Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1189 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52 ... 80  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Dec 08, 2008 3:37 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
FIZIČKA I PSIHIČKA KONDICIJA

Hodanje poboljšava fizičku i psihičku kondiciju

Hodanjem, naročito brzim, možemo postići zavidnu telesnu i psihičku kondiciju.

Hodanje nam je zapisano u genima. Kao oblik sportske rekreacije, brzo ili sportsko hodanje ("walking") može nam omogućiti da, bez obzira na dob i na to jesmo li se ili nismo pre bavili sportom, postignemo i održimo zavidnu telesnu i psihičku kondiciju.

Za vreme brzog hodanja kontrolišite otkucaje svog srca pomoću merača, kako biste bili sigurni da je vaš organizam pod optimalnim opterećenjem.

Redovnim i disciplininovanim brzim hodanjem mnogo ćemo učiniti i za naše zdravlje i za dobro raspoloženje. Između ostalog, hodanje povećava kapacitet pluća i pospešuje protok kiseonika organizmom, povećava srčani kapacitet i stabilizuje krvni pritisak, povećava masu, jačinu, izdržljivost i pokretljivost mišićnog tkiva, relaksira, opušta, štiti od pogubnog delovanja svakodnevnoga stresa i čini nas generalno zadovoljnijima. Kako brzo ili sportsko hodanje znatno manje opterećuje organizam, a posebno zglobove, od trčanja, ono predstavlja idealan oblik sportske rekreacije posebno za osobe, ne samo srednje, nego i starije dobi.

Pozitivni efekti rekreacijskog brzog hodanja

Brzo hodanje, atletska sportska disciplina prerasla je u oblik masovne sportske rekreacije prvo u Americi odakle se potom vrlo brzo raširila i širom evropskog kontinenta. Popularnost i masovnost brzog hodanja uopšte ne čudi. U uslovima savremenoga življenja koje karakteriše nedostatak kretanja, brzo hodanje predstavlja idealan način rekreacije za sve, bez obzira na godine i trenutnu kondiciju. Nadalje, pozitivni efekti brzog hodanja vrlo su brzo vidljivi, a rizik od preopterećivanja organizma gotovo da i ne postoji. Stoga je ovaj oblik rekreacije pogodan ne samo za ljude starije dobi nego i za one za koje ostali oblici predstavljaju svojevrstan rizik, dakle za osobe koje boluju na primer od gojaznosti, reume, oboljenja srca i krvotoka, osteoporoze.

Nadalje, od redovnog bavljenja brzim hodanjem koristi ima čitav organizam. Brzo hodanje povoljno deluje na srce i cirkulaciju, organe za disanje, probavu i razmenu materija, mišiće, kosti i zglobove, imunološki i nervni sistem.

Na primer, hodanjem se povećava kapacitet srca i stabilizuje krvni pritisak, povećava se kapacitet pluća, a celokupni organizam se bolje opskrbljuje kiseonikom. Brzo hodanje jača celokupnu muskulaturu, povećava njenu izdržljivost i elastičnost, znatno usporava "trošenje" koštanoga tkiva, hrskavice i zglobova, te tako, između ostaloga, predstavlja izuzetno koristan oblik za prevenciju osteoporoze. Ono doprinosi kvalitetu sna, smanjuje psihičku napetost, doprinosi boljem raspoloženju, ublažava negativne posledice promene vremena, ali doprinosi i boljem trošenju kalorija i topljenju masnoća kod prekomerne težine.

Naročito u starijoj dobi, brzo hodanje povećava pokretljivost, koordinaciju pokreta, doprinosi fizičkoj nezavisnosti od drugih, motiviše za različita postignuća, generalno znatno usporava procese psiho-fizičkog starenja.

Iako je brzo hodanje primereno naprosto svima, postoje kategorije za koje je ovakav oblik rekreacije posebno preporučljiv. Tako se ono, između ostaloga, savetuje osobama koje na radnome mestu uglavnom stoje ili sede, onima koji se ne bave nikakvim fizičkim radom, sportom ili rekreacijom, ili to čine neredovito, onima koji nakon uspinjanja stepenicama ili "žurenja" ostaju "bez daha", onima koji osećaju napetost i bolove u mišićima vrata, leđa i ramena, onima koji nakon promene položaja iz sedenja u stajanje osećaju bolove u zglobovima, onima koji uglavnom sede i voze se u autu, onima koji uglavnom borave u zatvorenom prostoru, te, na primer, onima koji pate od viška kilograma.

Tehnika brzog hodanja

Da bi hodanje, naše uobičajeno svakodnevno kretanje, preraslo u oblik sportske rekreacije ono mora zadovoljiti određene kriterijume.

Prvenstveno, mora biti brže od svakodnevnog hodanja, a koraci učestaliji. Za vreme kretanja telo mora biti gotovo potpuno uspravno, noge (kolena) za vreme oslanjanja na podlogu ispružene, a ruke aktivnije.

Dakle za vreme brzog hodanja gornji deo tela mora biti uspravan, leđa što opuštenija, a pogled usmeren uglavnom ispred sebe, a ne na podlogu kojom se kreće. Ruke koje su savijene u laktu pod kutom od 80 do 90 stupnjeva, rade zamahe uz telo, tj. kreću se ritmički napred i unutra, približno do sredine tela, a potom unatrag i malo prema napolje, otprilike od visine bokova do ramena. Dlanovi moraju biti ili opušteno zatvoreni ili lagano otvoreni. Noga na koju se oslanja (stopalo jedne noge mora uvek biti u kontaktu s podlogom!) za vreme dok je na podlozi mora biti ispružena u kolenu, a savija se tek neposredno pre odvajanja od podloge. Disanje mora biti duboko i usklađeno s ritmom koraka.

Kada je reč o brzini kretanja i učestalosti koraka, najbolji rekreacijski efekat se postiže sa 110 do 130 koraka u minuti. Kako bismo osetili pozitivno delovanje, brzo hodati treba tri puta nedeljno u trajanju od 45 do 60 minuta, brzinom od oko 6 do 7,5 km na sat.

Saveti za početnike

-ako se duže vreme niste bavili nikakvim oblikom rekreacije ili imate zdravstvenih tegoba, pre početka treninga se obavezno posavetujte s lekarom
-ako je ikako moguće, za trening odaberite prirodnu podlogu, dakle stazu u prirodi, parku ili šumarku, radije nego asfalt
-ako hodate u usamljenom području, trenirajte u grupi ili u društvu psa
za trening odaberite udobnu sportsku odeću od prirodnih materijala ili sportsku obuću posebno prilagođenu brzom hodanju koja ublažava pritisak na podlogu
-pri izboru obuće ne štedite novac, i ne zaboravite da ona mora biti za broj veća od običnih cipela
-pri izrazito lošim vremenskihm uslovima trenirajte po sobnoj traci za brzo hodanje
-pre svakog treninga obavezno se rastegnite i zagrejte svoje mišiće
-pre, za vreme i nakon treninga pijte dovoljno tečnosti, najbolje negazirane prirodne vode (posebni energetski napici imaju smisla samo ako hodate duže od sat vremena)
-kako je nadoknada tečnosti posebno važna za vreme treninga, ne čekajte da ožednite, već svakih 15 minuta popijte velik gutljaj vode
vreme treninga uskladite sa svojim bioritmom, najbolje ujutro ili rano uveče
-osim za poboljšanje psiho-fizičke kondicije i zdravlja, trening iskoristite za dobrobiti i na drugim nivoima. Primer, ako hodate sami, iskoristite okruženje te se dodatno psihički opustite uživajući u prirodi, njenim bojama, mirisima i oblicima, trening u grupi, pak, iskoristite za sticanje prijateljstva, negovanje društvenih kontakta, a odlučite li se na trening sa životnim partnerom, poboljšajte komunikaciju i otkrijte nove dimenzije vaše veze.
Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Dec 08, 2008 3:50 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
F kao http://www.youtube.com/watch?v=yPLrXFw7 ... re=related

ili http://www.youtube.com/watch?v=i5SUSmedMm8
http://www.youtube.com/watch?v=Ej1zMxbh ... re=related :lol:

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Dec 08, 2008 4:06 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
I..... meni najdraža http://www.youtube.com/watch?v=stqv_miB ... re=related

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Dec 08, 2008 7:18 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Fizičko i psihičko maltretiranje

Odredjene tehnike ponižavanja i mentalnih manipulacija, za koje se pretpostavlja da su koristile američke snage u zatvorima u Iraku i Kubi, ostavljaju posledice kao i fizičko mučenje, saopšteno je u SAD.

Britanski naučnici su sproveli studiju, objavljenu u Vašingtonu, nad grupom od 279 žrtava mučenja. Naučnici su od 2000. do 2002. godine ispitali žrtve, pretežno muškarce stare oko 40 godina, o emocionalnim i fizičkim traumuma tokom rata.

Jedna trećina njih je rekla da je imala traumu jednom u životu posle fizičkog ili psihološkog mučenja, a 55 odsto ispitanih je reklo da ta trauma i dalje traje.


Psihološki poremećaji i depresije su česte i ponekad trajne kod onih koji su bili žrtve fizičkog, ali i psihološkog mučenja, navodi se u studiji.

Studija je objavljena u trenutku kada su SAD optužene da su njeni vojnici sprovodili tehnike mučenja tokom ispitvanja u zatvorima u Iraku, Avganistanu i na Kubi.

Vlada SAD je demantovala upotrebu mučenja, ali je priznala da je koristila "alternativne tehnike".
Prema svedočenjima žrtava, te tehnike su se sastojale od psihičkih pritisaka.

Zatvorenici su, prema njihovim rečima, bili izolovani nedeljama, mesecima, a neki i godinama, bili su lišeni sna, ostavljeni bez odeće pred ženama ili izloženi ekstremnim temperaturama.

(Beta)

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Dec 08, 2008 7:29 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Fizičko i psihičko maltretiranje

Žrtve porodičnog nasilja više veruju u institucije

Izvor: Beta

NOVI SAD, 24. novembra 2008. (Beta) - Žrtve nasilja u porodici su u poslednje vreme stekle poverenje u institucije pa češće prijavlju te slučajeve, izjavila je danas zamenica pokrajinskog ombudsmana Danica Todorov. Ona je na konferenciji za novinare povodom početka kampanje "Šesnaest dana aktivizma protiv nasilja nad ženama" kazala da je u Vojvodini u ovoj godini policiji prijavljeno oko 3.000 slučajeva porodičnog nasilja. "Ukoliko znamo da se žrtve odlučuju da prijave nasilje u porodici tek nakon 20. ili 25. slučaja fizičkog ili psihičkog maltretiranja, onda je jasno da je broj takvih slučajeva znatno, znatno veći", navela je Todorov. Prema njenim rečima, u 90 odsto slučajeva žene koje su žrtve nasilja imaju i decu, najčešće po dvoje, čime se krug žrtava porodičnog nasilja širi. "To ukazuje i na opasnost od takozvanog transgeneracijskog prenošenja nasilja, jer se iz takvih porodica regrutuju i žrtve i nasilnici, i oni kasnije u svom odraslom životu pokazuju slične navike", objasnila je Todorov. Dodala je da u strukturi žrtava čak 43 odsto čine nezaposlene žene i kazala da je to jasan znak da je ekonomska samostalnost žena ujedno i prvi preduslov za borbu protiv porodičnog nasilja. Ona je ocenila da je kaznena politika prema nasilnicima još preblaga, pa se nadležni organi često odlučuju za upozorenja ili za podnošenje prekršajnih prijava protiv nasilnika a najređe za podnošenje krivičnih prijava, izricanje mera udaljavanja nasilnika iz kuće i mere zabrana prilaska porodici. Danica Todorov je kazala da policija i sudovi veoma često ne mogu da prepoznaju slučajeve psihičkog nasilja u porodici. "Takođe, veoma često se odbijaju i tužbe za nasilje u porodici, a naročito u slučajevima kada žrtva nasilja nema hrabrosti da svedoči u procesu", navela je zamenica pokrajinskog ombudsmana. Todorov je još kazala da se problem porodičnog nasilja ne može iskoreniti ali se može suzbiti i ocenila kao povoljnu činjenicu da je to sve manje tabu-tema u Srbiji. Potpredsednica Skupštine Vojvodine Maja Sedlarević podsetila je da je pokrajinski parlament u septembru usvojio Strategiju za borbu protiv nasilja u porodici u periodu od 2009. do 2012. godine. Sedlarevićeva je ocenila da se na rešavanju ovog problema mora raditi stalno a ne samo tokom 16 dana kampanje. Vojvođanski sekretar za ravnopravnost polova Miroslav Vasin najavio je da će ovaj sekretarijat i u 2009. godini posebnu pažnju posvetiti ekonomskom osnaživanju najranjivijih grupa žena. Vasin je najavio i da će se organizovati obuke u centrima za socijalni rad, policiji i pravosuđu, kako bi zaposleni u nadležnim institucijama bili obučeni za postupanje ne samo sa žrtvama već i sa nasilnicima. Naveo je da će se raditi i na informisanju muškaraca o porodičnom nasilju, a ne samo žena i najavio nastavak podršku projektima izgradnje sigurnih kuća u svom vojvođanskim okruzima. "Činjenica je da su žene još daleko ugroženije od muškaraca. Ali, uspeli smo da ovu donedavno tabu-temu izvedemo iz zone sumraka na svetlo dana", kazao je Vasin.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Dec 08, 2008 7:43 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Frustracija

Vsaka želja ne more biti takoj zadovoljena ali pa je želja celo nedosegljiva. Človek v svoji življenjski dobi naleti na mnogo takšnih ovir. Najboljši primeri so športniki, ki se za rezultate zelo trudijo in so se pripravljeni odreči mnogim dejavnostim, ki jih imajo drugi vrstniki. Kljub vsem naporom in odrekanjem pa ni nujno, da bodo vedno zadovoljni z svojimi rezultati. Takrat ko športnik ne zadovolji svojih pričakovanj, pride do frustracije. Torej frustracija se pojavi takrat ko pride v motivacijskemu delu do ovire in začasno ali dokončno prepreči doseg cilja. Izvori frustracije so lahko različni. Kot smo že omenili se frustracija pojavi kot ovira v motivacijskem delu. Izvor frustracije se lahko pojavi pri zadovoljevanju potreb, odlaganju potreb in pri konfliktu potreb.


Delitev frustracij
Frustracije delimo na zunanje in notranje. Zunanja ovira je ovira, ki nam jo zadajo zunanji vplivi. Primer zunanje frustracije so zapornice, ki nam preprečijo pravočasen prihod na določeno mesto, ko smo pozni. Notranje ovire so nasprotne zunanjim. Notranje ovire so ovire, ki nam jih povzroča naše telo. Na primer trema pred govorom. Vendar ni nujno, da je ta frustracija ovira. Če je frustracija majhna je lahko koristna. Če pa je ta prevelika pa se na odru lahko pojavi blokada in med govorom »zamrznemo«.


Konflikti
Konflikt se pojavi takrat, ko se istočasno pojavita 2 potrebi, ki ju ni mogoče obeh zadovoljiti. Takrat je treba izbrati eno pot. Ker ena pot pomeni oviro za drugo in obratno je taka situacija tudi frustrirajoča. Poznamo več vrst konfliktov:

Približevanje – približevanje
Ta konflikt se pojavi pri dveh pozitivnih ciljih, ki se pojavita naenkrat. Čeprav moramo izbirati med dvema pozitivnima ciljema ni nujno, da je to lahka odločitev. Primer takega konflikta je če si želimo ogledati film v kinu ali iti na zabavo.

Izogibanje – izogibanje
Ta konflikt je bolj neprijeten. Saj moremo izbirati med dvema neprijetnima ciljema. Taki primeri so bolj stresni, saj smo na koncu veliko manj zadovoljni kot pa pri primeru približevanja – približevanja.

Približevanje – izogibanje
Tukaj gre za nasprotujoča si konflikta. Eden ima pozitiven predznak, drugi pa negativen.. Ni nujno, da je pozitiven konflikt pravilnejši od negativnega. Primer je, ko nam med dieto zadiši nedovoljena hrana. Odločimo se lahko med prekinitvijo diete ali nadaljevanjem truda za boljši izgled.

Načine reagiranja na frustracijo
Ljudje niso enako občutljivi na frustracije. Toliko kolikor frustracij prenesemo imenujemo frustracijska toleranca. Večja kot je ta toleranca, bolj smo odporni na frustracije. Nižja kot je ta toleranca, smo manj odporni na frustracije. Obstajajo razlike na stopnjah frustracijah. Otroci imajo zelo nizko frustracijsko stopnjo. Velika prelomnica je vstop v šolo, s tem pridobivajo višjo frustracijsko stopnjo. Najpomembnejše okolje, ki določa kakšno frustracijsko toleranco je družinsko okolje. Vsaka frustracija povzroči motnje v organizmu. Te motnje so anksioznost, motnje v odnosih, zmanjšanje delovnih sposobnosti..


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Dec 08, 2008 7:48 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Flegmona
Flegmona ili celulitis je difuzna upala potkožnog vezivnog tkiva. Upalni proces također se može razviti u vezivnom tkivu zdjelice, retroperitonamskom području, perinefritičnom i intraorbitalnom području. Uzročnici flegmone su streptokoki (najčešće hemolitički), stafilokoki i drugi piogeni mikroorganizmi.


Simptomi
Koža je topla, tamnocrvena, edematozna i vrlo bolna. Poslje 3-4 dana mogu nastati mjehuri i nekrotična žarišta. Celulitis je često pračen limfangitiisom i regionalnim limfadenditisom.

Liječenje: Mirovanje, imobiliziranje (kod flegmone okrajina) i antibiotska terapija (oksacilin ili cefalosporin)


Interdigitalna Flegmona
Nastaje zbog mikroozljeda dlana i infekcije žuljeva. šaka je otečena, često jače na dorzumu, bolna, a prsti između kojih se nalazi gnojna upala malo su razmaknuti i savijeni.

Liječenje: Incizija kroz kožu, potkožno tkivo i aponeurozu u smjeru distalne brazde u dlanu, dreniranje, imobiliziranje i antibiotici


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Dec 09, 2008 9:56 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Čet Avg 28, 2008 10:24 pm
Postovi: 1893
FEBRICET -paracetamol


Paracetamol je jedan od najčešće korišćenih analgoantipiretika. ispoljava jako analgetičko i antipiretičko dejstvo, ali je antiinflamatorno dejstvo prilično slabo.

Primenjuje se oralno. Dobro se resorbuje posle oralne primene, inaktiviše se u jetri procesima konjugacije, pri čemu nastaju glukuronidi ili sulfati.

Posle primene terapiskih doza, mali je broj neželjenih efekata i oni su retki, iako se ponekad mogu javiti alergijske reakcije na koži. Moguće je da regularno korišćenje velikih doza tokom dužeg vremenskog perioda može povećati rizik od oštećenja bubrega. Toksične doze izazivaju mučninu i povraćanje, a zatim posle 24-48h potencijalno fatalno oštećenje jetre. Renalna toksičnost se takođe javlja.

_________________
Ko ne zna, a misli da zna, budala je, ignorishi ga!!!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Dec 09, 2008 11:34 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Fobija


Fobije predstavljaju poseban oblik straha koji se vezuje za određene objekte, situacije, mesta ili aktivnosti. Osobe koje doživljavaju fobijski stah, svesne su da je on nerealan, nelogičan ili čak preteran. Reč fobija potiče od grčke reči fobos što znači bekstvo, užas, panika, strah.


Koliko je čest ovaj poremećaj

Neke su fobije češće od drugih. Čak 10% ljudi oseti fobiju zbog letenja, odlaska zubaru ili prizora krvi godišnje. Takve reakcije se opisuju kao jednostavne fobije. Socijalne fobije su ređe, 25/1000 osoba će ih iskusiti u toku jedne godine. Agorafobiju će imati 30/1000 ljudi, a kod žena će biti duplo više zastupljena. Statistike kažu da se fobije nešto češće javljaju kod žena a i da najveći broj osoba razvija simptome između 20-30-te godine života. Do danas je opisano i proučeno negde oko 200 fobija, mada neki smatraju da ih ima oko 500. Ipak situacija ili objekat straha može biti i iracionalan pa je stvarni broj fobija nemoguće odrediti.

Razlike između fobije i straha

Da bi postojanje straha ukazivalo na fobičan poremećaj potrebno je da strah ometa svakodnevno funkcionisanje osobe, ili da osoba zbog njega trpi. Znači osoba ne boluje od fobije ukoliko se čitav život bojala npr. zmija, ali joj taj strah nije smetao. Dakle o fobiji se govori onda kad strah stvara poremećaje u ponašanju i onemogućava obavljanje uobičajenih životnih funkcija. Ovde se spominju pojmovi fobički karakter i fobička odbrana. Fobički karakter se odnosi na ličnost koja izbegava sve situacije koje mogu stvoriti fobiju, a fobička odbrana se odnosi na bilo koje postupke u kojima se izbegavaju fobičke situacije. Najviši odgovorni činilac nastanka fobije je dečiji strah. Neke dečije fobije nestaju na pragu puberteta, ali manji deo može da se prenese i u odraslo doba. Često nije lako ni dokučiti kod odraslih da li je to neka nova pojava, ili ponovo aktivirana fobija iz detinjstva. Često se prvobitni objekat straha, zameni nekim drugim, novim, a pravi uzrok biva potisnut. To je mehanizam nastanka fobija.

Simptomi

Kada osoba koja pati od fobije dođe u kontakt, ili zna da će uskoro doći u kontakt sa stvarima i situacijama kojih se boji, ona razvija neke akutne fizičke simptome. Anksioznost se može prezentovati velikim brojem simptoma, a različiti ljudi reaguju različitim simptomima. Simptomi napada su: brzo lupanje srca, gubljenje daha, bol u prsima, crvenjenje i znojenje, osećaj bolesti i slabost, drhtanje ruku ili celog tela, smetenost, suva usta.. Iskustvo može biti tako neugodno intezivno da bolesnik često misli da proživljava akutni srčani udar. Neke osobe osećaju reakcje svog tela tako izraženim ekstremnim i van kontrole da imaju osećaj da su tek posmatrači cele situacije, tj. svoje panične reakcije.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Dec 09, 2008 11:35 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Vrste fobija

naziv fobije <------> strah od...
aglofobija <------> bola
agorafobija <------> otvorenih prostora
aerofobija <------> letenja
akrofobija <------> visine
amaksofobija <------> vozila,vožnje
androfobija <------> muškaraca
antofobija <------> cvijeća
antropofobija <------> ljudi
arahnofobija <------> paukova
astrafobija <------> grmljavine,munja
autofobija <------> samoće(drugi naziv je i monofobija)
batrahofobija <------> od žaba
blenofobija <------> od neugodnih tečnosti,sluzi
brontofobija <------> nevremena
glasofobija <------> govora
ginekofobija <------> žena
genofobija <------> sexa
dementofobija <------> ludila
dendrofobija <------> drveća
dromofobija <------> prelaska ulica
emetofobija <------> povraćanja
entomofobija <------> insekata
zoofobija <------> životinja
karcinofobija <------> raka(bolesti)
klaustrofobija <------> zatvorenih prostor
kakofobija <------> ružnoće
ksenofobija <------> stranaca
kinofobija <------> pasa
linonofobija <------> kanapa,gajtana i vezivanja
mizofobija <------> prljavštine i zaraze
nekrofobija <------> bolesti uopšte
niktofobija <------> mraka
numerofobija <------> brojeva
nudofobija <------> nagosti
ofidiofobija <------> zmija
omitofobija <------> ptica
pekatofobija <------> grijeha
pirofobija <------> vatre
siderodromofobija <------> vozova
sitofobija <------> jela
tafofobija <------> omisli da će se biti živ sahranjen
tanatofobija <------> smrti
trihofobija <------> kose
triskaidekafobija <------> broja 13
tripanofobija <------> injekcije
fotofobija <------> svjetlosti
fobofobija <------> straha
fazmofobija <------> duhova
filofobija <------> zaljubljivanja
hemofobija <------> krvi
herpetofobija <------> gmizavaca
hidrofobija <------> vode(drugi naziv je akvafobija)

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Dec 09, 2008 11:38 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Kako se leče fobije


Postoji više načina i terapija.Relaksacija je jedan od prvih oblika liječenja fobija u kom sama osoba pokušava da razbije začarani krug u kome živi.Međutim većini ljudi je potrebna stručna pomoć psihijatra tj. psihoterapija.Nekad je čak potrebno da osoba koristi i propisane lijekove,sedative, sretstva za smirenje.Iako različite terapije mogu biti djelotvorne, smatra se da su neki tipovi terapija najbolji za riješavanje pojedinačnih problema.Za panične poremećaje i fobije najdjelotvornije su spoznajno-bihejvijorističke terapije i desenzitizacija.

U spoznajno-bijhevijorističkim terapijama se ne istražuju samo misli i iskustva pojedinca, već i ponašanja koja uzrokuju stresne situacije.Bijevijoristi smatraju da je svako ponašanje rezultat učenja i da se "abnormalno" ponašanje može zamijeniti odgovarajućim.

Desenzitizacija je pojam koji je uveo južnoafrički psihijatar Joseph Wolpe 1950 i jedna je od najdjelotvornijih terpija.Odnosi se na učenje ljudi da budu opušteni u sitacijama koje ih inače plaše.Riječ desenzitizacija pretstavlja težnju da se ljudi učine što manje osjetljivim na odgovarajuće situacije koje ih plaše.Terapija se sastoji iz sledećih koraka:

1. psihijatar sa pacijentom pravi hijararhijsku piramidu situacija koje najviše izazivaju strah ( npr. za osobu koja se boji paukova na vrhu te piramide će se vjerovatno nalaziti situacija u kojoj on drži pauka),

2.koristeći neku relaksirajuću terapiju terapeut opušta pacijenta i onda od njega traži da zamisli neku od situacija iz piramide, krećući se od najmanje "strašnih" ka "strašnijim" ( npr. osoba će prvo zamisliti pauka na slici, pa daleko od sebe, pa kako mu se pauk približava) ukoliko pacijent postane anksiozan terapeut će mu reći da prestane razmišljati o tome.Ovo se ponavlja više puta dok se osoba ne oslobodi straha pri pomisli na datu sitaciju,

3.tehnika suočavanja pacijenta sa situacijuom koje se plaši zove se suočavanje "in vivo".Terapeut će pokazati kao se treba ponašati u datoj situaciji, ako se nositi sa njom ( npr. odvešće pacijenta u neki park gdje se nalaze paukovi, cilj će mu biti da se približi i dodirne pauka).Ova metoda se ne može uvijek primijeniti jer postoje iracionalni strahovi,koji se ne mogu modelirati.

Razlike između fobije i straha koji svi iskusimo



Da bi postojanje straha ukazivalo na fobičan poremećaj potrebno je da strah ometa svakodnevno funkcionisanje osobe ili da osoba zbog njega trpi.Znači da osoba ne boluje od fobije ukoliko se čitav život bojala npr.zmija,ali joj taj strah nije smetao.Dakle o fobiji se govori onda kad strah stvara poremećaje u ponašanju i onemogućava obavljanje uobičajenih životnih funkcija.

Ovdje se spominju i pojmovi fobički karakter i fobička odbrana .Fobički karakter se odnosi na ličnost koja izbegava sve situacije koje mogu stvoriti fobiju,a fobička odbrana se odnosi na bilo koje postupke u kojima se izbjegavaju fobičke situacije.


Najviši odgovorni činilac nastanka fobija je dječiji strah.Neke dječije fobije nestaju na pragu puberteta ,ali jedan manji dio može da se prenese i u odraslo doba.Često nije lako ni dokučiti kod odraslih da li je to neka nova pojava,ili ponovo aktivirana fobija iz djetinjstva.Često se prvobitni objekat straha , zamijeni nekim drugim,novim,a pravi uzrok biva potisnut.To je mehanizam nastanka fobija.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Dec 09, 2008 11:40 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
" H "

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Dec 09, 2008 11:44 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Sub Dec 22, 2007 11:25 pm
Postovi: 1276
HUNTER!!
:lol: :lol: :lol:

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=jb6WHPsj ... re=related

ACTA EST FABULA. SAPIENTI SAT .
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Dec 09, 2008 11:51 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
HOT SKOT :wink: :lol: :lol:

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Dec 09, 2008 11:52 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
HUBISKUS

Opis biljke: Hibiskus je listopadni ukrasni žbun ili drvo do 5 m visine, sa dosta uspravnih grana. Izbojci su u pocetku dlakavi, kasnije goli. Hibiskus je poreklom iz kine i Indije a ne iz Sirije, iako se negde naziva sirijska ruža. Listovi su sa peteljkom, naizmenicni, sa tri manje više naglašena režnja, po obodu krupno testerasti. Cvetovi krupni, zvonasti, raznobojni, usamljeni u pazuhu listova. gaji se po parkovima i vrtovima, na suncanim mestima. dobro podnisi obrezivanje pa se cesto koristi za formiranje živih ograda. ,

Stanište: Cveta od jula do septembra. Razmnožava se semenom, reznicama i kalemljenjem. Kod nas se bamija gaji u južnim delovima zemlje kao povrce.. .


Lekoviti deo biljke: Za jelo se beru nezreli plodovi velicine prsta.

Lekovito delovanje: . Od Hibiskusa se sprema izvanredan i veoma popularan caj.

Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1189 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52 ... 80  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 10 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: