Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1189 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56 ... 80  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Dec 13, 2008 10:25 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Hipohondar


Hipohondar živi u jednom zagušljivom, zatvorenom svetu, zaokupljen vlastitim nepostojećim bolestima. Budno motri na svoje telo. Žudno se hvata svakog žiganja, svakog i najamnjeg bola, svake i najbeznačajnije nepravilnosti kao dokaza da je teško, verovatno neizlečivo bolestan. Njegove umišljene bolesti postaju glavni, ponekad jedini istinski važan sadržaj njegovog života.


Obaveštava se o bolestima, opseda lekare, podvrgava se terapijama, ali nije zainteresovan da ozdravi jer, uostalom, i nema od čega. Teško je uvređen kada mu kažu da je zdrav i da mu ništa ne fali. One koji ne veruju u njegove bolesti smatra svojim smrtnim neprijateljima.

Zašto se naš hipohondar ukopava u svoje uobražene bolesti onako kako se vojska ukopava u rovove? Zato što, slično vojsci, tako zauzima položaj koji mu je od velike životne važnosti.

Hipohondrijom uspeva da nekako ispuni svoj inače prazan život. Ispunjava vreme baveći se svojim bolestima onako kao što ga drugi ispunjavaju televizijom, posetama, kupovinama.

Zahvaljujući hipohondiriji, uvek ima pri ruci predmet za razgovor.

Izmišljenim bolestima daje sebi neku posebnu težinu koja mu omogućava da sebe vidi kao neku naročito značajnu i važnu ličnost. Drugi su možda postigli mnogo toga što on nije i nikada neće, ali –zalud im sve to kada niko ne poboljeva kao on. Na stranu sve drugo, ali nema ničeg važnijeg od bolesti i zdravlja. Tako hipohondar sebi osigurava prvenstvo a da uopšte ne mora da se nadmeće i dokazuje.

Hipohondar sebe postavlja u položaj koji mu omogućava da kinji, mrcvari, optužuje druge. Gorko im prebacuje da pogoršavaju njegove bolesti i uvećavaju njegove ionako teške bolove, kako ništa ne čine ne bi li mu pomogli ili bar olakšali njegove muke. Na taj način može da ispolji i iživi svoje neprijateljstvo prema drugima, da razvije svu svoju osvetoljubivost, a da sebe istovremeno proglasi tuđom žrtvom.

Bolesti su hipohondru i veoma delotvorno sredstvo, ubojno oružje kojim pokušava da ovlada drugima. Pošto je teško bolestan, svi moraju da ispunjavaju njegove zahteve i služe njegovim prohtevima, ma kakvi ovi bili. U protivnom će ih optužiti da su samoživi i bezdušni.

Sa umišljenim bolesnikom, međutim, nešto zaista nije u redu. Samo što tu nije reč o ovoj ili onoj bolesti. Nije u redu čitav njegov odnos prema životu i prema ljudima - previše zahteva a premalo daje.

Pored toga što se svojim uobraženim bolestima služi kao oružjem, hipohondar mutno i na jedan prerušen način oseća da sa njim nešto nije u redu. Kao što to često biva, ovo osećanje biva premešteno sa svog pravog na neki drugi uzrok (pogledati tekst „Premeštanje “).

Umesto da se sa tim osećanjem otvoreno suoči i potraži njegove stvarne uzroke, hipohondar, međutim, svojim umišljenim bolestima nastoji da očuva i odbrani svoj duboko pogrešan odnos prema životu i ljudima, umesto da ga menja.


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Dec 15, 2008 11:18 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Hemangiom


Hemangiomi kože su benigni tumori koji su posledica hiperplazije krvnih sudova. Ispoljavaju se u dva oblika: kapilarni i kavernozni.

Hemangioma capillare se manifestuje kao naevus flameus, naevus teleangiectaticus i angioma senile. Naevus flameus se viđa još na rođenju u vidu plavkastocrvenih mrlja lokalizovanih najčešće u predelu lica sa osobinom da spontano regredira. Naevus teleangiectasius je varijanta prethodnog sa osobinom da se povećava proporcionalno rastu kože i ne regredira spontano. Angioma senile su sićušni, multipli, intenzivno eritemni (crveni) tumori veličine zrna sočiva, koji se javljaju kod starijih osoba u predelu trupa ili ekstremiteta.

Hemangioma cavernosum se javlja posle rođenja u vidu eritemnih prominencija različite veličine. Nema osobinu spontane regresije. Angioma stelatum je čest hemangiom lokalizovan na koži lica mlađih osoba. Ispoljava se ograničenom plažom od čijeg se središnjeg dela, koji je jače eriteman, pružaju zvezdasto angiektatični kapilari. Lečenje se sprovodi primenom elektrokauterizacije i krioterapije.

Hemangiomi jetre su najčešći benigni tumori jetre i nalaze se u oko 10% ljudi na rutinskim pregledima (ultrazvuk). Obično su mali, solitarni, ali su opisani i veliki, multipli (hemangiomatoza jetre). Klinički su asimptomatski, osim ako su veliki pa vrše kompresiju okolnih struktura i organa.

Mogu se dijagnostikovati i CT-om sa kontrastom. Najpouzdanija dijagnoza je pomoću blood-pool scintigrafije. Biopsija ovih tumora je kontraindikovana zbog krvarenja kao komplikacije.

Samo veliki hemangiomi koji komprimuju okolne organe i prave ozbiljne kliničke probleme, leče se resekcijom jetre.

Hemangiomi tankog i debelog creva su retki. Mogu uzrokovati manifestno ili okultno krvarenje, retko daju opstruktivne pormene. Krvarenje se manifestuje u vidu masivnih i bezbolnih melena (krvave stolice) ili zagasitocrvene krvi. U slučaju komplikacija lečenje je hirurško.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Dec 15, 2008 11:28 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Hemangiom ( dobroćudni tumor krvnog suda)

Zdravlje iz Božje apoteke- Marija Treben

Sitno isečenim listovima kedra ili cipresa, poznatog i pod nazivom drvo života, napuni se boca do grlića, prelije rakijom od žita, jačine 38-40%, i ostavi 10 dana na suncu ili blizu grejnog tela. Ovom tinkturom, hemangiom se kvasi više puta dnevno.

Sok od mesnatih listova čuvarkuće ( Sempervivum tectorum) presečenih uzduž i stavljenih na hemangiom, može doprineti da ovaj postepeno nestane.

I sok mesnate stabljike nevena dobijen ceđenjem stabljike u sokovniku pomaže u otklanjanju dobroćudnog tumora krvnog suda ( hemangioma). Višestrukom upotrebom šveden bitera takođe se leči ovo tvrdokorno kožno oboljenje.

Navedeni sokovi i tinkture najviše pomažu kod običnog i crvenog mladeža, poremećaja pigmentacije, staračkih pega i belih ograničenih površina na koži ( vitiligo), kao i kod otklanjanja bradavica.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Dec 17, 2008 12:46 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Hobotnica - morski kameleon


Hobotnica ili oktopod je mekušac koji pripada klasi glavonožaca. Ima osam ili deset mišićavih krakova koji se nazivaju ručice. Može dostići dužine do tri metra. Živi uz obale zapadne i južne Evrope i ima je u Jadranskom moru. Hobotnica za ulov svog plena upotrebljava ubojito, otrovno oružje. To su snažne čeljusti koje podsećaju na kljun papagaja, a pomoću kojih ona ubrizgava otrov u telo morskih rakova, riba i žaba, i tako ih parališe da bi ih kasnije na miru pojela. Ovaj otrov opasan je i za čoveka - mesto ujeda, po pravilu, jako otiče, čovek oseća vrtoglavicu i slabost. Ovakvo stanje može da traje od nedelju dana do mesec dana, a događalo se i da su ljudi umirali, ali ti su slučajevi ipak veoma retki. Na svojim dugim kracima hobotnica ima otvore - usisne pijavke pomoću kojih hvata plen. Kada je mnogo gladna, ne bira mnogo plen - jede gotovo sve.



Nijedno živo stvorenje na planeti nije tako izvanredno prilagođeno za opstanak kao hobotnica: pored snažnih pipaka i čeljusti u obliku kljuna, hobotnica ima vid bolji nego orao, pa vidi i u potpunom mraku. Poseduje otrovne žlezde i na leđima ima kanal iz kojeg može snažno da izbacuje vodu, te se pomoću ovog svojevrsnog "mlaznog pogona" kreće veoma brzo unazad kada beži. Ume satima da leži na površini vode i da čak šeta po obali mora. Poseduje i odličnu moć regeneracije - ako ostane bez nekog pipka, on će ponovo izrasti.
Kada je u opasnosti, hobotnica gađa mastiljavom tečnošću neprijatelja, a zatim brzo beži u zaklon. Takođe, hobotnica ima i sposobnost da, poput kameleona, promeni boju svog tela prilagođavajući je trenutnom okruženju za tren oka, pa je hobotnicu veoma teško uočiti kada se, pritajena uz morsko dno ili neke stene, od njih ni u čemu ne razlikuje. I pored svih ovih prilagođenosti borbi za opstanak, hobotnica ima i svojevrsne biološke reflektore - posebne delove kože koji svetle u mraku i koji joj pomažu noću, na velikoj dubini, gde ionako vlada večita tama.



Nauka poznaje više od 100 vrsta hobotnica. Uglavnom su sve to male životinje, ne duže od pola metra. Samo se tri-četiri vrste mogu smatrati krupnim hobotnicama - one dostižu dužinu do tri metra i težinu do 25 kilograma. Hobotnica se plaši ljudi i nikada ih sama ne napada. To se dešava samo u slučajevima kada se oseća ugroženom i kada se brani. Stari Grci i Rimljani lovili su i jeli meso oktopoda. Danas to čine Grci, Italijani i Kinezi koji od njihovog mesa prave salate.




Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Dec 17, 2008 12:52 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
hobotnica - hranljive vrednosti


Grci mariniraju kuhanu hobotnicu u istim omjerima maslinova ulja i crvenoga vinskog octa uz dodatak soli, papra, češnjaka i timijana.

Latinski naziv: Octopus vulgaris
Engleski naziv: octopus
Regionalni naziv: folpo, mrkač, krakatnica
Energetska i nutritivna vrijednost
Usporedba namirnica
Opis i podrijetlo
Hobotnica pripada obitelji Octopodidae i najveći je jadranski glavonožac. Najviše je ima u Sredozemlju, ali njome su bogata i druga mora. Živi na dnu među pukotinama stijena. Čitavo je njezino tijelo snažan mišić obavijen sluzavom kožom. Ima veliku glavu i osam jednakih krakova s dvorednim prianjaljkama, u čijoj se sredini nalaze čeljusti slične kljunu papige. Dio tijela s probavnim i dišnim organima manji je nego što su krakovi, a ima izgled vrećice koja se zove plašt.

Svježa hobotnica mora imati miris po moru, koža joj treba biti vlažna bez sluzi, karakteristične pigmentacije, dok meso treba biti čvrsto i žilavo.
Boja joj je crvenkasto-žuto-smeđa i prilagođava se boji okoline. U tjelesnim naborima krije vrećicu s crnilom koje ispušta kad želi zbuniti svoje neprijatelje. Može narasti do 3 m duljine i težiti do 15 kg. Najviše se hrani rakovima, ribama i školjkama.

Meso ženki je ukusnije. Mužjaci se od ženki razlikuju po izrazito velikim prianjaljkama kojih, međutim, imaju samo nekoliko i ne na svim krakovima.

Energetska i nutritivna vrijednost
Energetska vrijednost 100 g svježe hobotnice iznosi 82 kcal / 343 kJ. Od ukupne energetske vrijednosti 15% čine proteini, 1% masti, a 2,2% ugljikohidrati.

Od minerala, izvrstan je izvor selena (45 mg, što čini 82% RDA), bakra (0,4 mg, što čini 48% RDA), željeza (5,3 mg, što čini 38% RDA), fosfora (186 mg, što čini 23% RDA), cinka (1,7 mg, što čini 17% RDA), dobar je izvor magnezija (30 mg, što čini 10% RDA).

Od vitamina, izvrstan je izvor vitamina B kompleksa piridoksina (0,4 mg, što čini 21% RDA) i dobar izvor pantotenske kiseline (0,5 mg, što čini 10% RDA).

Energetska vrijednost 100 g kuhane hobotnice iznosi 164 kcal/686 kJ od čega proteini čine 30%, masti 2%, a ugljikohidrati 4,4%.

Od minerala, izvrstan je izvor selena (90 mg, što čini 160% RDA), bakra (0,7 mg, što čini 78% RDA), željeza (9,5 mg, što čini 68% RDA), fosfora (280 mg, što čini 35% RDA), cinka (3,4 mg, što čini 34% RDA), magnezija (60 mg, što čini 20% RDA).

Od vitamina, izvrstan je izvor vitamina B kompleksa piridoksina (0,6 mg, što čini 35% RDA) i dobar izvor pantotenske kiseline (0,9 mg, što čini 18% RDA).

DOBAR IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto dnevnih potreba RDA
ODLIČAN IZVOR - pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto dnevnih potreba RDA
RDA - Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine)

Ljekovitost
Hobotnica je izvrstan izvor nekoliko za organizam iznimno važnih mikroelemenata. Primjerice, izvrstan je izvor selena, esencijalnog mikroelementa koji je svakodnevno potreban, ali u malim količinama. U ljudskom organizmu selen je sastavni dio enzima koji djeluje u obrambenom sustavu. Hrana bogata selenom štiti stanice od štetnog djelovanja radikala, omogućuje proizvodnju hormona štitne žlijezde i smanjuje rizik od upala zglobova. U eritrocitima štiti membranske lipide od molekularnog kisika. Pojačava antioksidacijsko djelovanje vitamina E, a nedostatak ovog minerala inače uzrokuje srčana oboljenja. Brojne studije pokazale su da selen smanjuje rizik od pojave raka jer potiče obnovu i sintezu DNA u oštećenim stanicama.

Na egzotičan način priprema se pirjana hobotnica uz dodatak đumbira, češnjaka, šafrana i marsale s kokosovim mlijekom koja se poslužuje s rižom.
Bakar se u hrani nalazi u tragovima, treći je po količini mikroelement u organizmu iza željeza i cinka. Sudjeluje u važnim metaboličkim procesima kao esencijalni dio mnogih enzima. U organizmu pomaže iskorištavanje željeza, neutralizira štetu koju čine slobodni radikali, održava zdravlje kostiju i vezivnog tkiva, pomaže pri proizvodnji pigmenta melanina, omogućava pravilno funkcioniranje štitne žlijezde i živčanog sustava jer štiti živčana vlakna.

Hrana bogata željezom, kao što je hobotnica, potiče prijenos kisika kroz tijelo jer je vezan s proteinom u hemoglobin i mioglobin, molekule koje transportiraju kisik kroz tijelo i mišiće. Željezo održava zdravlje imunološkog sustava, pomaže u proizvodnji energije u tijelu. Iako organizam ima sposobnost skladištenja ovog minerala, njegov je nedostatak danas u svijetu vrlo čest, najčešći od svih nutrijenata. Nedostatak uzrokuje anemiju, stanje pri kojem krvnim stanicama nedostaje hemoglobin i smanjen je dotok kisika, a to uzrokuje slabost, smanjenu koncentraciju, povećanu osjetljivost na infekcije, gubitak kose, vrtoglavice, glavobolje, apatiju i depresiju. Nedostatak željeza u djece može uzrokovati poteškoće u učenju i smanjen IQ.

Cink je potrebno dobiti prehranom na dnevnoj bazi, ali u malim količinama. On pomaže u održavanju normalne razine šećera u krvi, stabilizira metabolizam, sprječava slabljenje imunološkog sustava, podržava optimalan osjet mirisa i okusa, regulator je genetičkih procesa u stanici.

Vitamin piridoksin (B6), pripada grupi vitamina B kompleksa. Hrana bogata tim vitaminom potiče brojne procese u organizmu koji štite živčani sustav, sudjeluje u razgradnji ugljikohidrata te sprječava nakupljanje homocisteina u krvi koji uzrokuje bolesti srčano-krvožilnog sustava jer sudjeluje u otvrdnjenju arterija i stvaranju ugrušaka.

Kupovanje i čuvanje
U nas se hobotnica, najčešće, prodaje svježa ili smrznuta u specijaliziranim dućanima i ribarnicama. Svježa hobotnica mora imati miris po moru, koža joj treba biti vlažna bez sluzi, karakteristične pigmentacije, dok meso treba biti čvrsto i žilavo.

Svježinu hobotnice osigurat ćete i kupnjom neočišćene hobotnice jer stajanjem ona poprima neugodan miris, dok očišćena hobotnica može stajati i nekoliko dana. Za 4 do 8 osoba kupite hobotnicu težine 2–4 kg.

Smrznuta hobotnica dolazi očišćena na plastičnom podlošku obavijena folijom ili u vrećici mase od 500 g. Na našem tržištu rijetko se može naći kuhana hobotnica, a sušena je, nažalost, samo dio naše otočne tradicije.

Svježu hobotnicu dobro je odmah očistiti i upotrijebiti isti dan. Ako to nije slučaj, onda je čuvajte u hladnjaku najviše do dva dana u pokrivenoj posudi. Smrznutu hobotnicu možete čuvati u zamrzivaču u originalnom pakiranju do dva mjeseca.

Priprema jela s hobotnicom
Prije pripreme, svježu hobotnicu potrebno je očistiti. Prvo vrećasti dio tijela hobotnice očistite tako da ga okrenete prema van i uklonite utrobu, ali pritom ne odvajate krakove. Vratite hobotnicu u prirodni položaj pa nožićem odstranite oči, a iz sredine krakova uklonite zubiće. Na kraju djelomično odstranite vanjsku opnu s tijela hobotnice i isperite je pod tekućom vodom.

Mužjaci se od ženki razlikuju po izrazito velikim prianjaljkama kojih, međutim, ima samo nekoliko i ne na svim krakovima.
I dok se veće hobotnice kuhaju i peku, manje možete pržiti ili pripremati na roštilju. Prilikom kuhanja hobotnicu stavite u vodu tako da joj je glava unutra, a krakovi okrenuti tako da se vidi usni otvor. Voda se ne soli, a hobotnica se kuha, ovisno o veličini, 1–2 sata. Prilikom kuhanja hobotnici se može dodati korjenasto povrće ili samo začinsko bilje, poput zrna papra, lovorova lista i kriške limuna.

Kuhana hobotnica rado se priprema na salatu. U nas se ona poslužuje uz dodatak maslinova ulja, limunova soka, aceta balsamica, soli, papra i nasjeckanog peršina. Umjesto limunova soka možete dodati sok limete, a za "vatreniji" okus – nasjeckane čili papričice. Kuhanoj hobotnici možete dodati i povrće poput kuhanog krumpira, graha, šparoga, pečenih paprika i sl. Talijanska salata od hobotnice, iz Firence, sastoji se od kuhane hobotnice i boba te rikule sa salatnim preljevom kojem poseban okus daju sušeni komadići paprika.

Osobito jelo s otoka Ugljena kuhana je hobotnica u aspiku. Naime, kada se hobotnica skuha, stavi se u usku, valjkastu posudu i prelije tekućinom u kojoj se kuhala, koja hlađenjem prelazi u želatinu. Na posudu se stavi teret i ostavi u hladnjaku da se stisne. Tako oblikovana kuhana hobotnica može se lijepo rezati, zatim posoliti, pokapati s malo maslinova ulja i poslužiti s kriškama limuna.

Grci mariniraju kuhanu hobotnicu u istim omjerima maslinova ulja i crvenog vinskog octa uz dodatak soli, papra, češnjaka i timijana. Tako marinirana treba odstajati do 5 dana, a poslužuje se uz kockice kruha i kriške limuna.
Djelomično kuhana hobotnica može se i pirjati na luku i češnjaku s dodatkom rajčice i vina, kao brudet ili na grčki način na luku, komoraču i rajčici.

Sušenu hobotnicu također možete pripremiti na brudet, kao što je pripremaju na otoku Rabu, s tim da je prije pripreme močite u vodi do 12 sati. Poslužuje se uz palentu.

Na egzotičan način priprema se pirjana hobotnica uz dodatak đumbira, češnjaka, šafrana i marsale s kokosovim mlijekom koja se poslužuje s rižom. U umaku od rajčica s mediteranskim začinima, poput ružmarina i bosiljka, pirjana se hobotnica poslužuje sa špagetima, a s malo luka, pancete i kuhanog boba uz pennete.

U Primorju i Dalmaciji ipak je najpoznatija hobotnica ispod peke s krumpirom. Pečenu hobotnicu s roštilja može se jednostavno preliti maslinovim uljem uz dodatak narezanog bosiljka, usitnjenih pinjola i protisnutoga češnjaka ili pomiješati u salati sa svježim krastavcima.

Hobotnica, svježaEnergetska i nutritivna vrijednost na 100 g.

Hranljive tvari Mjerna jedinica Količina
Energetska vrijednost kcal / kJ 82 / 343
Ukupno bjelančevina g 14,91
Ukupno ugljikohidrata g 2,20
Ukupno masti g 1,04
Dijetalna vlakna g 0,00
Kolesterol mg 48,00


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Dec 17, 2008 12:58 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Hrskavica

Hrskavično tkivo ili hrskavica je specifična vrsta vezivnog tkiva koja sadrži čvrstu međustaničnu tvar i hrskavične stanice. Nije vaskularizirana (nema krvnih žila) niti je živčano inervirana. Funkcijski čini potporu mišićima, kostima i olakšava klizanje zglobnih ploština. Nalazimo ju u zglobovima, na rebrima, nosu, uhu, bronhima i intervertebralnim diskovima.


Hijalina hrskavica promatrana mikroskopom
1 Hondrociti
2 Međustaničnu tvar hrskavice
2.1 Perihondrij
3 Vrste hrskavice
3.1 Hijalina hrskavica
3.2 Elastična hrskavica
3.3 Vezivna ili fibrozna hrskavica



Hondrociti
Hrskavične stanice - hondrociti, smještene su u šupljinama (lakunama) međustanične tvari okužene izrazito bazofilnom čahurom. Hondrociti imaju kuglasti ili jajoliki oblik. U citoplazmi su razvijeni hrapavi endoplazmatski retikulum, mitohondrije i Golgijevo tijelo. Proizvode i izlučuju sastojke matriksa, a to su molekule proteoglikana i kolagen. Stanice mogu biti pojedinačne ili u nakupinama. Područje međustanične tvari, slabije bazofilno od čahure, koje okružuje više lakuna naziva se teritorij. Teritorij zajedno sa pripadajućim stanicama čini funkcionalnu i morfološku jedinicu hrskavičnog tkiva - hondron. Područje između teritorija naziva se interteritorij. Hrskavica raste na dva načina (apozicijski i intersticijski rast). Diferencijacijom stanica perihondrija u hondrocite raste apozicijski, a diobom hondrocita mitozom raste intersticijski.


Međustaničnu tvar hrskavice
Međustaničnu tvar hrskavice je izgrađena od amorfne mase čiju osnovu čine agregati proteoglikana, strukturni glikoproteini i kolagena vlakanca ili vlakna. Kod hijaline i elastične hrskavice nalazimo kolagena vlakanca građenih od kolagena tipa II, a u vezivnoj hrskavici nalazimo kolagena vlakna od kolegena tipa I. Proteoglikani su povezani u proteoglikanske agregate hijaluronskom kiselinom te sadrže glikozaminoglikane: hondroitin-4-sulfat, hondroitin-6-sulfat i keratan sulfat. Glikoprotein hondronektin je posrednik prijanjanja honrocita uz kolagen. Ima konzistenciju kaučuka odnosno automobilske gume te se može rezati i savijati. Funkcionalna obilježja hrskavice daje tako međustanična tvar, a posebno vlaknata komponenta. Hrskavično tkivo ne sadrži krvne žile te se prehranjuje iz vezivnog tkiva koji okružuje hrskavicu - perihondrija.


Perihondrij
To je ovojnica od gustog formiranog vezivnog tkiva. sastoji se od dva sloja. Vanjski, fibrozni sloj je satavljen pretežito od vlakana, a unutarnji, kambijski sloj je izgrađen od pretežito vezivnih stanica. Perihondrij ima ulogu u zaštiti, prehrani (bitna je difuzija), izgradnji i regeneraciji hrskavice. Regeneracija ide iz stanica kambijskog sloja i u male djece može biti gotovo potpuna.


Vrste hrskavice
Postoje tri tipa hrskavičnog tkiva:

Hijalina (staklasta) hrskavica
Elastična hrskavica
Fibrozna (vezivna) hrskavica

Hijalina hrskavica

Hijalina hrskavicaNajzastupljenija je u tijelu. Ima veliku količinu homogene međustanične tvari u koju su uklopljena kolagena vlakanca bez ikakvog pravila u raznim smjerovima. Kolagena vlakanca su građena od kolagena tipa II. Veliki dio matriksa čine proteoglikani koji zadržavaju vodu koja je potrebna za difuziju radi prehrane hondrocita. Za vrijeme razvoja izgrađuje skelet trupa, udova i donjeg dijela lubanje. To je prolazna hrskavica koja predstavlja model za izgradnju definitivnog koštanog skeleta. Podložna je degenerativnim promjenama, slabo regenerira te propada starenjem.


1- Leđna moždina, 2- Dorzalna grana, 3- Spinalni ganglij, 4- Ventralna grana, 5- Spinalni živac, 6 i 7- Intervertebralni disk, 6- Anulus fibrosus, 7- Nucleus pulposus, 8- Tijelo kralješkaHijalina hrskavica formira rebrene hrskavice, nalazi se u grkljanu, dušniku i većim bronhima, te na svim zglobnim površinama. Kod zglobne hrskavice perihondrij ne postoji, već se ona prehranjuje iz sinovijalne tekućine.

Elastična hrskavica
U međustaničnoj tvari elastične hrskavice, osim kolagenih vlakanaca, izgrađuje i mreža elastičnih vlakana koja se može prikazati specifičnim bojanjem (WEG, orcein). Žućkaste je boje, elastičnija i savitljiva. Sadrži vlakanca koja izgrađuje kolagen tipa II. Nalazi se u uški, vanjskom slušnom hodniku, epiglotisu te malim hrskavicama grkljana i bronha.


Vezivna ili fibrozna hrskavice
Prijelazna je forma prema vezivnom tkivu. U matriksu prevladavaju vlakna kolagena tipa I u paralelnim snopovima među kojima se nalaze područja hijaline hrskavice tipične građe. Vezivna hrskavica građena je od od otočića hijaline hrskavice smještenih u gustom vezivnom tkivu. Ona na svojoj površini nema perihondrija. Smještena je u području intervertebralnih diska, u simfizi stidnih kosti, te na hvatištu pojedinih tetiva za kost.


Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Dec 20, 2008 2:25 am 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sub Dec 22, 2007 11:25 pm
Postovi: 1276
HIPOKRATOVA ZAKLETVA

U času kada stupam među članove lekarske profesije
svečano obećavam da ću svoj život staviti u službu humanosti.
Prema svojim učiteljima sačuvacu dužnu zahvalnost i poštovanje.
Svoj poziv cu obavljati savesno i dostojanstveno.
Najveća briga ce mi biti zdravlje mog bolesnika.
Poštovaću tajne onoga ko mi se poveri.
Održavaću svim svojim silama čast i plemenite tradicije lekarskog zvanja.
Moje kolege ce biti braća.
U vršenju dužnosti prema bolesniku neće na mene utacati nikakvi obziri,
vera, nacionalnost, rasa, politička ili klasna pripadnost.

Apsolutno ću postovati ljudski život od samog početka.
I pod pretnjom neću popustiti da se iskoriste moja medicinska znanja,
suprutna zakonima humanosti.
Ovo obećavam svečano, slobodno pozivajući se na svoju čast


Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=jb6WHPsj ... re=related

ACTA EST FABULA. SAPIENTI SAT .
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Dec 20, 2008 10:05 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
" C "

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Dec 20, 2008 10:10 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917

Cikorija
- sirotinjska kafa

Biljka koja se u narodnoj medicini koristi za jačanje imuniteta

Cikorija lat. Cichorium intybus u narodu je poznatija kao vodopija, goluguza, kažiput, konjska trava, radić, sunčevo cveće itd. Raste svuda kao korov, najviše pored staza i puteva, po pašnjacima i livadama i obodima šuma. Ponegde se gaji radi korena od koga se spravlja surogat kafe (cigura). Cela biljka je gorka i vrlo čvrsta tako da se teško kida i čupa. Vadi se u jesen, tako što se očisti od zemlje i nadzemnih delova, iseče po dužini, zatim naniže na konac i suši u hladu na promajnom mestu. Listovi i cvetovi, koji su retko u upotrebi beru se za vreme cvetanja.

Cikorija se uglavnom koristi u narodnoj medicini za lečenje oboljenja jetre, zatim kao sredstvo za jačanje, a takođe pomaže u varenju hrane i sastavni je deo mešavina za prolećno čišćenje organizma. Za jačanje organizma i protiv malokrvnosti upotrebljava se sok svežeg nadzemnog dela biljke, dok se čaj priprema od osušenog korena i koristi kod bolesti jetre i žučnih puteva.

Interesantna je upotreba ove biljke kao zamena za omiljeni crni napitak, poznatija kao „Frankova cigura“ ili „sirotinjska kafa“. Sprema se tako što se koren ispeče i samelje u prah, a zatim skuva, procedi i gusti sadržaj se dodaje kafi u odnosu 3:1 (kafa: cikorija). Pošto je inulin polisaharid koji hidrolizom daje fruktozu ili voćni šećer, kod nas ga u narodnoj medicini koriste dijabetičari.

CIGURA

- tri male šolje integralnog pirinča
- jedna mala šolja pšenice
- šoljica i po azuki pasulja
- dve male šolje leblebija
- šolja korena od cikorije (cigura, vodopija)

Sve sastojke propržiti dok ne postaju zlatno braon, te ih samleti u fini prah (janoa) koji će se koristiti za pravljenje kafe. Na jednu šolju ključale vode, dodati jednu veliku kašiku janoa i kuvati 5-10 minuta.

Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Dec 20, 2008 10:15 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Celer prijatelj krvnih sudova

Celer je povrće koje se može nabaviti tokom cele godine i dobro ga je uvesti u redovnu ishranu jer povoljno deluje na zdravlje. Ima samo 7 kalorija, magnezijuma 320mg , folata 16 mcg na 100g korena.

Reč celer potiče od latinske reči celeri, koja znači brzo delovanje, i zaista brzo povoljno deluje na zdravlje. Lišće i koren su bogati osnovnim mineralima, vitaminima i nutritijentima kao i esencijalnim uljima koji biljci daju snažan i karakterističan miris. Ova ulja imaju dejstvo na nervni sistem i deluju smirujuće.

Naučnici su dokazali da celer sadrži ftalide - supstance koje deluju relaksirajuće na arterije i omogućavaju im da se šire, takođe smanjuju količinu hormona stresa koji takođe utiču na kontrakciju krvnih sudova. Potvrđeno je da deluje na smanjenje koncentracije lošeg holesterolOMEGOL

Lišće celera je dobar izvor vitamina C, koji pomaže da se smanje simptomi prehlade i poboljšava reakciju imunog sistema.

Korisan je obolelima od artritisa zbog visokog sadržaja natrijuma koji pomaže da kalcijum i magnezijum ostanu rastvoreni. Da bi imao optimalno dejstvo treba koristiti sok od korena i listove u salatama. Pomaže i kod reume i kostobolje.

Celer ima antispazmolitično delovanje pa je koristan obolelima od astme, bronhitisa, tuberkuloze.


Redovnim korišćenjem celera, ljudi skloni stvaranju kamena u bubrezima ili žučnoj kesici može sprečiti njihovu pojavu.

Celer sadrži fitoelemente nazvane kumarin koji uklanjaju slobodne radikale i sprečavaju ih da oštećuju ćelije, takođe potstiču bela krvna zrnca koja napadaju i eleminišu potencialno štetne ćelije, uključujući čelije raka. Utvrđeno je da jedan od sastojaka celera - acetileniks, zaustavlja umnožavanje ćelija raka.

Na kraju jedan ukusan recept:

Pečeni celer

Sastojci za 4 porcije
Za testo:
100 g mekanog brašna
100 g brašna od krompira
200 ml hladne vode
1 supena kašika maslinovog ulja
sitno seckan peršun, koper (nemački: Kerbel), bosiljak

200 g celera sečenog na štapiće (debljine prsta)
ulje za pečenje
so Priprema
Oba brašna pomešati sa vodom dok ne postane glatko testo, dodati maslinovo ulje, peršun, koper, bosiljak. Provlačiti štapiće kroz testo i peći u vrelom ulju. Ostaviti na kuhinjskom papiru da se ocedi od masti i posoliti.

U ovom testu mogu da se peku i šargarepe, boranija, ili ruzice karfiola Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Dec 20, 2008 10:21 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
CIMET

Latinski naziv: cinnamomum zeylanicum

Sinonimi: kaulin, cimit

Opis biljke: spominje se 2.800 godina p.n.e. Postoje stotine vrsta i podvrsta cimetove biljke.

Kao zacinske, koriste se dve vrste: cejlonski i kina-cimet, koji potice iz Burme. Cejlonski cimet stiže u prodavnice u štapicima i ima nežniju i prijatniju aromu, a ukus mu je ljuto oštar, slatko-peckav. Sadrži 1,5 do 4% eteričnih ulja. Najbolje vrste kina-cimeta mirišu oštrije, a ukus im je peckavo-ljut i sladak dok je hemijski sastav kao kod cejlonskog cimeta.

Cimet se dva do tri puta godišnje sece sa svakog stabla, zatim se preko noci umotava u kokosove asure da bi fermentirao. Nakon toga se ljište spoljna i srednja kora, a upotrebljava se samo nežna, unutrašnja. Deset takvih tankih kora uvijaju se jedna u drugu i se suše (prvo u senci, a zatim na suncu). Tako cimet dobija svoju žućkasto-smeđu boju.


Lekoviti deo biljke: kora (koristan je samo njen unutrasnji, svetloružiččasto-smedji deo) dok se ostali delovi upotrebljavaju kao začin.

Lekovito delovanje: Cimet je aromatik, korigens, hemostatik, adstrigens. Jača srce. Deluje kao stomahik (jača želudac, otklanjja grčeve, dezinficijens probavnih organa, pomaže varenju, stvaranja previše kiseline i sluzi u želudcu, kod grčevitog povraćanja, krvavih proliva). Pospešuje mokrenje. Delijje protiv gihta. Blagotvorno deluje kod krvarenja iz materice, te kod prejake i preduge menstruacije ili posle porođaja.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Dec 20, 2008 10:26 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Cimet i Med

Istraživanja su pokazala da ova izvanredna mešavina meda i cimeta, blagotvorno deluje u slučaju bolesti srca, infekcije mokraćnih kanala, loše probave, prehlade, akni i bubuljiica, gubitka kose, zubobolje...

Moćna kombinacija

O lekovitosti meda odavno se sve zna, a ovaj pćelinji proizvod blagotvorno deluje na zdravlje, i u kombinaciji sa raznim biljem. Mešavina koja važi za pravu"bombu zravlja", jeste med sa cimetom, biljkom poznatom po antiseptičkim i antibaktericidnim svojstvima. Medicinska istraživanja pokazala su da kombinacija meda i cimeta ublažava tegobe u slučaju bolesti srca, infekcije mokraćnih kanala, loše probave i prehlade, a sprečava i leči akne i bubuljice, alopeciju... Med i cimet čiste probavni trakt od parazita i bakterija koji usporavaju varenje i uzrokuju nagomilavanje toksina u organizmu. Redovna upotreba meda i cimeta povečavaju životnu energiju, daju osećaj zadovoljstva i spokoja.

Recepti na bazi meda i cimeta

Srčana oboljenja

Od meda i cimeta napraviti smešu koja se maže na hleb. Najbolje je uzimati je za doručak, a smanjuje nivo holesterola, sprečava pojavu srčanog udara i ujednačava srčani ritam.

Ujedi insekata

Napraviti ujednačenu smesu od jednog dela meda, dva dela mlake vode i kašičice cimeta u prahu. Nežno utrljati preparat na mesto uboda. Bol ili svrab trebalo bi da se povuku u roku od 1-2 minuta.

Opadanje kose

Mešavinu od tri kašike toplog maslinovog ulja, kašike meda i kašičice cimeta u prahu nanesite na kosu i držite oko 15 minuta, a zatim isperite. Upotrbom ovog preparata postiže se željeno dejstvo u veoma kratkom roku.

Infekcija mokraćne bešike

U čašu mlake vode umešati dve kašike cimeta u prahu i kašičicu meda i popiti. Ova mešavina uništava bakterije u bešici.


Zubobolja


Pomešati kašičicu cimeta u prahu i pet kašićica meda, pa stavljati na zub, tri puta dnevno dok bol ne umine.

Akne i bubuljice

Pomešati tri kašike meda i kašičicu cimeta u prahu i pre odlaska na spavanje naneti smesu na bubuljice. Sledećeg jutra isprati toplom vodom. Svakodnevna primena tokom dve nedelje garantovano uklanja bubuljice.

Napitak za mršavljenje

Pola kašičice cimeta preliti šoljom ključale vode, poklopiti i ostaviti da odstoji 30 minuta. Kad se ohladi, dodati kašiku meda. Pola šolje popiti neposredno pred spavanje, a drugu polovinu poklopiti i ostaviti u frižider. Ujutru, na prazan stomak, popiti preostalu količinu napitka, ali nipošto ne podgrevati-uzeti ga hladnog ili ostaviti da se ugreje na sobnoj temperaturi.
Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Dec 20, 2008 10:30 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Cimet i šećer

11. 05. 2007. Autor: Nikola Tosic


Cimet je jedan od začina koji uvek imam sa sobom. Bukvalno patim od iracionalnog straha da ću se jednog dana probuditi i da neću imati cimet sa sobom kako bi začinio ovsene pahuljice ili muzli. Cimet je poznat po više dobrotvornih zdravstvenih dejstava ali meni je najinteresantnija moć kontrole šećera.

Da biste razumeli prednost cimeta morate da razumete kako vaće telo reaguje na šećer. Kada se šećer u bilo kojoj formi unese u telu on će se ili iskoristiti odmah kao izvor energije ili će se sačuvati kasnije kao masna naslaga. Sad, postoji razlika u brzini reagovanja tela na razne šećere. Neki šećeri su veoma jaki i samim tim ako se ne iskoriste odmah za neki obiman rad odmah se prebacuju u masti. Drugi šećeri su prilično spori i polako se koriste duži period vremena. Ako trčite maraton ili se penjete na Everest korisno je unositi jake i brze šećere. Tj. čak ni tada nije preporučljivo ali je prihvatljivo. Ako se sa druge strane ne bavite ovako ekstremnim fizičkim aktivnostima onda vam brzi šećeri nisu toliko potrebni.

Ovo smo svi već učili na časovima domaćinstva u osnovnoj školi mada malo nas to primenjuje u svakodnevnom životu.

Ono šta nas nisu učili jeste i da je celokupni metabolizam i funkcionisanje tela povezano sa brzinom i snagom šećera koje unosimo (kao što je i sve drugo u telu povezano). Znači unosom jakih šećera stvara se jojo efekat raspoloženja i metabolizma koje prvo skače pa opada. Dok sporiji šećeri održavaju stabilniji i konstantniji nivo fizičkih i psihičkih procesa. Ako se uz brze šećere koristi joč i kofein (jutarnja kafa) onda je efekat ekstreman - raspoloženje i metabolizam naglo skaču da bi posle kratkog perioda opali. Osećaj se kreće od euforije i budnosti do depresije i naizgled bezrazložnog umora.

Znači prvi savet je da se koriste što više sporiji šećeri kao integralna pasta i intergralni pirinač, a da se izbegavaju brzi šećeri kao beli, pa čak i mrki šećer. Takođe namirnice koje kombinuju spore šećere i biljna vlakna imaju još sporije dejstvo.

A sad, tu dolazi i cimet, koji ima odlično dejstvo usporavanja šećera. To znači da kada jedete spore šećere začinjene cimetom imaćete još stabilniji i duži izvor energije.

Npr. odličan doručak se sastoji od ovsenih pahuljica u toploj vodi začinjenih cimetom. Možete dodati jabuku, jagode ili borovnice a umesto kafe može da se pije biljni čaj (npr. južnoafrički rooibos).

Znači:

Spori šećeri su dobri.
Brzi šećeri su loši.
Spori šećeri sa biljnim vlaknima su još bolji.
Spori šećeri sa vlaknima i cimetom su najbolji.



Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Dec 20, 2008 10:32 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Cimet - poboljšava ukus i raspoloženje


Cimet se još pre 4500 godina pominje u jednom starom kineskom herbarijumu ali su za njega znali i Egipcani i Fenicani. Na istoku je tokom milenijuma korišcen protiv prehlada, povišenih temperatura, otežanog varenja, nadimanja, meteorizma i zamora.

Evropljani su ga otkrili 1500. godine kada su Portugalci zauzeli Cejlon. Urodjenici sa ostrva uzimali su ga kao "lek" protiv zamora i za jacanje energije. Pušili su ga i koristili u obliku mirisnih ulja.

Cena cimeta kao zacina je tada bila neverovatno visoka, pa su Holandani i Portugalci sto godina ratovali da bi ga se domogli.

Kasnije, kad su Englezi okupirali Cejlon, stavili su monopol na taj proizvod. Tek pri kraju XIX veka cimet je prestao da bude engleski ekskluzivitet i proširio se po celom svetu.

Bolji su štapici

Najviše se ceni cimet sa Madagaskara, ali i onaj sa Cejlona i Sejšela. Prodaje se u prahu i u štapicima. Bolje ga je kupiti u štapicima zato što cimet u prahu može da bude pomešan sa manje kvalitetnim vrstama. Štapici u stvari predstavljaju urolanu koru drveta koja se kasnije struže radi posipanja hrane.

Kako se koristi

Cimet se "dobro slaže" s cajem i vinom, a ne slaže se s masnocama koje ogranicavaju svojstva koja stimulativno deluju na nervni sistem i krvotok.

Da biste u potpunosti koristili energetski potencijal cimeta, obratite pažnju s cime cete ga kombinovati.

DA

- u caju

- s kiselim mlekom

- s vinom - posipati meso


NE

- posipati šlag

- posipati sladoled

- stavljati ga u mleko i kremove

- posipati kajganu

- stavljati ga u vodu za kupanje

- mirisati ga više puta tokom dana

- sagorevati ga s tamjanom

Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Dec 20, 2008 10:36 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Crvena i Crna Ribizla

Sočna ribizla je bogata vitaminom C, pomaže u lečenju raznih infekcija, bubrežnih tegoba, pospešuje rad creva i podstiče izkučivanje štetnih materija iz krvi. Ribizla je veoma rasprostranjeno voće koje se jede sveže, koristi u kulinarstvu za spremanje džemova, pekmeza i soka, a poznato je i po svojim lekovitim svojstvima. Uspeva na mestima koja su izložena suncu i dobroj ventilaciji, ali neophodna joj je i vlaga.

Crvena ribizla - Ribes rubrum

Crvena ribizlaCrvena ribizla grmovita je biljka koja dostiže visinu od jednog do dva metra, u zavisnosti od kvaliteta zemljišta i položaja staništa. Plodovi ribizle imaju izrzitu crvenu boju, a veličina bobice kreće se od pet do sedam milimetara u prečniku. Bobice imaju kiselkasto sladak osvežavajući ukus, izuzetno su sočne i to je najlekovitiji deo biljke.

Lekovito dejstvo crvene ribizle

Bobice crvene ribizle jačaju apetit i podstiču lučenje žlezda slinovnica... U narodnoj medicini crvena ribizla poznata je kao voće koje otvora apetit, jača organizam i čisti ga od nagomilanih štetnih materija (posebno mokraćne kiseline). Zbog obilja svežih vlakana u semenkama svežih bobica crvene ribizle pospešuju rad creva, a zahvaljujući drugim lekovitim sastojcima ubrzavaju oporavak posle hiruške intervencije.

Slika


Crna ribizla - Ribes nigrum


Crna ribizla veoma nalikuje na crvenu, samo što njeni listovi sa donje strane imaju uljne žlezde. Cvetovi su joj žučkasto-zeleni, a po rubovima crveno-smeđi dok su bobice u početku takođe crvenosmeđe boje, a kada sazreju postaju crvenije i tamnije.

Lekovizo dejstvo crne ribizle

Visok sadržaj vitamina C, crna ribizla sprečava i leči teške infekcije, a pre svega upalu pluća. Plodovi i sok ove biljke veoma su korisni u slučaju bubrežnih bolesti, grčeva i bolova probavnih organa. Preporučuje se za jačanje i čišćenje krvi. Čaj od crne ribizle povoljno utiče na rad bubrega i ublažava tegobe izazvane reumom i gihtom. Plod ribizle i njegove prerađevine potpomažu normalizaciji i stabilizaciji krvnog pritiska, posebno se preporučuje osobama koje su sklone anemiji. Utvrđeno je da sok crne ribizle pomaže u slučaju krvarenja iz desni i proširenih vena i pozitivno utiče na povećanje koncentracije i pamčenje.

Recepti

Čaj od lista ribizle

Čaj od listova crne ribizle preporučuje se u slučaju vodene bolesti, bolnog mokrenja, proliva, kolika, migrena, upornog kašlja i kao preventivno sredstvo protiv stvaranja peska u mokraćnoj bešici.

Dva prstohvata isitnjenih listova crne ribizle izručiti u dva decilitra vode, procediti i piti.

Džem od ribizli

Sastojci:

2 kilograma ribizli
1,5 kilograma šećera
Priprema:

Od šečera sa malo vode skuvati gust sirup i u to dodati očišćene, oprane i dobro oceđene ribizle. Kuvati uz povremeno mešanje oko jedan sat, a gotov džem sipati u zagrejane tegle i staviti u mlaku rernu, da se na površini uhvati korica. Sutradan povezati i ostaviti na tamnom mestu.

Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1189 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56 ... 80  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 4 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: