Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1182 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1 ... 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22 ... 79  Sledeća
Autoru Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 06, 2008 5:51 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
" L "

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 06, 2008 5:55 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
LAKSATIVNI DŽEM

Ovo je lak recept, ispitan na 42 starije osobe u bolnici za stare u Kvebeku.
Pacijenti sa OPSTIPACIJOM koji su svakodnevno uzimali po jednu kašiku džema, povećavali su učestalost crevnog pražnjenja i smanjili zavisnost od laksativa u poređenju sa onima koji nisu uzimali džem.
To je bilo tako uspešno da je bolnica nastavila da "prepisuje" džem kao lek za opstipaciju.

ZA LAKSATIVNI DŽEM POTREBNO JE:

150 gr. URMI bez koštica,
150 gr. SUVIH ŠLJIVA bez koštica,
1 1/2 ŠOLJA KLJUČALE VODE.
Isecite urme i suve šljive na komadiće,spustite ih u ključalu vodu i kuvajte dok se masa ne zgusne. Dobija se količina od oko 20 kašika džema.

Džin Karper
.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 06, 2008 5:57 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
LANENO ULJE

Laneno ulje je postalo jedan od najtraženijih proizvoda na tržištu zdrave hrane, kako zbog preventive tako i zbog lečenja. Istraživanja koja su vršena na lanu i omega-3 masnim kiselinama koje Flax Oil sadrži, pokazala su da je ovaj proizvod jako efikasan kod velikog broja zdravstvenih problema. Laneno ulje se pokazalo dobro kod srčanih oboljenja, jer smanjuje nivo lošeg holesterola i triglicerida, kao i preterani viskozitet krvi. Takođe pozitivno utiče na smanjenje arterosklerotičnih pločica na zidovima arterija
Flax Oil predstavlja preventivno i pomoćno lekovito sredstvo za kardiovaskularna oboljenja, tumore, depresiju, umor, alergije, poremećaje ponašanja, artritis, infekcije (hronične, virusne, bakterijske i gljivične), zapaljenske procese u stomaku, bolesti bubrega, probleme sa kožom (suva koža, psorijaza, ekcem, akne).
Esencijalne masne kiseline koje se nalaze u lanenom ulju igraju vitalnu ulogu u razvoju mozga. Istraživanja su pokazala da nedostatak omega-3 masnih kiselina u toku trudnoće i za vreme dojenja utiče na funkciju čula vida i razvoj mozga fetusa i odojčeta. Eksperiment koji je obavljen u Viskonsinu je pokazao da su školska deca koja su uzimala laneno ulje pokazala bolje rezultate na testovima provere znanja, bolje ponašanje i koncentraciju.
Međutim, najznačajnija karakteristika je da laneno ulje utiče na kancer. Studija sprovedena na 120 žena, otkrila je da je kod žena sa najvećom koncentraciojm omega-3 masnih kiselina u tkivima dojki, postojala najmanja mogućnost da dobiju kancer dojke. Kod žena kod kojih je već postojao kancer dojke, opasnost da se proširi na druge organe bile su minimalne.
Najnovija istraživanja fokusirana su na jedan drugi lekoviti element koji se nalazi u lanenom semenu. Naime, iz lana su izolovani posebni fitohemijski sastojci, nazvani mammalian lignans, koji se u organizmu metabolišu u jedinjenja koja se bore protiv kancera, ili ga sprečavaju. Otkriveno je da ova jedinjenja sprečavaju nastanak raka dojke i crevnog trakta tako što normalizuju metabolizam hormona odgovornih za ta oboljenja. Američko društvo za borbu protiv raka je objavilo da kod jedne od osam žena oboljenje nestaje. Na žalost, rak dojke može biti prisutan čak četiri godine pre nego što se detektuje. Takođe, mnoge žene pogrešno misle da ako niko iz njihove familije nije imao kancer, ne postoji bojazan da se baš kod njih pojavi. Činjenice pokazuju da većina žena kod kojih je dijagnozom utvrđen kancer nisu imale porodične predispozicije. Ovo je ujedno i upozorenje svim ženama da preduzmu potrebne mere predostrožnosti da do oboljenja ne dođe. Jedna od ovih mera, i to vrlo efikasna, je i korišćenje lanenog ulja, što doktori svakako preporučuju.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 06, 2008 6:01 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Laneno ulje -majonez



POMEŠATI:
3 KAŠIKE ULJA OD LANA
3 KAŠIKE MLEKA
3 KAŠIKE SURUTKE
1 KAŠ. SOKA OD LIMUNA
ILI 2 KAŠ. JABUKOVOG
SIRĆETA
1 KAŠIKA SENFA
1/2 KAŠIČICE SOLI

DORUČAK DR.BUDVIG

POMEŠATI:
3 KAŠ. ULJA OD LANA
2 KAŠ. LANENOG BRA-
ŠNA
2 KAŠIKE MLEKA
1OO G. SURUTKE
1 KAŠIKA MEDA
(PO UKUSU VOĆE,SUVO
VOĆE, ZAČINI...)

OPTIMALNA DOZA ZA OBOLELE OD RAKA IZNOSI 3 SUPENE KAŠIKE LANENOG ULJA DNEVNO. UMESTO LANENOG ULJA MOŽE SE KORISTITI 150-200 GRAMA SVEŽE SAMLEVENOG LANENOG SEMENA

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 06, 2008 6:05 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
LECITIN



Lecitin je materija koja se može naći u prirodi, naročito u biljkama, i od izvanredne je važnosti za ljudski organizam. Glavna funkcija lecitina se ogleda u tome, što sprečava taloženje velikih količina masti u jetri. S obzirom da naša ishrana uglavnom, sadrži znatno više masnoća od one koja je potrebna organizmu, može se reći da je lecitin neophodan gotovo svakom čoveku.

Glavni sastojci lecitina su kolin i inozitol.


Uzimanje lecitina se preporučuje ljubiteljima masnih jela, gojaznim osobama, onima koji troše velike količine alkohola.

Lecitin je potreban za održavanje holesterola u rastvorenom stanju u žučnom mehuru, to jest za sprečavanje nastanka žučnog kamena (holesterolski kamenac). Snižava nivo holesterola, onemogućava njegovo taloženje u krvnim sudovima pretvarajući ga u oblik koji je rastvorljiv u vodi, te se tako izbacuje iz organizma. Samim tim, smanjuju se opasnosti od infarkta i zakrečenja krvnih sudova.

Lecitin je neophodan i za detoksikatornu funkciju jetre, zahvaljujući njemu, omogućeno je delovanje enzima na otrove rastvorljive u mastima.

Inozitol se javlja u namirnicama biljnog porekla, na primer u soji. Učestvuje u građenju ćelija, taloži se u velikim količinama u moždanim ćelijama. Kod neposrednog delovanja u moždanim ćelijama, inozitol formira jedinjenje koje stimuliše centre za memoriju.
Iz tog razloga se preporučuje đacima, starijim osobama kao prevencija senilnosti, za jačanje memorije.

Povećava otpornost na bolesti. Značajno dejstvo ima u smanjenju, a u pojedinim slučajevima čak i potpunom otklanjanju bolova u zglobovima. U slučaju naročito jakih bolova može se uzeti čak i tri puta veća doza od propisane. Predoziranje je nemoguće. Neophodan je i onim sportistima, čije učinke ometaju bolovi u zglobovima.

Lecitin ima vrlo povoljan uticaj na funkcionisanje nervnog sistema, na poremećaje ciklusa sna i na otklanjanje raznih strahova, jer poseduje blagotvorno umirujuće dejstvo.
Reguliše varenje, sprečava zatvor i neprijatno nadimanje. Zahvaljujući njegovom korišćenju lakše se podnose i uticaji meteoroloških frontova.

Lecitin smanjuje opadanje kose, kosi vraća zdrav izgled i sjaj, sprečava nastanak ekcema.

Za stare i depresivne osobe bez apetita, idealno je sredstvo za jačanje, okrepljivanje i osveženje organizma.

Njegovo redovno konzumiranje sa medom, podstiče funkcije mozga.



Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 06, 2008 6:15 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
LOTOSOV KOREN

Lotos je višegodišnja biljka koja čiji koren ima čestu primena orijentalnoj medicini i to u otklanjanju različitih zdravstvenih tegoba.


lekovita svojstva:

Lotos koren sadrži: nelbumin, aparagin i skrob. Nelbumin stimuliše telesne tečnosti i mišićno tkivo, a asparagin stimuliše izbacivanje otpadne sluzi iz pluća i bronhijalnih puteva. Lotos je hranljiv i daje mnogo energije jer lotosov skrob sadrži 13 % jednostavnih šećera.

Lotosov koren povoljno deluje kod:

prehlade
upale sinusa
za ublažavanje kašlja
proletnih alergija
kod problema gornjih puteva disajnog aparata
rastvaranja viška sluzi u telu
povoljno deluje na bubrege jer pomaže izbacivanje viška tečnosti
Posebno se preporučuje astmatičarima i kod akutnog i hroničnog bronhitisa.


Koren lotosa je veoma koristan kod prolećnih alergija od kojih vremenom niko od nas nije imun. Prema makrobiotičkom pristupu zdravlju alergije ukazuju na postojanje potpune neravnoteže u organizmu te prezasičenosti pojedinih organa.


■ način pripreme:


Lotos koren osušen prirodnim putem, spreman je za upotrebu posle natapanja u vodi. Može se kuvati u varivima, supama ili obicnoj vodi nekoliko minuta. Kada je izrezan na kriške veoma dekorativno izgleda na tanjiru u kombinaciji sa azuki-pasuljem, sa arame ili hijiki algama

1 kašičica komadića lotosa kuva se 5-8 minuta u 2.5 dcl vode uz dodatak par kapi šoju sosa (shoyu).

Za one koji žele da znaju više:

Koren lotosa je jedna od najstarijih vrsta korenastog povrća. Lotos je višegodišnja biljka.Lotos koren je poreklom iz Indije odakle su ga budistički sveštenici doneli u Kinu, a odatle je zatim prenet u Japan. Lotosov koren se vadi u zimskom periodu, kada je najbogatiji hranjivim sastojcima

Recepti:

KINPIRA SUPA
Sitno iseckajte jednake količine korena čička, šargarepe i lotosovog korena (koji može biti ili svež, ili osušen; osušen lotosov koren se prethodno potapa u malo vode, oko 30 minuta).
Blago premažite tiganj susamovim uljem i zagrejte. Kada je ulje vrelo, prodinstajte koren čička 2 do 3 minuta i dodajte mrvicu soli. Preko korena čička stavite lotosov koren i šargarepu. Nalijte vodom, pustite da provri, smanjite plamen, poklopite i krčkajte oko 30 do 40 minuta, dok povrće sasvim ne omekša. Po potrebi dolivajte po malo vode.
Zatim dodajte sitno seckan crni luk i zimsku bundevu i kuvajte dok i ovo povrće ne omekša. Dodajte u jednakoj srazmeri malo belog i malo tamnog ječmenog misa razmućenog u malo supe, vratite razmućeni miso u supu i ostavite da struji 5 minuta.
Ova supa izuzetno jača krv i preporučuje se kod mnogih bolesti, a ne samo alergije.

ČAJ OD LOTOSOVOG KORENA
Ovaj čaj je naročito delotvoran kod iskašljavanja sekreta.
Ako koristite suv lotosov koren, uzmite tri kružića i potopite u šolju vode. Ostavite oko 30 minuta, dok ne omekša. Iseckajte i vratite u vodu dok se ne otopi. Dodajte mrvicu soli ili nekoliko kapi soja sosa. Pustite da provri i kuvajte na tihoj vatri oko 15 minuta. Procedite čaj i pijte dok je topao.




Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 06, 2008 7:10 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
LAVANDA

Opis biljke: lavanda je polu grmovita biljka koja, raste na suvim i toplim obroncima. Ona se, inace, uzgaja kao ukrasno bilje u vrtovirna i parkovima. Lavanda je polugrm, naraste do 60 cm. Pri dnu je granasta. Grane su cetverouglaste i nadignute. Listovi su nalik ruzmarinu. Sivo-zelene su boje sa žlezdama na nalicju, unazad malo svinuti. Cvetovi cine modre pršljenaste klasove. Lavandula ima jak aromatican miris, ukus gorak i Ijut.Ima sivozelene listove i plavoljubicaste cvetove i duguljaste klasove. Cveta u julu i avgustu, a za lekovite potrebe beru se listovi i cvetovi pre nego sto se otvore. Osušeni cvetovi jakog su mirisa i malo gorkog ukusa. Najcešce se koriste za pripremu cajeva, biljnih kapi, etericnog ulja, kupki ili inhalacija.. ,

Stanište: na livadama, Na suvim, toplim i krsevitim padinama Mediterana.Kod nas raste divlje na primorju..

Lekoviti deo biljke: vršci stabljike sa cvecem sabiru se u
hladu na prozracnom mestu .Poput drugog lekovitog bilja i lavanda postiže bolje dejstvo kada se pomeša sa kamilicom, ruzmarinom ili zalfijom, jer navedene biljke pojacavaju njezino delovanje..

Lekovito delovanje: lavanda blagotvorno deluje na želudac i
matericu, smanjuje nadimanje, pospešuje izlucivanje mokrace,
menstruaciju, a deluje i na porodjaj. Preporucuje se u lecenju bolesti
mozga i živaca, protiv nervoznog lupanja srca, grceva u crevima, migrene, neurastenije, histerije i sklonosti napadina nesvestice,Akne, masna koza, dermatitis, cistitis, psorijaza, ekcemi, atletsko stopalo, alergije, astma, bronhitis, zapaljenje grla, infekcije usne duplje, kasalj, upala sinusa, konjuktivitis, migrena, glavobolja, modrice, opekotine, posekotine, uznemirenost, depresija, stres, hipertenzija, dismenoreja, bol u uhu, neprijatan zadah, teskoce sa varenjem, Lavanda u vidu obloga odlicno ublazava opekotine i rane, jer ima snazno antisepticko dejstvo.

Ulje lavande je idealna ‘prva pomoc’. Ono ima isto dejstvo kao alkohol, ali ne pece! Lavanda podstice regeneraciju tkiva, a povrh svega divno mirise...

Priprema caja:

Kafenu kasiku usitnjene biljke preliti sa 200 ml kljucale vode. Sud poklopiti i ostaviti da stoji 15-20 min. Caj procediti i piti 2-3 solje caja dnevno.


Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 06, 2008 10:08 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
LIPA


Ekologija taksona
Životna forma:
P (fanerofita)
Lipa je vrsta drveta, rod koji se na latinskom zove Tilia. Drugi nazivi su lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa.

Sadržaj [sakrij]
1 Opis biljke
2 Istorijsko značenje
3 Upotreba
4 Galerija
5 Spoljašnje veze



Opis biljke [uredi]
Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Cvetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, prijatnog mirisa grupisani u kitama. Cvetanje traje 2 do 3 nedelje, a nekad se desi da prođe i za 5 do 6 dana. U našim krajevima rastu bela ili srebrna lipa (Tilia tomentosa), velikolisna lipa (Tilia grandifilia) i sitnolisna lipa (Tilia parvifolia).


Istorijsko značenje [uredi]
Stari Sloveni su živeli u lipovim šumama. U literaturi se spominje lipa kao sveto slpvensko drvo pa se može zaključiti da su Sloveni pre prelaza na hrišćanstvo poštovali božanstvo šume, dakle i dušama bili povezani s lipom. Prema predaji vršili su obrede i podnosili žrtve lipi kao božanstvu. Običaj obožavanja lipe zadržao se i kod Slovena koji su napustili staru domovinu pa utiču ogranke lipe u krov svoje kuće ili stana, da je time očuvaju od gromova i požara. Uobičajeno je bilo i verovanje da lipa čuva čoveka od zla i uroka.


Ekologija taksona
Životna forma:
P (fanerofita)
Lipa je vrsta drveta, rod koji se na latinskom zove Tilia. Drugi nazivi su lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa



Opis biljke [uredi]
Lipa je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost od nekoliko stotina godina. Cvetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, prijatnog mirisa grupisani u kitama. Cvetanje traje 2 do 3 nedelje, a nekad se desi da prođe i za 5 do 6 dana. U našim krajevima rastu bela ili srebrna lipa (Tilia tomentosa), velikolisna lipa (Tilia grandifilia) i sitnolisna lipa (Tilia parvifolia).


Istorijsko značenje [uredi]
Stari Sloveni su živeli u lipovim šumama. U literaturi se spominje lipa kao sveto slpvensko drvo pa se može zaključiti da su Sloveni pre prelaza na hrišćanstvo poštovali božanstvo šume, dakle i dušama bili povezani s lipom. Prema predaji vršili su obrede i podnosili žrtve lipi kao božanstvu. Običaj obožavanja lipe zadržao se i kod Slovena koji su napustili staru domovinu pa utiču ogranke lipe u krov svoje kuće ili stana, da je time očuvaju od gromova i požara. Uobičajeno je bilo i verovanje da lipa čuva čoveka od zla i uroka. U lipovim šumama Sloveni su sakupljali med i vosak.


Upotreba [uredi]
Lipov cvet se koristi za spravljanje čaja, a drvo se može koristiti za pravljenje igračaka, jer je lagano. Nije podesno za upotrebu u građevinarstvu i industriji nameštaja jer mu ne čvrstoća mala.


_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 06, 2008 10:13 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Lišaj


geografski lišaj (Rhizocarpon geographicum) koji se na podlozi prostire u vidu geografske mapeLišaj, mn. lišaji ili lišajevi, (lat. Lichenes) su složeni biljni organizmi koji pripadaju carstvu gljiva (Fungi) i izgrađeni od dva člana, alge i gljive, združenih u mutualističku simbiotsku zajednicu. Glavni deo, od koga zavisi oblik i izgled lišaja i koji količinski preovlađuje, je gljiva. Hife gljiva su tako gusto isprepletane da grade lažno tkivo, plektenhim.

Članovi ove simbioze se međusobno dopunjuju tako što:

alga (fitobiont) obavlja fotosintezu; pripada modrozelenim ili zelenim algama;
gljiva (mikobiont) iz grupe askomiceta (Ascomycetes) ili bazidiomiceta (Basidiomycetes) svojim hifama upija iz podloge vodu sa mineralnim solima.
Simbiozom algi i gljiva nastaje organizam sa osobinama koje inače nemaju ni jedna ni druga vrsta udruženih organizama i koje su toliko neobične da se vrlo često lišaji nazivaju haosom prirode.

Sadržaj [prikaži]
1 Talus
2 Upijanje, provođenje i magacioniranje vode
3 Rast i dužina života
4 Razmnožavanje
5 Stanište i način života
6 Rasprostranjenost
7 Značaj i upotreba
8 Klasifikacija
9 Galerija
10 Literatura
11 Spoljašnje veze



[uredi] Talus

korast talus
listast talus
žbunast talusVegetativno telo lišaja naziva se talus. U zavisnosti od vrste on može biti različito obojen: mrko, zeleno, natandžasto, žuto pa do skoro potpuno crno. Boja zavisi od prisustva specifičnih pigmenata, soli (naročito soli gvožđa), mnogobrojnih kiselina kojih u lišajima ima oko 230.

Prema izgledu razlikuju se tri vrste talusa:

korast, koji je celom svojom površinom čvrsto priljubljen za podlogu na kojoj raste; oko 80% lišaja ima korast talus; imaju najprostiju građu;
listast je labavo pričvršćen za podlogu i to samo delom preko pojedinačnih ili hifa grupisanih u snopiće; ima oblik reženjevite lisne ploče na kojoj se razlikuju dve strane: gornja i donja; morfološki je složeniji od korastog talusa;
žbunast, izgrađen je od delova koji liče na žbunić i u odnosu na podlogu je uspravan ili viseći; za podlogu je labavo pričvršćen; morfološki je najsloženiji tip talusa.
Prema mikroskopskoj građi razliku se dva tipa talusa:

homeomerni, u kome su ćelije algi raspoređene ravnomerno, razbacane bez nekog naročitog reda; on je filogenetski stariji i primitivniji; obično su sluzne konzistencije i lako bubre u vodi uvećavajući zapreminu po čemu se lako mogu prepoznati
heteromerni, kod koga alge grade jedan tzv. gonidijalni sloj; ovakvu građu ima većina listastih i žbunastih lišaja;
prelazni oblik kod koga je nemoguće odrediti da li je homeomerne ili heteromerne građe.

[uredi] Upijanje, provođenje i magacioniranje vode
Vodu iz spoljašnje sredine uzimaju na dva načina:

upijaju je iz podloge celom površinom tela;
primaju je u obliku vodene pare iz atmosfere.
Provođenje vode kroz talus vrši se kapilarno, prostorima između hifa ili bubrenjem njihovih zidova u kojima se voda istovremeno i magacionira. Pošto se voda ne skladišti u vakuolama već u zidovima hifa, ona se lako i gubi. Kada lišaj izgubi puno vode on prelazi u stanje anabioze, odnosno, prividne obamrlosti. Talus je tada suv, krt i lako lomljiv, ali je dovoljna je slaba kiša da se životne funkcije normalizuju.


[uredi] Rast i dužina života
Lišaji jako sporo rastu, tačnije, u poređenju sa bilo kojom biljkom oni rastu najsporije. Razlog tome je jako slab intezitet fotosinteze . Fotosinteza je u vezi sa količinom vode u talusu što je kod njih u direktnoj zavisnosti od uslova spoljašnje sredine. Oni vrlo brzo iz stanja zasićenosti vodom prelaze u suvo stanje i obrnuto, što za posledicu ima smenjivanja perioda u kojima se fotosinteza vrši i onih u kojima je ona stopirana ili jako slaba. Lišaji žive jako dugo pa se tako za neke arktičke vrste smatra da su stare i preko hiljadu godina.


[uredi] Razmnožavanje
Razmnožavaju se isključivo bespolnim načinima:

regeneracijom, kada se od odlomljenog dela tela (lako je lomljivo kada su u stanju anabioze) koji dospe na odgovarajuću podlogu stvori nov organizam;
soredijama, koje su u obliku mikroskopski sićušnih loptica izgrađenih od nekoliko ćelija algi gusto obavijenih hifama; kada se obrazuju u velikoj masi, kora lišaja puca i izumire, a soredije pokrivaju čitavu površinu tela i raznose se pomoću kiše ili vetra; veoma su specifične za vrstu i raznovrsne tako da se prema njima vrši determinacija vrta lišaja; često se dešava da se lišaj prilikom izumiranja pretvara u masu soredija;
izidijama koje su u obliku izraštaja pokrivenih korom i tamnije obojenih od ostatka talusa, a izgrađenih od hifa i algi; to što imaju koru jasno ih razlikuje od soredija; otkidaju se od talusa i raznose vetrom i kišom.




[uredi] Stanište i način života
Lišaji žive na:

stenama;
zemljištu;
kori drveća, a u tropskim predelima i na listovima.
Osim ovih uobičajenih podloga mogu se u ređim slučajevima naći i na porcelanu, prozorskom staklu starih kuća, hartiji, platnu, vunenim tkaninama, gvožđu starih pušaka, smoli, drvenom uglju, kostima i dr. Za sve ove vrste podloga potrebno je da dugo vremena ostanu nepromenjene da bi se na njima razvili lišaji.

Na stenama raste najveći broj lišajskih vrsta koje se mogu podeliti na:

kalcifilne koji rastu na krečnjačkim stenama;
kalcifobne, rastru na podlogama bez kalcijuma;
lišaji silikatnih stena
indiferentni naseljavaju kako krečnjačke tako i silikatne stene.
Na plodnom zemljištu živi jako mali broj lišaja jer su tu bogato zastupljene više biljke koje sprečavaju razvitak lišajeva, ali zato zemljište siromašno hranljivim materijama predstavlja pogodnu podlogu za njihovo razviće. Veoma su dobro zastupljeni na zemljištu tundri kojima daju specifičan izgled. Na oranicama i plodnim livadama lišaja uopšte nema.

Na kori drveta i listovima (u tropskim predelima) žive epifitni lišaji, svih oblika talusa. Kada su pogodni uslovi za njihov razvoj mogu da obrastu veliki deo drveta (videti fotografiju u galeriji). Koja će strana drveta biti obrasla zavisi od ekoloških faktora - osvetljenja, pravca duvanja vetra, vlažnosti i dr.


[uredi] Rasprostranjenost
Rasprostranjenost lišaja se može posmatrati sa dva gledišta, gde su najraznovrsniji i gde ih ima najviše. Raznovrsnost je najveća u umerenim oblastima, a u hladnim oblastima su brojni toliko da zauzimaju čitava prostranstva i predstavljaju njihovu osobenost. Osim toga, na krajnjem severu, osim životinja, predstavljaju glavne višećelijske organizme. Na visokim planinama, gde više biljke ne mogu da se održe, predstavljaju glavne pokrivače tla.





[uredi] Značaj i upotreba
odlični su indikatori zagađenosti vazduha iz idustrije jer nemaju sposobnost izlučivanja apsorbovanih materija već ih nagomilavaju u telu; kada količina štetnih materija postane toksična, oni odumiru; tako prisustvo lišaja u nekom predelu govori o čistoći njegovog vazduha; među malobrojnim vrstama koje mogu živeti u blizini ljudskih naselja izdvaja se Xantoria parietina sa listastim talusom;
pionirske su vrste u naseljavanju golih stena i zemljišta, koje menjaju, obogaćuju ih humusom čime stvaraju podlogu za naseljavanje biljaka;
razvijaju se na zemljištima siromašnim mineralnim materijama (tundre na severu) na kojima biljke ne mogu da rastu pa tako predstavljaju hranu životinjama tih predela;
na Islandu se neke vrste, kao npr. Cetraria islandica ili Lecantora esculenta (mana), bogate skrobom koriste za pravljenje hleba i drugih jela, odnosno, za ishranu ljudi;
iz više vrsta lišaja izolovani su antibiotici pa se mogu koristiti i u humanoj medicini;
u cvećarstvu se za pravljenje venaca koristi vrsta Cladonia alpestris koja živi u severnoj Evropi;
neke vrste kakva je Evernia prunastri sadrže aromatične materije pa su se ranije koristile za pravljenje parfema;
Roccella fucoides i Roccella tinctoria, mediteranske vrste lišaja, koristile su se ranije za dobijanje lakmus i orsej boja;

[uredi] Klasifikacija
Tip lišaji (phylum Lichenes) pripada prema jednoj klasifikaciji carstvu mikobiota (regnum Mycobiota), a prema drugoj carstvu gljiva (Fungi).

Deli se na:

1. klasa askolihene (Ascolichenes)

potklasa Pyrenocarpae:
redovi:
Verrucuriales
Pyrenulales
Pyrenidales
potklasa Gymnocarpeae
redovi:
Caliciales
Graphidales
Roccellales
Cyanophilales
Lecideales
Lecanorales
Caloplacales
Slika

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 06, 2008 10:16 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
"LOGOPEDIJA"

--------------------------------------------------------------------------------



U svojoj biblioteci "Logopedija" Ostvarenje kontinuirano izdaje specijalizirane naslove koji su namijenjeni stručnom usavršavanju logopeda praktičara i dijagnostičara, a također edukaciji roditelja u području govorno-jezičnog razvoja njihove djece.

PREGLED KNJIGA I PRIRUČNIKA IZ BIBLIOTEKE "LOGOPEDIJA"
INFORMACIJE ZA STRUČNJAKE:

Program emocionalnog poticanja govorno-jezičnog razvoja: Intenzivni program za obitelj, terapeute i edukatore
Dijagnostički materijal za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, čitanja i pisanja
Logopedske sonde
INFORMACIJE ZA RODITELJE:

Sve što nam treba je ljubav - i jezik
Dvojezično dijete: naša djeca u inozemstvu - NOVO
Povezanost razvoja govora i pokreta prstiju ruku - NOVO

--------------------------------------------------------------------------------

PREGLED KNJIGA I PRIRUČNIKA IZ BIBLIOTEKE "LOGOPEDIJA"

Što učiniti s mucanjem

Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju

Dislalija - upute za sustavnu terapiju

Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece

Jezik i govor od rođenja do 6. godine: Od glasanja i prvih riječi do početne pismenosti - NOVO

Govor - ritam - pokret : Pjesme i igre za razvoj govora, vježbe prstima i rukama za razvoj mikromotorike i govora

DIJAGNOSTIČKI MATERIJAL

Dijagnostički komplet za ispitivanje sposobnosti govora, jezika, čitanja i pisanja u djece

TERAPIJSKI MATERIJAL

Program emocionalnog poticanja govorno-jezičnog razvoja - NOVO

Logopedske sonde za korekciju izgovora glasova


--------------------------------------------------------------------------------

INFORMACIJE ZA RODITELJE

Sve što nam treba je ljubav - i jezik

(prema M. Diamond, "Čarobno drveće uma", u izdanju Ostvarenja, travanj 2002.)

Emocionalna sigrunost može biti prvorazredni cilj za razvoj mališana, ali jezik je po važnosti odmah do nje. Pokušaji da se komunicira putem gesta, zvukova i konačno riječi neki su od istaknutih miljokaza za prve dvije godine djetetova života. Nakon rođenja, novorođenče stvara sitne zvukove nalik životinjskim. To napreduje do gugukanja, ćurlikanja, cmoktanja i pucketanja jezikom. Zatim beba počinje općiti i uzvraćati osmjesima, grgljanjem i skvičanjem; praviti snažne napore da tepa samoglasnike i suglasnike; da oblikuje slogove i njihove lance; da oponaša riječi; da razumije značenja riječi i njihova sprezanja; da izgovori pojedine riječi, polurečenice i, konačno, kratke rečenice. Taj slijed je toliko nepogrešiv i posvudašnji da zapaženi lingvist Noam Chomsky smatra usvajanje jezika automatskim ljudskim nastojanjem. "Učenje jezika nije nešto što dijete stvarno čini", piše on u svom radu iz 1988. godine Language and Problems of Knowledge. "To je nešto što se događa djetetu smještenom u prikladnu sredinu." ... Ljudski mozak počinje se veoma rano pripremati za svoje zadatke učenja jezika. U nježnoj dobi do dva mjeseca, beba već počinje izgovarati glasove koji idu zajedno - drugim riječima, tepati slogovne lančiće - i uči bebu obrascu govornog komuniciranja s drugom osobom. U dobi od oko godinu dana dijete izgovara svoje prve svjesne riječi i zatim razvoj govora napreduje sve većom brzinom. Jednom, kada u dobi od osamnaest do dvadeset mjeseci dođe do punog procvata eksplozije govora u djeteta, ono će tijekom većeg dijela djetinjstva, učiti riječi zapanjujućom prosječnom brzinom od deset ili više dnevno, ili po jednu novu riječ barem svakih devedeset minuta. Lingvist Steven Pinker procijenjuje da je u šestoj godini rezultat toga, rječnik od 13.000 riječi, a do srednjoškolske diplome, ovisno od razine pismenosti, možda 60.000 do 120.000!

Vračajući se Chomskyjevoj izjavi da se jezik djetetu "događa", pitamo se koja je najbolja sredina za njegovanje zdravog razvoja jezika? Kao što zdrav razum nalaže, odgovor je: sredina bogata govornim, pisanim i gestikularnim jezikom. Budući da iskustva gledanja, slušanja i oblikovanja riječi stimuliraju neuralne dendrite i veze u mozgu i uzrokuju rast i specijalizaciju jezičnih centara lijeve polutke, i budući da to, zauzvrat, omogućuje bebi da efikasnije razumije i govori, dijete, uronjeno u komunikaciju, upija i stimulaciju mozga i emocionalni razvoj. Neki ljudi se osjećaju glupavo u obraćanju bebi. Dijete ne može razumijeti ili odgovoriti, umuju oni, dakle zašto se mučiti pokušavajući komunicirati umjesto da se pričeka? Međutim, ako su znanstvena istraživanja u pravu da su desno uho i lijevi mozak predisponirani za razaznavanje riječi, tada će jezik kojega se čuje prije rođenja i odmah nakon rođenju stimulirati to područje da se razvija i raste. Psiholozi su nedavno izvijestili o značajno boljim rezultatima u testovima kvocijenta inteligencije među djecom čiji su im roditelji naveliko pričali dok su bili bebe i mališani, u usporedbi s djecom čiji su roditelji s njima manje komunicirali. Neki pažljivi roditelji izvještavaju da razgovaranje s bebom promiče njezinu kreativnost i sposobnost rješavanja problema, a kako postaju starija, njihovu sposobnost čitanja, pisanja i donošenja odluka. Govorenje bebi prije nego što počne oblikovati riječi također pomaže djetetu otkriti načine da usmjeri pažnju i da se druži. Tepanje i zatim nastojanje da se oblikuju slogovi i riječi zahtijevaju i grade moždani temelj jezika. Ako roditelji podupiru, bebina sposobnost komuniciranja, kolikogod bila mala, također daje osjećaj postignuća i kontrole nad jednim vidom njenog svijeta.

Više informacija u knjizi "Čarobno drveće uma: Kako razvijati inteligenciju kreativnost i zdrave emocije u vašeg djeteta od rođenja do adolescencije", M. Diamond i J. Hopson



DVOJEZIČNO DIJETE: Naša djeca u inozemstvu

(prema Kenn Apel, "Jezik i govor od rođenja do 6. godine", u izdanju Ostvarenja, travanj 2004.)

Zbog različitih razloga mnogo hrvatske djece sa svojim roditeljima živi u inozemstvu - u Kanadi, SAD, Njemačkoj, Švicarskoj, Finskoj, Nizozemskoj i dr. Jedna od poteškoća povezana je s privikavanjem djeteta rođenog u Hrvatskoj na stranu jezičnu okolinu. Što učiniti da dijete ne zaboravi materinski jezik, odnosno da jednako dobro ovlada materinskim i stranim jezikom i da nema problema u komunikaciji s roditeljima i "vani"? Kako razvijati jezične sposobnosti u djeteta iz međunarodnog braka, kada je, na primjer, mama Hrvatica, a tata Amerikanac, jer u toj situaciji mališan ima dva materinska jezika? Da bi se djetetov govorno-jezični razvoj odvijao optimalno, potrebno je slijediti nekoliko načela:

1. Od samoga rođenja do 5.-6. godine života svaki član djetetove obitelji i uže zajednice treba komunicirati s djetetom isključivo na jednom jeziku.

U malog djeteta se od rođenja u mozgu formira shema određenog jezika (fonetičke specifičnosti - izgovor, gramatička struktura i dr.). Ako je dijete zdravo i nema teškoća u razvoj, u stanju je jednako kvalitetno stvoriti dvije odvojene sheme dvaju različitih jezika, odnosno istodobno ovladavati tim jezicima. Da bi to bilo moguće, svaka osoba koja je u kontaktu s malim djetetom (od njegova rođenja pa negdje do 5.-6. godine) treba komunicirati s djetetom isključivo na jednom jeziku i nikako ne smije miješati dva jezika! Evo nekoliko primjera:

Ako je dijete rođeno u međunarodnom braku, gdje je mama Hrvatica, a tata Amerikanac, mama može razgovarati s djetetom na hrvatskom, a tata na engleskom. Nikako nije poželjno da se mama u jednom trenutku obraća mališanu na hrvatskom, a u drugom na engleskom - mora se odlučiti za jedan jezik, a drugi jezik prepustiti drugom članu obitelji. U međusobnoj komunikaciji oba roditelja se u prisutnosti djeteta trebaju pridržavati istog pravila. Ako to nije izvedivo (npr. tata Amerikanac ne razumije hrvatski, a mama pri tome odlično govori engleski), oba roditelja trebaju komunicirati s djetetom na istom jeziku, a drugi jezik prepuštaju nekom trećem članu obitelji ili zajednice (to, na primjer, mogu biti baka i djed ili susjedi, prijatelji obitelji i dr.).

Ako hrvatska obitelj živi u inozemstvu i roditelji žele da dijete ne zaboravi materinski jezik, a istodobno ovlada jezikom strane države, oba roditelja mogu komunicirati s djetetom na hrvatskom, a poslati dijete u lokalni, odnosno ne-hrvatski, vrtić ili školu. Za zdravog i dobro razvijenog mališana bit će dovoljna i jednostavna svakodnevna komunikacija s lokalnom djecom i njihovim roditeljima koji govore samo strani jezik. Ako dovoljno rano (poželjno do 6. godine) "uronimo" dijete u prirodnu jezičnu okolinu, neće biti problema s komunikacijom. Roditelji će se čak iznenaditi koliko brzo njihov mališan ovladava stranim jezikom, mnogo brže od njih samih.

Ako se u ranoj djetetovoj dobi ne pridžavamo pravila "Jedna osoba - jedan jezik", mališan neće razlikovati da se radi o dva različita jezik i počet će ih miješati, pa će nastati potpuna jezična zbrka.

2. Poznavanje jezika, koji je svaki od roditelja odabrao za svoju komunikaciju s djetetom, treba biti savršeno.

Roditelj treba komunicirati s djetetom samo na onom jeziku koji poznaje savršeno. Govor roditelja (njegov izgovor, bogatstvo i točnost vokabulara i gramatičko oblikovanje rečenica) je primjer za dijete i dijete će naučiti govoriti upravo tako kao govori njegova mama ili tata. Zato, ako mama ne poznaje dobro strani jezik, ne bi ga trebala koristiti u komunikaciji sa svojim djetetom, jer će mu dati loš primjer. Ne smije se dogoditi situacija da majka usred razgovora sa svojim djetetom iznenada gleda u rječnik ili jednostavno navikava dijete na pogrešan izgovor ili siromašni vokabular. Ako roditelji ne vladaju stranim jezikom savršeno, ne treba pokušavati uvoditi taj jezik u svoju komunikaciju s djetetom. Neka ga podučavaju djeca s izvornog govornog područja, s kojom se druži svaki dan. Dakle, ako želite da vaš mališan nauči još jedan jezik, potrebna je još jedna osoba koja savršeno govori taj jezik i koja će komunicirati s vašim djetetom isključivo na tom jeziku.

Ako dijete doma govori hrvatski, a vani na igralištu, u vrtiću ili u školi engleski ili neki drugi jezik, važno je uzeti u obzir i to da će dijete puno bolje ovladavati "jezikom ulice i škole", jer se tamo nalazi u puno raznovrsnijem i bogatijem okruženju, nego doma. Tako, u vrtiću, a poslije u školi dijete usvaja opću kulturu, književnost, a zatim i prirodno-znanstvene predmete na jeziku kojim se služi u školi. Dakle, može se dogoditi da će dijete imati puno bogatiji engleski ili njemački vokabular, nego hrvatski, jer hrvatskim se služi samo u svakodnevnoj ograničenoj komunikaciji kod kuće. Ako roditelji žele da hrvatski ne zaostaje, potrebno redovito popunjavati djetetov hrvatski vokabular, kako bi dijete moglo jednako dobro govoriti o istim stvarima na oba jezika. Zato, nastojte govoriti s djetetom o širokim temama: o kulturi, životu, ljudskim osjećajima i svakako mu puno čitajte književna djela na jeziku originala.

Osim pravila uvođenja drugog jezika, roditelji trebaju imati na umu i nekoliko specifičnih problema koji su povezani s ranom dvojezičnošću.:

1. U djece koja od rođenja istodobno usvajaju nekoliko jezika razvoj govora se obično odvija nešto sporije, nego u jednojezičnih vršnjaka.

Ako je dijete psiho-fizički zdravo, a roditelji slijede gore navedena pravila, sporiji govorni razvoj nije problematičan i smatra se normalnim. Do 7. godine će se sve stabilizirati, a dijete će, zbog savršenog poznavanja dvaju jezika, biti u velikoj prednosti.

Ali ako je dijete slabijeg zdravlja ili ako spada u "rizičnu skupinu" (v. članak "Rizična djeca"), najbolje je ipak pričekati s uvođenjem drugog jezika. U tom slučaju, po mogućnosti, prepustite dijete jednom jeziku do njegove 3. godine, a tek kasnije uvedite strani jezik. Slabijem djetetu će biti teško istodobno formirati dvije jezične sheme. Bit će bolje ako se u prve tri godine formira samo jedna shema, a zatim druga.

2. Rana dvojezičnost u djeteta iz "rizične skupine" može poduprijeti nastanak mucanja.

Da bi na vrijeme pomogli mališanu, roditelji trebaju poznavati specifičnost razvoja dječjeg govora i razlikovati uobičajena fiziološka zapinjanja o prvih simptoma graničnog i početnog mucanja. Detaljno je opisano u knjigama "Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece" i "Što učiniti s mucanjem".

3. Ako obitelj živi u inozemstvu i dijete govori hrvatski samo s roditeljima, nakon povratka u Hrvatsku, mogući su problemi u komunikaciji s hrvatskom djecom.

U neke djece s godinama se jasno formira granica između komunikacije s roditeljima kod kuće i komunikacije s "vanjskim svijetom" (prijatelji, škola i dr.). Bez obzira na nastojanja roditelja da održe kvalitetnu razinu poznavanja hrvatskog jezika, dijete može imati poteškoće u prenošenju tog jezika "na ulicu" - u spontano druženje i igranje s djecom. Ako obitelj planira povratak u domovinu, poželjno je da dijete prethodno dobije iskustvo komunikacije s hrvatskom djecom (npr. možete ga upisati u neki dječji hrvatski klub ili organizirati druženja s drugom hrvatskom djecom u inozemstvu). To će u mnogome olakšati navikavanje na novu jezičnu sredinu nakon povratka u domovinu.

4. Dijete koje se u početku školovalo u inozemstvu u lokalnoj školi, nakon povratka u Hrvatsku može imati teškoće u čitanju i pisanju.

Svakodnevna usmena govorna komunikacija u obitelji nije dovoljna da dijete dobro ovlada pismenim jezikom, jer pismeni jezik ima drugačiju, proširenu strukturu. Čitanje dječje književnosti, pisanje pisama hrvatskim rođacima i prijateljima može puno pomoći djetetu u ovladavanju jezikom. Ako obitelj planira povratak, roditelji trebaju posvetiti posebnu pažnju uvježbavanju pismenog hrvatskog jezika (pogotovo slobodnog pismenog izražavanja kroz pisanje pisama i kratkih sastavaka na razne teme). Možda će zatrebati nekoliko konsultacija ili instrukcija s učiteljem hrvatskog jezika ili logopedom.

Zato, prije nego što odlučimo na koji način jezično razvijati svoje dijete, trebamo dobro osmisliti svoju individualnu situaciju i, prema potrebi, potražiti savjet stručnjaka.

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 06, 2008 10:21 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Uto Apr 01, 2008 6:10 pm
Postovi: 2010
Lokacija: tu u vashoj blizini
Logopedsko Psihološki centar

U okviru Unionhealth Centra obavlja se individualni i (ili) grupni terapijski rad sa decom različite govorno-jezičke patologije, koju obavlja tim stručnjaka logopeda, psihologa i neuropsihologa.Omogućene su i konsultacije sa našim spoljnim saradnicima iz različitih oblasti medicine.

:: DISLALIJA

Poremećaj artikulacije koji se ogleda u nepravilnosti ili nemogućnosti izgovora pojedinih glasova.

Postoje tri vrste oštećenja:

-Supstitucija (zamena nerazvijenog glasa nekim već formiranim)
-Distorzija (oštećenje samog glasa)
-Omisija (nepostojanje odredjenog glasa)

Svi ovi poremećaji mogu nastati kao posledica poremećaja auditivne percepcije i diskriminacije glasova, mogu biti posledica neuroloških poremećaja ili biti prouzrokovane prifernim smetnjama govornih organa.



:: MUCANJE

U našem centru tretiramo mucanje kod dece predškolskog i školskog uzrasta, integrativnom metodom“Svesna Sinteza Razvoja“ prof.dr Cvetka Brajovica.
Terapija se sprovodi individualno u trajanju od godinu dana uz saradnju roditelja kao koterapeuta.Psihološko testiranje je moguće obaviti na svakih nekoliko meseci.

:: PSIHOLOŠKA SLUŽBA U OKVIRU CENTRA

Mr razvojne psihologije Jadranka Novak obavlja psihološko testiranje kao i psihološko savetovanje roditelja, vrši ranu dijagnostiku i procenu sposobnosti svakog deteta u na¹em centru.
Korekcija govornih poremećaja se obavlja pravilnom dijagnozom,vodeći računa o korekcionim principima,uz pomoć i aparata Ksafa, ciljanim vežbama uz neohodnu pomoć roditelja.


:: DISFAZIJA

Razvojna disfazija je razvojni jezički poremećaj, odnosno nemoguænost i teškoće u razumevanju i izražavanju jezika, praćena nemogućnošću izgovora velikog broja glasova(dislalija),teškoćama u zapamćivanju reči, nepravilnoj upotrebi gratičkih oblika (agramatizam) i opštoj nesposobnosti verbalnog izražavanja.
Spontanim razvojem ova deca ne mogu da ovladaju složenim jezčèkim strukturama, imaju odložen početak razvoja govora uprkos adekvatnom razumevanju i ekspresivni govor je znatno ispod očekivanog za uzrast – kod razvojne disfazije motornog tj.ekspresivnog tipa.


Razvojna disfazija receptivnog tj. senzornog tipa, gde je razumevanje govora ispod očekivanog nivoa za detetov mentalni uzrast. Neodazivanje na ime (bez upotrebe gesta) do prvog rodjendana, nesposobnost da se do 18meseci identifikuje bar nekoliko prostih predmeta, da se do 2godine izvrše prosti nalozi, ukazuju na ovaj poremećaj.Izražen je i zastoj u razvoju govora i vigilna pažnja.
S ozirom da je disfazija složen sindrom fizioložkih,neuropsiholoških i lingvističkih deficita, vrlo je važna rana dijagnostika i pravilno strukturisana i dobro vodjena strogo individualna terapija.

:: DISLEKSIJA

je poremećaj u učenju čitanja i pored normalne inteligencije, dobrog vida i sluha i adekvatne motivacije.
Postoji deficit vizuelne obrade, fonološkog kodiranja i razumevanja jezika, najčešće u vidu:

-premeštanja redosleda slova u reči (od-do, lasta- talas)
-zamenjivanja slova (b-d,m-n, beba-deda, mama- nana)
-izostavljanja slova (prozor-pozor, krava- kava)
-dodavanja slova (oblak-obalak)

Ovo su karakteristične pogreške koje se javljaju kod disleksišne dece, uz njih dolazi do izražaja nesigurnost u razlikovanju smera levo- desno kao i neujednačen rukopis.
Najčešće srećemo disleksiju kod dece koja su u ranijem razvoju imala poremećaj artikulacije(dislalia), dece koja nemaju izraženu lateralizaciju tj. dominaciju jedne od hemisfera(tkzv. ambideksteri), što je vrlo važno utvrditi pre početka uvodjenja terapijskih modela.
Terapija koju sprovodimo u našem centru je „svesna sinteza razvoja“prof. dr Cvetka Brajovića.

:: DISGRAFIJA

je nesposobnost deteta da savlada veštinu pisanja.Pogreške nisu povezane s neznanjem pravopisa i prisutne su bez obzira na normalnu inteligenciju i govorni razvoj, dobar sluh i vid. Najčešće pogreške koje se javljaju su:
-izostavljanje slova i slogova
-zamenjivanje konsonanata (d-t,p-b,k-g)
-zamenjivanje vokala (a-e, u-o)
-premeštanje redosleda slova u reči (od-do)
-pisanje dve ili vise reči zajedno (u jednoj reči)

Disgrafičan rukopis je u celini neuredan.

_________________
nije srecan onaj ko ima shta zheli,
nego onaj koji ne zheli ono shto nema


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Čet Nov 06, 2008 11:17 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
LEŠNIK

Lesnik je pored oraha energetski najvrednija namirnica. Jezgro sadrzi 60% ulja, 15% belančevina, 10% ugljenih hidrata, 4 mg gvozdja, kalijum, kalcijum, vitamine B i vitamine E.

Lekovita svojstva lesnika: Protiv zutice, prosirenih vena, upale pluca, niskog krvnog pritiska, proliva, hemoroida, za izbacivanje toksina iz organizma. Rese sa leske se koriste za pripremu lekovitog čaja.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Nov 07, 2008 12:09 am 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Losos, tuna, sardina i saran bogati zdravim masnim kiselinama

Riba koja smiruje srce

Losos

Masna riba kao što je losos predstavlja izvanredan izvor omega-3 masnih kiselina, koje su od esencijalne važnosti za razvoj i rast organizma. Istraživanja su pokazala da ljudi koji jedu dosta lososovine pokazuju bolje rezultate na testovima inteligencije. Tunjevina je takođe bogata omega-3 kiselinama, ali ne kao losos.

Deca uglavnom vole ovu ribu, ali uvek ih možete podsticati da jedu više koristeći maštu. Napravite ukusne sendviče sa lososom pomešanim sa nemasnim majonezom. Dobro se slaže i uz niskokalorični jogurt, iseckan celer ili šargarepu. Servirajte uz integralni hleb, koji je takođe hrana za mozak.

Plodovi mora se bitno razlikuju od ostalih namirnica po specificnom mirisu, sadrzaju polinezasicenih masti dugih lanaca (tzv. omega 3 masnih kiselina), lako svarljivim proteinima visoke bioloske vrednosti i visokom sadrzaju retkih minerala, posebno joda i selena.

Losos, tuna, sardina i haringa su tipicne ribe koje sadrze omega 3 masne kiseline, ali moze da se koristi cak i saran, cije masno tkivo sadrzi ove zdrave masne kiseline. A koje jos dobrobiti donose omega 3 masne kiseline.

cuvaju srce
Ljudski organizam ne proizvodi masne kiseline omega 3 i stoga morate da ih unesete hranom. Odredjeni manji problemi sa srcem, kao sto je aritmija, mogu da se rese ukoliko jedete ribu. Ne postoji preporucena dnevna doza, ali Udruzenje americkih kardiologa savetuje da barem dva puta nedeljno na trpezi treba da imate masnu ribu. Dve-tri porcije (od po 180 g) masne ribe nedeljno nece dovesti do tih problema.

s tite od raka
Nova istrazivanja pokazuju da masne omega 3 kiseline (koje se nalaze u masnoj ribi, ribljem ulju i nekim biljkama) stite od raka dojke, debelog creva i raka materice. Takodje postoje dokazi da te masne kiseline igraju znacajnu ulogu u ocuvanju zdravlja celijskih membrana.

Otklanjaju depresiju
Nekoliko studija je pokazalo da masne kiseline omega 3 mogu da ublaze depresiju i druge psihijatrijske poremecaje. "Postoji nekoliko nacina na koje omega 3 kiseline mogu da poboljsaju mentalno zdravlje", objasnjava dr Svonson. "Po jednoj hipotezi one olaksavaju neurotransmitorima, recimo serotoninu, i drugim hemijskim supstancama, kao sto je glukoza - glavni izvor energije - da prodru kroz celijske membrane u mozak."

Doprinose razvoju fetusa
Otkriveno je da omega 3 masne kiseline u krvi trudnica doprinose brzem razvoju mozga fetusa. Ipak, tu postoji jedno ogranicenje. Naime, neke vrste riba hladnih voda sadrze visok nivo zive koja je stetna za fetus i novorodjence (preko majcinog mleka). Zato nemojte da jedete sabljarku ili dzinovsku skusu, jer te velike ribe akumuliraju vise zive od drugih. Inace, trudnice treba da se ogranice na 350 grama kuvane ribe nedeljno.

Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Nov 07, 2008 9:16 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
LUCERKA

Lucerka - podloga mnogih lekovitih sredstava

Drevni Arapi i savremeni poznavaoci trava smatraju lucerku rodonačelnikom, 'ocem" svih lekovitih preparata. To je biljka iz porodice mahunarki. Naziv "lucerka" (od latinske reci "abažur", "lampa", što je povezano sa činjenicom da seme-nje noću svetli), biljka je dobila u XVII veku. Kasnije je u semenju otkriven visok sadržaj fosfora. U sastav te biljke, jedne od najdragocenijih na našoj planeti, ulaze mnoge mineralne materije neophodne ljudskom organizmu: kalcijum, fosfor, gvoždje, cink, bakar, mangan i druge.
Lucerka poljska (Alfalfa) sadrži niz proteolitičkih fermenata koji rastvaraju belančevine i pomaže njihovom usvajanju. Lućerka je nezamenljivi izvor hlorofila, vitamina C, E, A, grupe B i belančevina.

Visokomolekularni alkoholi (triakoitanol i oktakozanol), koji se nalaze u biljci snižavaju nivo holesterina i lipida u krvi, a flavonoidi opustaju glatku muskulaturu. Alkaloidi pomažu da se snizi nivo šećera u krvi, saponini i vlakna lucerke sposobni su da vezu značajnu količinu holesterina, derivate kumarina, imaju lagano protivomikrobno dejstvo, učvršćuje krvni sistem.
Lućerka ima veoma širok spektar delovanja. Ona doprinosi zarastanju erozija, čireva, otvorenih rana, pomaže u borbi s infekcijama. Upotreba lucerke povećava elastičnost arterija, snižava nivo mekih lipoproteida u krvi, fundamentalno sprečava razvoj ateroskleroze.

Naučna istraživanja poslednjih godina ubedljivo su dokazala da superkoncetrovani i superčisti saponini koji se ekstrahuju iz lucerke, predstavljaju jedine, poznate u ovom trenutku, potpuno prirodne biološki aktivne materije koje su sposobne da neposredno snize sadržaj lipida u krvi (sertifikat Američke Uprave za lekove i prehrambene proizvode FDA).

Lucerka doprinosi sniženju upalnih procesa, zato se upotrebljava kod hroničnih i akutnih cistitisa, prostatitisa, kod peptičkih čireva, artritisa, reumatizma.

Rezultati mnogih istraživanja daju nam za pravo da pretpostavimo kako je detelina Lucerka sposobna da vezuje kancerogene materije u crevnom traktu, naročito u debelom crevu, kao i da ubrzava njihovo izbacivanje iz organizma.

Postoji prepotstavka da su aktivni ingredijenti Lucerke sposobni da usporavaju razvoj gljivica. Lucerka ima sporo i duboko dejstvo zato se može primenjivati kod svih hroničnih oboljenja. Treba imati na umu da Lucerka još nosi u sebi funkcije bioregulatora rada organa i sistema.
Tribulus (Babin zub) - sidro u moru zdravlja

Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Nov 07, 2008 9:25 pm 
OffLine
Stalni član
Stalni član
Korisnikov avatar

Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Lovor - Laurus nobilis
LauraceaeSweet bay - Laurier

Lovorika je grm ili nisko do 8 m zimzeleno drvo sa kožastim listovima. Sadi se i za ukras. U starom veku smatrana je za sveto drvo. List je na kratkoj dršci, okruglasto duguIjast, zašiljen, 8-12 cm dug i 3-5 cm širok, na rubovima malo talasast i povijen, kožast, go, na licu gladak, sjajan, zeleno smeđ, a na naličju bleđi i bez sjaja. Na naličju se ističe glavni nerv koji se grana u 6-8 jakih sporednih nerava. Ukusa je vrlo aromatičnog, malo ljutog, oporog i gorkog. Kad se trlja, oseća se aromatičan miris. Lovorov plod je jajasta, crno-plava, spolja naborana, debela koštunica. Već i pri malom pritisku lomi se tanak i krt perikarp zajedno sa semenim omotačem i dva debela plankoveksna kotiledona. Lovorikin plod je osobitog mirisa, koji se naročito jako oseća kad se zdrobi. Ukusa je aromatičnog, oporog i gorkog.


Sastav: Plod sadrži oko 30% masnog i do1% etarskog ulja, šećera, škroba, basorina, list sadrži gorke materije i tanin, a etarsko ulje uglavnom cineol i alpha-pinen.
Upotreba: Lovorikino lišće služi uglavnom za začin. U narodnoj medicini upotrebljava se kao miris. Ulazi u sastav nekih starih melema. Etarsko ulje od lišća služi kao karminativ, ekscito-aromatik, nervin i u parfimeriji. Plodovi su ranije upotrebljavani kao gorko sredstvo i začin, danas samo za ceđenje ulja a spolja kao mast protiv hemoroida. Ulje se upotrebljava kao sredstvo za draženje kože i sl., najčešće u mešavini sa drugim melemima.
Narodna imena: davorika, zelenika, javorika, lavor, lavorika, lovor, lovorik, lorbar, lorbek, lorber, lorika.

Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1182 Posta ]  Idi na stranicu Prethodni  1 ... 16, 17, 18, 19, 20, 21, 22 ... 79  Sledeća

Izdvajamo za vas:



Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: