno u šolji mljeka , slatku pavlaku i kuvajte dok se brašno ne skuva - otprilike desetak minuta.
Gotovu èorbu sklonite sa šporeta, zaèinite razmuæenim jajima i kajmakom, pospite sitno seckanim peršunom i služite. :D

_________________
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Okt 14, 2008 7:31 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pet Jan 11, 2008 9:09 pm
Postovi: 3467
Voda je hemijsko jedinjenje kiseonika i vodonika. Hemijska formula vode je H2O. Voda je supstanca bez mirisa, ukusa i boje. Temperatura mržnjenja vode je 0 °C, a temperatura ključanja je 100 °C. Čvrsto agregatno stanje se zove led, a gasovito para.

Pre više hiljada godina rana ljudska plemena su lutala tražeći pogodno mesto gde bi se mogli nastaniti. Prvi i osnovni uslov da se neko mesto odabere za osnovno stanište tih plemena bio je prisustvo vode, reke ili jezera. Prve civilizacije su nastale u blizini velikih reka kao što su Eufrat i Tigar a, potom i Egiptu uz reku Nil.
Osobine

Molekul H2O
Voda je tečnost bez mirisa i ukusa koja je prisutna skoro svuda: u okeanima, morima, rijekama, jezerima, gasovita u oblacima, zamrznuta u glečerima ili u velikim podzemnim bazenima ispod krčnjačkih stena. Ovu vodu neprestano koristi živi svijet koji bez nje ne može da živi. Ljudsko tijelo čini 72 odsto vode, pri čemu ono stalno unosi i izbacuje nove količine. Voda je presudna za Metabolizam u organizmu, pošto omogućuje varenje i kasnije rastvaranje hrane u ćelijama, ali i čišćenje ćelija od odpada. Smatra se da bi svakog dana u telo trebalo uneti oko osam čaša vode, ali to nije naučno potkrepljeno pošto mnogi ljudi piju znatno manje vode. kako bi zadovoljila svoje ogromne potrebe za vodom, ljudska civilizacija vodu crpe ispod zemlje, iz reka, ili iz mora, a potom je vodovodima dovodi u gradove, do stanova i česmi. Sva voda, hemijski posmatrana sačinjena je od istog molekula N2O. Ovo nam govori da je voda sastavljena od dva atoma vodonika (N) i jednog atoma kiseonika (O). Električne karakteristike i prostorni izgled ovog molekula su zaista specifične, pa određuju mnoge od dobro poznatih osobina vode.

Agregatna stanja
U zavisnosti od temperature, rastojanja između molekula vode su manja ili veća, a veze među njima jače ili slabije pa se voda javlja u više stanja: čvrsto, tečno i gasovito. Prelazak vode iz jednog agregatnog stanja u drugo postiže se povećanjem ili smanjenjem temperature. Voda prelazi u gasovito agregatno stanje zagrijavanjem do temperature od 100°S. U gasovitom agregatnom stanju molekuli vode su dovoljno međusobno udaljeni da se mogu haotično kretati bez mnogo sudaranja. prelazak vode iz tečnog u gasovito agregatno stanje se naziva isparavanje. U tečnom agregatnom stanju molekuli vode su više približeni i oni poprimaju oblik suda u kome se nalaze. Čvrsto agregatno stanje se pstiže hlađenjem do temperature od 0°S. U čvrstom agregatnom stanju molekuli vode skoro da se i ne pomjeraju i grade čvrstu kristalnu rešetku. Za razliku od tečnog i gasovitog stanja, čvrsto stanje ne mora da poprima oblik suda u kome se nalazi, već je u obliku kristala. Manje je poznato da da voda delimično isparava i na nižim temperaturama od 100°S, ali ne u velikim količinama. Ovo isparavanje omogućuje da voda neprestano kruži u prirodi, iz zemlje ka oblacima, pa potom nazad u vidu kiše i drugih padavina. Sneg je takođe voda, pošto je svaka pahulja kristal leda malih dimenzija.


Anomalija vode
Anomalija vode je veoma važna za život svih vodenih stvorenja. To je u stvari osobina da hladnija voda uvijek bude na površini. Led ima manju gustinu od vode u tečnom stanju pa zato pliva po površini. Voda je najgušća na temperaturi od 4°S, tako da će se u zamrznutim rekama sva voda hladnija od 4°S popeti ka površini. Anomalija vode omogućava da se rijeke i jezera nikad ne zamrzavaju do dna, tako da živa bića u rekama prezimljavaju u toploj vodi. Zbog geometrije svog molekula, voda ima niz specifičnih osobina, kao što je površinski napon-osobina da na svojoj površini voda formira opnu, što omogućuje da se voda uvek drži na okupu i između ostalog, postepeno formira vodene kapi. Voda je vrlo retko čista, bez dodataka i primesa. Voda u kojoj ima samo N2O molekula, naziva se destilovana i dobija se samo u industrijama i labaratorijama, procesim hemijske destilacije.


Provodnik
Voda se smatra dobrim provodnikom električne struje. To i nije sasvim tačno, pošto čista voda, N2O, obično ne provodi struju. Struja kroz vodu protiče zahvaljujući rastvorenim mineralima. Voda koja sadrži izuzetno veliki udeo minerala, naziva se mineralna voda. U njoj se nalaze pojedina jedinjenja koja su korisna za organizam. Mehurići koji se nalaze u flaširanim vodama su najčešće industrijski dodatak dodat radi dužeg trajanja i boljeg ukusa (dodat je gas ugljen-dioksid SO2 koji se dodaje u sva gazirana pića). Za razliku od slatkih, u morskoj vodi je rastvoreno mnogo minerala natrijum-hlorida NaCl (kuhinjska so). Voda je takođe i odličan rastvarač i to joj omogućava višestruku upotrebu. Kada je voda toplija rastvarae je brže.


Tvrda voda
Voda može biti tvrda i meka. To je zato što se u svakoj vodi nalazi rastvoreno na stotine minerala i drugih jedinjenja. Količine ovih jedinjenja su znatno male, ali su veoma značajne za živi svijet. Kada je u vodi sadržaj minerala i jedinjenja visok, za vodu se kaže da je tvrda, a kada je sadržaj nizak za vodu se kaže da je meka.


Brojke
Zbog značaja za opstanak ljudi, voda ima i značajno mjesto u kulturi. Većina svetskih religija vodi pridaje simbolični značaj sredstava za pročišćenje kako od materjalnih, tako i od duhovnih prljavština. U Bibliji se voda spominje 442 puta. U politeističkim religijama , kod starih Grka i Rimljana, svaki izvor vode je imao svoga boga zaštitnika. Grčki filozof Empedokle je vodu smatrao kao jednu od četiri elemetnta, uz vazduh, vatru i zemlju, verujući da je čitev svet sačinjen od njih. Voda obično simbolizuje ravnodušnost. Nepravilna eksploatacija i zagađivanje, ugrozilo je svetske zalihe vode. prema podacima UNESCO-a, u narednih 20 godina rezerve pijaće vode će se smanjiti za 30 odsto. Smatra se da čak 40 odsto svetske populacije već sada nema dovoljno vode za svoje dnevne potrebe. Prema podacima organizacije WaterAid svakih 15 sekundi jedno dete umre od oboljenja izazvanog manjkom vode


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1189 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 ... 80  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 24 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: