Prijava na doktor.rs mailing listu
Pratite nas redovno putem newslettera.

Sva vremena su u UTC + 2 sata




Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1189 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 76, 77, 78, 79, 80  Sledeća
Autor Poruka
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Maj 22, 2009 7:04 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
GLUTEN I CELIJAKIJA

ŠTA JE GLUTEN I KAKO DELUJE NA ORGANIZAM?

Gluten (glue) je proteinski molekul dva proteina (glijadina i glutelina) koji se nalaze približno u jednakim promerima u jezgru (endospermu) pšenice i nekih žitarica). To je visoko proteinski ostatak koji je veoma bogat proteinima, ugljenim hidratima, kalcijumom i vitaminima grupe B. Nerastvorljiv je u kiseloj sredini (želucu), a asimilira se u crevima. Osim pomenutog glutena poznato je nepovoljno delovanje i drugih prolamina: sekalina (iz raži), hordeina (iz ječma) i avenina (iz zobi). Sve četiri frakcije glijadina izazivaju manjeviše glutensku enteropatiju (alergiju na žitarice). Postoji i lizin, bazna diamo-monokarboksilna esencijalna kiselina, koja se nalazi u proteinima štira (naročito u baznim jedarnim proteinima, histaminima). I heljda, iako nije žitarica, sadrži belančevinu sličnu glutenu (pa je važno da je alergične osobe isprobaju pre početka korišćenja). Kod nekih osoba izaziva glutensku enteropatiju, sindrom loše crevne apsorpcije. Gluten stvara problem s varenjem, pošto je njegova mreža teška za razlaganje i samo se delimično svari. Ako je glutenska hrana nedovoljno sažvakana, glavni je uzrok crevnih zapaljenja i alergija. Gluten slabi zidove tankog creva, delujući na male resice (poput turpije) koje se nalaze na sluznici tankog creva koje usvajaju hranljive materije. Na taj način crevne resice imaju smanjenu sposobnost za apsorpciju hranljivih materija. Usled nadraženosti oštećenih crevnih resica organizam stvara zaštitni sloj sluzi koji čini još težim prolaz hranljivih materija kroz crevni zid. Tako gluten, posebno pšenični, uzrokuje tipične bolesti slabog varenja. Kada je crevni zid oštećen, postaje propustljiv i za veće molekule od normalnih, pa delimično svarene belančevine i bakterijski toksini ulaze u krvotok izazivajući alergiju i slabljenje imunog sistema. Sluz koju stvara gluten, osim u tankim crevima, može se naći i u glavi. Osobe sa ovakvim nakupinama ne mogu se opustiti, osetljive su, eksplozivne, i u slučaju alergije mozga, naklonjene su epilepsiji i mentalnim bolestima. Kasnije nakupljanje sluzi (mukus), može da ima za posledicu i gluvoću. Zbog poremećaja metabolizma, pšenični skrob se u njihovom organizmu uglavnom pretvara u telesne masti, umesto u energiju. Osim pšeniičnih namirnica i prerađevina i mnoge druge namirnice često sadrže dodati gluten.
Zaceljivanje propustljivih oštećenih creva – Patrik Holvord ekspert za ishranu, preporučuje semenke susama, suncokreta i bundeve sa vitaminom biotinom, koji zajedno sa B6, cinkom i magnezijumom pomažu organizmu da pravilno iskoristi masne kiseline.

Zabranjene žitarice za glutenske enteropate:


Slika

ŠTA JE CELIJAKIJA?

Celijakija (poznata kao celijačna bolest, glutenska enteropatija, netropski-celijačni spru, netolerancija tankog creva na gluten) je urođena alergijska bolest tankog creva zbog reakcije na određene lance proteina na gluten. Ona se manifestuje kao trajna nesposobnost da razgrađuje gluten iz hrane u tankom crevu, javlja se kao posledica udisanja glutenskog brašna, prašine i polena koji se nalaze u zrnu ili kao posledica reakcije organizma na sastojke nekih žitarica i njihovih prerađevina. Posledica je tipična celijačna bolest koja izaziva teško oštećenje sluznice tankog creva i crevnih resica. Sluznica postaje tanka i atrofična, a resice tanje i postepeno iščezavaju. Funkcija resica da razgrađuju i apsorbuju hranljive materije nestaje, što dovodi do umanjenja (deficijencije) resorpcije sastojaka hranljivih materija (proteina, masnoća, ugljikohidrata, vitamina i minerala) iz hrane. Usled toga dolazi do nedostatka osnovnih sastojaka za normalan razvoj i rad organizma, opada njegova otpornost, izazivajući razne smetnje. Celijakija je doživotna nesposobnost na gluten. Osnovno pravilo kod celijakije je bezglutenska ishrana u toku celog života. Isključenjem glutena i njenu srodnih sastojaka iz hrane ubrzo dolazi do oporavka sluznice creva i crevnih resica. Celijakija se pojavljuje kod osoba sa genetskom predispozicijom, ali oboljenje mogu izazvati i drugi faktori.


Simptomi bolesti celijakije

Najčešći znaci su pojedinačni ili u kombinaciji:
­- često povraćanje i mućnina, abdominalni bol, bolovi u kostima, glavobolja;
­- proliv, obilna, masna i jako zaudarajuća stolica;
­- zatvor (neke osobe više pate), oticanje;
­- hronični umor, slabost, bezvoljnost, razdražljivost; smanjena koncentracija;
­- nadutost, grčevi i gasovi stomaka;
­- mlitava muskulatura, osetljivost kože (pečenje, bridenje, svrab;
­- zastoj u razvoju osobe, anemija;
­- opadanje telesne težine.

Celijačni bolesnici nikada ne smeju slobodno unositi proteine sve vrste pšenice (durum, tritikol, spelta, kamut, einkorn i sl.), ječma, raži i ovsa (zob). Bezglutenska ishrana su sve dozvoljene namirnice, njihove prerađevine, jela i napici, bez sadržaja glutena, koja održava i štiti organizam od glutenske enteropatije (bolesti creva). Hrana treba da bude raznovrsna prema godišnjem dobu.

http://www.schaer.com/smartedit/documen ... 07.080.pdf

Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sre Maj 27, 2009 8:26 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
GEJ - LEZBEJSKA POPULACIJA

DISKRIMINACIJA GEJ-LEZBEJSKE POPULACIJE

Kada govorimo o diskriminaciji gej-lezbejske populacije, veoma je bitno imati u vidu da se ona sistematski primenjuje i od strane šire populacije, običnih ljudi, najviše iz neznanja i neopravdanih strahova koja se ogleda kroz homofobiju i agresivne ispade prema njima, ali što je dosta karakteristično i od strane medija, političara, sudskih institucija, organa društvene kontrole... Za razliku od nekih drugih marginalnih i iz društva izopštenih populacija, ovu populaciju „niko ne želi“ i iz tog razloga je njihov pokret veoma ranjiv i prolazi kroz brojne teškoće u iskazivanju svog seksualnog opredeljenja i bori za svoja prava.

OSNOVNI POJMOVI

Da bismo razumeli diskriminaciju u kontekstu odnosa društva prema homoseksualnoj populaciji moramo se upoznati sa osnovnim pojmovima i terminima koji su bitni za razumevanje ovog odnosa.

Homoseksualnost se često prevodi kao istopolnost a znači: emocionalna, seksualna, fizička, duhovna sklonost i privlačnost prema osobama istog pola i smatra se seksualnom orijentacijom. Termin homoseksualnost skovao je 1969. godine austrijski lekar Karolj Marija Benkert, od grčkog prefiksa homo, što znači isti, i latinskog korena sexus, što označava pol.

LGBT- je skracenica koja znači Lesbian, Gay, Bisexual and Transsexual population.

Gay (gej) - naziv za muškog pripadnika homoseksualne grupe, ponekad se ovaj termin upotrebljava kao sinonim za LGBT ili queer, tj. za homoseksualca.

Lezbejka - naziv za ženskog pripadnika homoseksualne grupe.

Heteroseksualnost je pojam koji podrazumeva seksualnu, fizičku, duhovnu sklonost i privlačnost prema osobama suprotnog pola. Takođe se smatra seksualnom orijentacijom.

Heteroseksizam se odnosi na proces kojim se vrši kategorizacija i diskriminacija neheteroseksualnih osoba na osnovu njihove seksualne orijentacije.

Queer se koristi kao zajednički izraz za koaliciju kulturom marginalizovanih seksualnih samo-identifikacija, a ponekad da opiše teorijski model u nastajanju koji se razvio iz tradicionalnijih gej-lezbejskih studija.

Diskriminacija je nastala od latinske reči discriminare –i znači odvajati, praviti razliku. Diskriminacija označava delovanje u pogledu pravljenja razlika među ljudima kojim se članovima pojedinih grupa uskraćuju resursi ili prava do kojih druge grupe mogu doći.

Predrasude predstavljaju vrste stavova koje se ne zasnivaju na validnom iskustvu niti na racionalnim argumentima već čine tendenciozne generalizacije koja su afektivno opterećene i snažno otporne na promene čak i kada su suočene sa novim informacijama.

Stereotipi su stavovi u čijoj osnovi se nalaze pogrešna i neopravdano široke generalizacije. S toga se svaki grupni stereotip koji sadrži izrazito emocionalno negativno ocenjivanje neke etničke, rasne, verske ili socijalne grupe tumači kao predrasuda (Vidanović 2006: 388).

Homofobija je iracionalan strah, mržnja, predrasude ili diskriminacija prema osobama homoseksualne orijentacije uključujući i osobe koje su na taj način opažane. Nastala je od grčke reči homós koja znači isti, jednako i phóbos koja znači strah. Homofobija kao skup predrasuda prvenstveno je uzrokovana neinformisanošću.

OSNOVNI STEREOTIPI I PREDRASUDE O HOMOSEKSUALCIMA

Jedna od najvećih predrasuda u vezi uzroka homoseksualnosti jeste to da je ona psihijatrijski poremećaj ili bolest. Godine 1973. Američka psihijatrijska asocijacija je uklonila homoseksualnost iz DSM-a, spiska mentalnih poremećaja. Godine 1977. Svetska zdravstvena organizacija je u svoju klasifikaciju bolesti i poremećaja, ICD-9, uključila homoseksualnost kao bolest, da bi 1990. godine ona bila uklonjena sa ove liste u ICD-10 i od tada se smatra jednim od oblika seksualnosti. ICD-10 uključuje ego-distonu seksualnu orijentaciju koja se odnosi na ljude koji žele da promene svoju seksualnu orijentaciju ili rodni identitet (IDC-10 F66.1). Isključivanje homoseksualnosti iz zvaničnih klasifikacija bolesti i poremećaja nije doprinelo uklanjanju stavova da je homoseksualno orijentisana osoba bolesna ili poremećena. I danas postoje zagovornici teorije da je homoseksualnost poremećaj i da se može lečiti.
Sledeća predrasuda koja se jako često javlja jeste da postoje posebne profesije kojima se bave homoseksualci i u glavnom su to „ženske profesije“ kao što su frizeri, dizajneri, modni kreatori itd. zbog njihove navodne feminiziranosti. Nasuprot tome, kada se radi o homoseksualnim ženama tj. lezbejkama njima se pridaju muške osobine i zamišljaju ih kao muškobanjaste, neuredne, agresivne itd.

Još jedna od predrasuda jeste to da su homoseksualci obavezno perverznjaci, a vrlo često ih poistovećuju sa pedofilima. Takođe je ustaljen i mit o tome kako su pripadnici gej populacije obavezno jako promiskuitetni.

Takođe široko je rasprostranjeno mišljenje da su homoseksulci najodgovorniji za širenje epidemije HIV-a, iako je zabeležen znatan porast inficiranih HIV-om među heteroseksualcima poslednjih decenija. Isto tako, veruje se da je HIV laboratorijski napravljen virus sa ciljem da se unište homoseksualci.
Frojdov elektra i edipov kompleks predstavljaju osnov za veliku zabludu o tome da deca koja su bila žrtva zlostavljanja (psihički, fizički i/ili seksualno) postaju homoseksualci i da je to jedini razlog njihovog „pogrešnog“ opredeljenja.

Homoseksualnost se u poslednje vreme shvata i kao pomodarstvo, kao težnja da se bude „u trendu“, zbog navodnog poistovećivanja sa medijskim eksponiranim gej ličnostima kao što su Elton John, Freddie Mercury, George Michael itd. Međutim, povećan je samo broj homoseksualca koji su izašli iz ormana (coming out) u liberalnijim sredinama, mada nema dokaza da je homoseksualnost manje zastupljena tamo gde je strogo zabranjena.

HOMOFOBIJA KAO UZROK DISKRIMINACIJE

Postoji više oblika homofobije:

Institucionalna homofobija se odnosi na brojne načine kojima vlada, poslovni sektor, crkve i druge institucije i organizacije vrše diskriminaciju na temelju seksualne orijentacije. Za institucionalnu homofobiju se često korist naziv heteroseksizam.

Kulturalna, kolektivna ili društvena homofobija se odnosi na društvene norme i standarde koji diktiraju uverenje kako je biti heteroseksualan bolje ili moralnije nego biti lezbejka, gej i biseksualan/a te da svako jeste ili bi trebao biti heteroseksualan. I za kulturalnu homofobiju se koristi naziv heteroseksizam.

Homofob je naziv za osobu bilo kojeg pola koja otvoreno izražava mržnju prema osobama homoseksualne orijentacije.

R. V. Konel se bavi pitanjem kako društvena moć u rukama muškarca stvara i podržava rodnu nejednakost. On tvrdi da se društvo sastoji iz tri dela: Rad-polna podela rada, moć i kateksis - lični, seksualni odnosi. I u tradicionalnom, ali i u savremenom društvu opšte je prihvaćeno da se rad deli na muški i ženski, a seksualni odnosi su normalni i prihvaćeni samo ako su heteroseksualni. Iz tog razloga, homoseksualci predstavljaju „pretnju“ za vekovima ustaljen rodni poredak. Konel je napravio rodnu hijerarhiju u odnosu na ova tri aspekta društva. U svojoj hijerarhiji Konel koristi „stilizovane idealne“ tipove muškosti i ženskosti. Na vrhu hijerarhije nalazi se hegemonska muškost koja dominira nad svim drugim muškostima i ženskostima u društvu. Ispod nje nalazi se saučesnička muškost kojom se zadovoljavaju muškarci koji ne mogu da dostignu ideale hegemonske muškosti. Među podređenim muškostima najvažnija je homoseksualna muškost. U rodnom poretku u kojem dominira hegemonska muškost homoseksualac se tretira kao nešto suprotno od pravog muškarca, on ne doseže ideal hegemonske muškosti i često otelotvoruje mnoge „odbačene“ osobine hegemonske muškosti. Homoseksualna muškost je žigosana i rangirana na samom dnu rodne hijerarhije za muškarce.
Svi tipovi ženskosti po Konelu formiraju se u poziciji subordinacije u odnosu na hegemonsku muškost, naglašena ženskost predstavlja važan komplementarni element hegemonske muškosti. Karakterišu je „popustljivost, nežnost i empatija“, kod mladih žena ona se vezuje za seksualnu prijemčivost, a kod starijih za majčinstvo. Na kraju postoje subordinirane ženskosti koje odbacuju opisanu verziju naglašene ženskosti. Žene sa razvijenim nepodređenim identitetima i načinom života predstavljaju tipove rezistentne ženskosti (lezbejke, feministkinje, babice, veštice itd.). Jačanje ženske seksualnosti i homoseksualnosti vrši jak pritisak na tradicionalnu hegemonsku muškost.

Iz ovoga zaključujem da je homofobija povezana sa diskriminacijom LGBT populacije tako što se šira (patrijarhalna) populacija boji da ne ugrozi već ustaljenu dominaciju hegemonske muškosti. Zato je svako, čije seksualno opredeljenje odstupa od dominantnog, društveno prihvatljivog, diskriminisan, jer predstavlja pretnju za „rušenje poretka“.

NAČINI DISKRIMINACIJE GAY POPULACIJE

Postoji više načina diskriminacije pripadnika ove društvene grupe. Kroz istoriju homoseksualci su bili diskriminisani kroz pravne odredbe i zabrane, kroz medicinu, religijska shvatanja i tumačenja, medije, jezik itd.

Poslednjih decenija je učinjen veliki pomak u suzbijanju diskriminacije donošenjem pravnih regulativa i zakona, međutim to nije dovoljno jer ne postoji društvena svest među širom populacijom o razlikama i drugačijoj seksualnoj orijentaciji od dominantne koja je uglavnom zasnovana na predrasudama koje su opisane u prethodnom poglavlju. Bez obzira na to što postoje zakonske regulative koje regulišu ovo pitanje, one se u glavnom ne primenjuju i ne poštuju. Uprkos zakonskoj regulativi i aktivnoj borbi za veća prava, u SAD je 80 odsto ispitanika - homoseksualaca neprekidno izloženo pretnjama, fizičkim i verbalnim napadima, od kojih mnogi imaju i fatalan ishod. Prema jednom istraživanju, prema homoseksualcima zaraženim HIV-om sredina ima mnogo manje razumevanja nego prema obolelim heteroseksualcima.

Budući da su u našoj sredini permanentno prisutni negativni stavovi prema homoseksualnosti, koja je još sinonim za greh, bolest i sramotu, ne čudi činjenica da mnogi homoseksualci održavaju svoje heteroseksualne odnose samo zbog socijalnog statusa. U prilog ovoj tezi ide Kinsijevo istraživanje koje pokazuje da je 37 odsto od 12.000 oženjenih Amerikanaca imalo bar jedno homoseksualno iskustvo, a od neoženjenih čak svaki drugi. Slične podatke je dobila i Šer Hajt na uzorku od 7.000 heteroseksualnih muškaraca od kojih je čak 40 odsto imalo različita homoseksualna iskustva u vreme adolescencije.

PRAVNA DISKRIMINACIJA LGBT POPULACIJE

U nekim zemljama su homoseksualne radnje krivično kažnjive, a u nekim državama se za homoseksualne radnje predviđaju teške sankcije kao što su doživotne i smrtne kazne.

Srbija je članica brojnih međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih prava koji predviđaju zabranu diskriminacije:

- Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima
- Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
- Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
- Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije
- Konvencija o eliminisanju svih oblika diskriminacije žena
- Konvencija MOR br. 111 o zapošljavanju i izboru
- Konvencija UNESKO protiv diskriminacije u oblasti obrazovanja
- SRJ je prihvatila nadležnosti Komiteta za ukidanje rasne diskriminacije, 2001. godine.

Novi Ustav Srbije, donet u novembru 2006. godine u skladu sa međunarodnim sporazumima propisuje zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu:

Član 21

Pred Ustavom i zakonom svi su jednaki.

Svako ima pravo na jednaku zakonsku zaštitu, bez diskriminacije

Zabranjena je svaka diskriminacija, neposredna ili posredna, po bilo kom osnovu, a naročito po osnovu rase, pola, nacionalne pripadnosti, društvenog porekla, rođenja, veroispovesti, političkog ili drugog uverenja, imovnog stanja, kulture, jezika, starosti i psihičkog ili fizičkog invaliditeta, bilo posredno ili neposredno, kao i mere afirmativne akcije

Ne smatraju se diskriminacijom posebne mere koje Republika Srbija može uvesti radi postizanja pune ravnopravnosti lica ili grupe lica koja su suštinski u nejednakom položaju sa ostalim građanima.

Novi zakon RS ne navodi kao poseban oblik diskriminacije diskriminaciju po osnovu seksualnog opredeljenja i ako je ona jako raširena. Neki pripadnici organizacija (Labris, Queeria centar, Gayten LGBT) za prava LGBT populacije donošenje zakona koji ne predviđa zabranu po tom osnovu smatraju diskriminacijom, jer je nadležnima i sudijama ostavljeno da procene postojanje ili nepostojanje diskriminacije. Oni navode da je to otežavajuća okolnost jer su predrasude o gay i lezbo populaciji široko rasprostranjene i ne postoji garancija da su nadležni za ta pitanja oslobođeni tih predrasuda.

RELIGIJSKA DISKRIMINACIJA LGBT POPULACIJE

U najrasprostranjenijim religijama, naročito u hrišćanstvu i islamu, homoseksualan čin se smatra grešnim, a prema nekim tumačenjima (konzervativnijim) smatra se čak i smrtnim grehom. Jedan od pokazatelja rasprostranjenog negativnog stava prema LGBT populaciji kroz istoriju jeste i ozloglašena Španska inkvizicija koja je svaki homoseksualni čin smatrala sodomijom i izricala najstrože kazne kao što su spaljivanje na lomači, koje je služilo za zastrašivanje. Obrazloženje moralne osude homoseksualaca najčešće je bio opravdavan tvrdnjom crkve u kojoj se seksualni odnos posmatra isključivo sa stanovišta reprodukcije kao njegove prirodne, Bogom dane svrhe. Savremena katolička seksualna etika homoseksualce smatra nerazboritim, neprirodnim i nemoralnim. Čest argument religijskih pristalica jeste „Bog je stvorio Adama i Evu a ne Adama i Stevu“.

Homoseksualnost se u Kuranu smatra za razvrat i da je Allah unistio čitav jedan narod zbog njegovog nepristojnog seksualnog ponašanja. Prema islamskom pravnom sistemu, homoseksualnost i lezbejstvo su dva kažnjiva zločina koja se kose sa Božjim zakonom.

DISKRIMINACIJA LGBT POPULACIJE KROZ ZDRAVSTVO I MEDICINU

Homoseksualnost je do 1990. godine bila na spisku zvaničnih klasifikacija bolesti i povreda, što je odličan osnov za stvaranje predrasuda i diskriminaciju na osnovu njih. 01.01.2007. godine su ukinuta diskriminatorna pitanja u upitniku za dobrovoljno davanje krvi u RS, u kojem se LGBT populacija smatrala rizičnom grupom. Homoseksualci ne predstavljaju (bar zvanično) rizičnu grupu, već postoji rizično seksualno ponašanje, koje može biti i homoseksualno i heteroseksualno.

OSTALI NAČINI DISKRIMINACIJE LGBT POPULACIJE

Mediji kao način informisanja predstavljaju najefektivniji način diskriminacije. S obzirom da ne postoji antidiskriminatorni zakon koji bi na pravi način zaštitio prava i slobode seksualne orijentacije, sloboda govora je često zloupotrebljavana da se preko medija (internet, štampa, televizija, radio…) propagiraju negativni stavovi o LGBT populaciji.

Jezik je takođe jedan od načina diskriminacije. Mnogi nazivi za pripadnike LGBT populacije se upotrebljavaju na dosta pežorativnije u odnosu na njihovo pravo značenje. Upravo u jezičkim izrazima koji se upotrebljavaju u svakodnevnoj populaciji prepoznaje se negativne društvene etikete.
U mnogim zemljama homoseksualci su u velikoj meri podvrgavani diskriminaciji i prilikom zapošljavanja, a u SAD-u Savezna vlada eksplicitno je vršila diskriminaciju homoseksualaca u oružanim snagama CIA-e, FBI-a, Nacionalne agencije za sigurnost u State Department-u. Putem zakona u pravu na bavljenje određenim profesijama država i lokalne vlade službeno su proterivale pripadnike LGBT populacije iz niza zanimanja- lekara, advokata, računovođa, frizera, pogrebnika… Priručnik Američkog saveza za građanske slobode, The rights of gay people(1975) navodi 307 takvih zabranjenih zanimanja.

NASILJE KAO NAJTEŽI OBLIK DISKRIMINACIJE

Nasilje nad LGBT populacijom je široko rasprostranjeno u svim kulturama i u svim zemljama. Prema rezultatima raznih istraživanja i anketa pokazalo se da je velika većina homoseksualca bila žrtva nekog oblika nasilja, zbog sveprisutne homofobije. Upravo zbog činjenice da im nasilje preti svuda, i to nasilje koje je rezultat homofobičnih reakcija i straha i mržnje podrazumeva čitav dijapazon od verbalnih napada i pretnji, udaraca, gađanja raznim predmetima, pljuvanja do ekstremnijih slučajeva fizičkih nasilja, prebijanja do besvesti ponekad i do smrti. Oni su na stalnoj meti nacionalističkih, neonacističkih i ultradesničarskih grupa (skinheadsi i drugi). Za ilustraciju njihovog položaja prikazujem tekst Marije Obrenović iz 2006. godine objavljen u listu Svetlost

„Nasilje nad homoseksualcima – Nesigurni i u sopstvenom domu“.

Ukoliko se, kojim slučajem, jednog jutra probudite u zemlji Srbiji shvativši da vas umesto suprotnog mnogo više privlači vlastiti pol – najbolje što možete da očekujete je da vam odmah „prikače“ pogrdan nadimak. Sve ostalo što će vam se kasnije dešavati je gore. Ako spadate u retke srećnike porodica i prijatelji će vas razumeti i podržati, na širu familiju najbolje da zaboravite, jer ćete postati ne tema dana, nego decenije. Svoje novo opredeljenje bilo bi najpametnije da izražavate samo među sebi sličnima, a na fakultetu ili poslu ćutite kao zaliveni.

U slučaju da ste, uprkos svemu ovome, odlučili da hrabro istupite sa svojim opredeljenjem imate svega 30 odsto šansi da prođete „nekažnjeno“. Naime, najnovije „Istraživanje o nasilju nad LGBT populacijom u Srbiji“ pokazuje da oko 70 odsto onih koje svoje seksualno opredeljenje ne mogu definisati kao heteroseksualno moraju i da istrpe neki vid nasilja – fizičko, seksualno ili emocionalno. Što je još gore, sve što im se dešava su, povrh svega, prinuđeni da kriju.

PRETNJE I BATINE

U istraživanju koja su tokom septembra i oktobra prošle godine zajedničkim snagama sproveli organizacija za lezbejska ljudska prava „Labris“ iz Beograda i centar za promociju i unapređenje LGBT ljudskih prava i queer kulture „Lambda“, uz podršku još nekoliko organizacija, učestvovalo je 170 ispitanika iz cele Srbije. Iako uzorak nije u potpunosti reprezentativan (pošto 80 odsto anketiranih živi u velikim gradovima, Beogradu, Nišu, Novom Sadu, Kragujevcu), rezultati su zaista frapantni.

Naime, 90 odsto anketiranih zna za slučajeve nasilja nad osobama koje su drugačije orijentacije od heteroseksualne, a čak 75 odsto njih su neke vidove nasilja i sami morali da pretrpe. Pretnje, zastrašivanje, ucene, osudu ili nipodaštavanje doživela je trećina učesnika ankete. Petina je, uz sve ovo, prošla kroz odbacivanje od sopstvene porodice, izbacivanje iz kuće, pretnje ubistvom, gubitak posla… Ne retko su zbog svoje različitosti dobijali ćuške, ali i „ozbiljne“ batine. Za njih se, međutim, može reći da su još i dobro prošli u odnosu na blizu 9 odsto učesnika ankete koji su istrpeli seksualno nasilje – silovanje, pokušaj silovanja, navođenje na prostituciju, trafiking…

Neko će možda reći da je bolje da su o svemu što jesu ćutali, jer se ne retko može čuti da „sve dok rade to što rade među svoja četiri zida nikome ne mogu da smetaju“. Međutim, lezbejke, homoseksualci, biseksualci i svi oni koji su na neki način drugačiji nisu ni u svojim domovima bezbedni – četvrtina anketirnih je potvrdila da su nasilje doživeli upravo od osoba koje su im poznate, pet odsto manje je iskustvo naučilo da zaziru isključivo od neznanaca, dok isti broj mora da se plaši i od jednih i od drugih. Zanimljivo je, recimo, da studentkinje i studenti iz redova gay populacije ipak mnogo više računa moraju da povedu u prisustvu nepoznatih osoba, dok su nezaposleni češće na meti svojih bližnjih.

Ipak, sopstvena četiri zida su, ako se sve ostalo uzme u obzir, na neki način najsigurnija, jer je u vlastitom stanu nasilje doživelo svega osam odsto ispitanika. Odlazak u školu, kafić, na fakultet i radno mesto, pa i stanove poznanika i prijatelja, za više od polovine ispitanika je pravi rizik. Naime, upravo na ovim mestima nasilje se najčešće događa, s tim što ga je petina anketiranih doživela samo jednom, polovina nekoliko puta, dok je tri odsto neprestano izloženo nekom vidu maltretiranja.

I ovo istraživanje, kao i pre pet godina održana „parada ponosa“, pokazuje da su homoseksualci u Srbiji vrlo „laka meta“. Iako su često u situaciji da budu verbalno ili fizički napadnuti, retko pokušavaju da se odbrane. Tek petina je na atake pokušavala da odgovori kontranapadom i to samo verbalnim, isti broj je sklon da „smiruje situaciju“ i izbegava konflikt, dok su ostali spremniji da pobegnu ili napade ignorišu. Tek pet odsto je ikada pokušalo da pesnicama odbrani svoje pravo na različitost, a još manje je onih koji su se obratili policiji.

Doduše, nije ni čudo što su obraćanja policiji ili tužilaštvu tako retka, ako se uzme u obzir da su na pitanje zašto nasilje nisu prijavili ispitanici najčešće odgovarali sa: „Nemam poverenja u policiju i tužilaštvo“, odnosno „Bilo me je strah“. U pojedinim slučajevima čak se dešavalo da policajci ili tužioci na ovakve prijave negativno reaguju, diskriminišu ih čak i da ponašanje nasilnika klasifikuju kao šalu.

POMOĆI NIOTKUDA

Zbog ovakvih reakcija, žrtvama nasilja iz redova ove populacije nije bilo teško da shvate kako u važećim zakonima ne postoje adekvatne odredbe kojima bi se klasifikovalo neadekvatno ponašanje prema njima. Zato se nešto veći broj ispitanika, nakon pretrpljenog nasilja, obraća svojim organizacijama, psiholozima, socijalnim radnicima ili lekarima. Međutim, dešavalo se da i u ovim institucijama dobiju „neodređene“ odgovore.

Očigledno je da nasilje nad ovim ljudima najčešće ostaje skriveno i daleko od očiju nadležnih. O emocionalnom ili fizičkom ataku koji su pretrpeli skloniji su da govore sa svojim prijateljima, ali ni tu reakcija, u velikom procentu, nije išla dalje od pukog saosećanja, a njima bliske osobe vrlo retko su savetovale da slučaj nasilja prijave policiji i tužilaštvu.

Da su dobri prijatelji pravo blago koje treba čuvati, a da porodicu ne možete izabrati pokazuju rezultati ovog istraživanja. Naime, čak osamdeset odsto anketiranih svoje seksualno opredeljenje slobodno izražava pred prijateljima i pri tome, mahom, doživljavaju pozitivne reakcije. Mnogo manji procenat ispitanika odlučio je da se „otkrije“ pred jednim ili oba roditelja, ali su reakcije uglavnom bile negativne. Nešto više od polovine ispitanika „priznalo je sve“ bratu ili sestri. U skladu sa očekivanjima, mlađi članovi porodice bili su znatno spremniji da prihvate seksualnu različitost svojih bližnjih.

Tu se, u neku ruku, završava krug onih pred kojima se treba „otvoriti“. To vrlo dobro znaju oni koji su već „u tim vodama“, pošto manje od polovine njih odlučuje da o svojim sklonostima govori poznanicima, a i kada to urade uglavnom doživljavaju neprijatnosti. Tek trećina je otvorena pred familijom, jer za rođake je „tema“ i kada se luckastije obučete na nekom slavlju, a kamoli ovo.

Zanimljivo je, međutim, da sa strane gledano, ni svi iz redova ove populacije ne mogu da očekuju isti tretman. Naime, dok se istopolno orjentisane osobe, lezbejke i gej muškarci, barem u krugu prijatelja mogu osećati lagodno, onima koji se izjašnjavaju kao transrodne, transeksualne ili interseksualne osobe ne ostaje ni to, jer ih od najbližih očekuje još žešći udar.

Sve u svemu, zaključak ovog istraživanja je da heteroseksualna većinska zajednica neprestano vrši nasilje nad ovim ljudima. Da li će ga neko ko je samo drugačiji doživeti ne zavisi ni od pola, ni mesta stanovanja, obrazovanja ili godina – dovoljno je da otvoreno priznate kako ste drugačiji i postaćete „laka meta“ svih i na svakom mestu.

BORBA PROTIV DISKRIMINACIJE

Tri glavna događaja koja su probudila svest u opštoj populaciji i skrenula pažnju na preveliku diskriminaciju jesu: Kinsijevo istraživanje, stounvolski nemiri i epidemija side. Kinsijevo istraživanje je otkrilo da je samo polovina američkih muškaraca u potpunosti heteroseksualno, sudeći po njihovim seksualnim aktivnostima i sklonostima u pubertetu. Iz Kinsijevog uzorka 8% je onih koji su upražnjavali isključivo homoseksualne odnose u periodu od 3 i više godine. Sledećih 10% upražnjavalo je više ili manje redovno homoseksualne i heteroseksualne aktivnosti. Međutim, Kinsijevo najveće otkriće bilo je da je 37% muškaraca imalo bar jedno homoseksualno iskustvo do nivoa orgazma. Dodatnih 13% osećalo je homoseksualnu želju, ali nije preduzelo ništa da je ostvari. Ovo istraživanje je pokazalo da je stopa homoseksualnosti mnogo manja među ženama. Homoseksualno iskustvo imalo je 13% žena dok je 15 % priznalo da je osećalo homoseksualnu želju koja nije ostvarena. Oko 2% žena bilo je isključivo homoseksualno. Kinsi je sa svojim kolegama bio zapanjen nivoom seksualnosti koji je pokazala njihova studija, pa su rezultati ponovo proveravani uz pomoć različitih metoda, ali su zaključci ostali isti. Drugi kritični momenat desio se 1969 god, na stounvolskim nemirima, brutalnoj epizodi nasilja između policije i njujorške gay zajednice. Događaj u Stounvolu oživeo je pokret za oslobođenje homoseksualaca ne samo u SAD, nego i u drugim zemljama. Konačno pojava epidemije side početkom 80-tih godina XX veka predstavljala je ključni događaj u skorašnjoj istoriji homoseksualnosti.

Dok je na jednoj strani sida bila razorna za homoseksualce, zbog velikog broja koji su se zarazili i umrli ona je, sa druge strane, ojačala gay zajednicu i učinila da homoseksualnost postane predmet otvorene rasprave u društvu. Poslednjih godina stav prema homoseksualcima ublažen u mnogim zapadnim zemljama a afirmativne slike gay veza postale su uobičajene u medijima i štampi. Postoje brojni pokreti i organizacije za borbu protiv diskriminacije i za ostvarivanje prava LGBT populacije. Najistaknutije organizacije kod nas su: Labris - organizacija za lezbejska ljudska prava iz Beograda, Gayten LGBT, Queeria centar, Lambda Niš i drugi. Svaki od ovih pokreta se bori na svoj način za prava LGBT populacije i protiv diskriminacije.

Coming-out je važan momenat u borbi protiv diskriminacije, što zbog jačanja samosvesti i prihvatanja sopstvenog identiteta samog homoseksualca, tako i zbog postepenog navikavanja bliže, a i dalje okoline na drugačije seksualno opredeljenje od u društvu opšteprihvaćenog heteroseksualnog opredeljenja. Engleski termin „coming out of the closet“ odnosi se na „izlazak iz tišine/ćutnje/senke“. To je najčešće dugotrajan proces u kojem homoseksualna osoba otkriva svojoj okolini svoju seksualnu orijentaciju. Iako se najčešće izraz „coming out“ upotrebljava da bi označio otkrivanje prema okolini, on se često odnosi i na proces samospoznaje, otkrivanja i priznavanja homoseksualnog identiteta samome sebi.

Još jedan važan, pa možda i najvažniji vid borbe protiv diskriminacije, jeste donošenje antidiskriminatornih zakona koji na pravi način i sveobuhvatno štite prava LGBT populacije i zabranjuju svaki vid diskriminacije prema njima. [/b]

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Maj 30, 2009 4:40 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
GUARANA

GUARANA je bezalkoholno energetsko pice, cija energija dolazi iz sledecih sastojaka: guaranina, taurina, kofeina, vitaminske mesavine, secera, limunske kiseline i karamela. Glavni sastojak Guarane je guaranin, koji je po svom hemijskom sastavu identican kofeinu. Upravo to je razlog zbog koga potrosaci dobiju energetski naboj nakon konzumacije. Guaranin takodje utice na to da se: - ubrza percepcija - odlaze pospanost - pomaze kod aktivnosti kod kojih je potrebna izdrzljivost - pomaze u oporavljanju od mamurluka - umanjuje apetit - poveca krvni pritisak i ubrza rad srca Taurin je aminokiselina koja je nalazi u sastavu ljudskog i zivotinjskog organizma. Neophodan je sastojak ishrane i nalazi se u mnogim proizvodima kao na primer u hrani za bebe. Dejstva Taurina su dokazana u: - Rastu i razvijanju dece - Prevenciji poremecaja u radu srca - Normalnom funkcionisanju nervnih tkiva - Sprecavanju kamena u bubregu - Zastiti od slobodnih radikala Mesavina vitamina C B3 B6 B12 sadrzi u jednoj limenci: - 40dnevne potrebe za vitaminom C - 40dnevne potrebe za vitaminom B6 - 50dnevne potrebe za vitaminom B3 - Vise od dnevno potrebne doze vitamina B12 Ovaj kompleks vitamina regulise procese metabolizma, rasta i razvoja i sluzi kao antioksidant.

GUARANA KAPSULE

Guarana je južnoamerička biljka koja se tradicionalno koristi za stimulaciju tijekom izloženosti psihofizičkim naporima. Kao prirodni stimulans, podrška je osobama pod stresom i svima koji žele izvući maksimum kada je to najpotrebnije.

Učinak Guarane:
- povećava budnost
- pojačava koncentraciju
- okrepljuje tijelo
- smanjuje napetost
- smanjuje umor
- ubrzava mršavljenje
- ublažava bol kod glavobolje i migrene

Jesna kapsula sadrži 600 mg ekstrakta guarane.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Maj 30, 2009 4:43 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
GOJI (GODŽI)

Goji ( godži), lat. Lycium barbarum je biljka koja raste u podnožju Himalaje, na plodnom tlu i svježem planinskom zraku, koji pružaju izvanredne uvjete za razvoj ove jedinstvene biljke.
Od njenih crvenih bobica stanovnici Tibeta proizvode sok, koji se tradicionalno koristi kao tonik za jačanje otpornosi organizma, zaštitu jetre i srca te pospješivanje cirkulacije.

Zdravstveni učinak goji soka:

- jača otpornost organizma
- štiti organizam od oksidativnih oštećenja
- štiti jetru
- poboljšava vid, štiti od makularne degeneracije
- otklanja umor
- snižava krvni tlak
- smanjuje iritaciju želuca

Preporuča se:

- osobama sa učestalim alergijama
- djeci
- osobma koje često oboljevaju
- osobama koje imaju problema sa vidom
- kod dugotrajnog umora i iscrpljenosti

Encianov Goji sok je podrijetlom s Tibeta, dobiva se hladnim prešanjem i organskog je porijekla.
Primjena: dnevno popiti 30-90 ml soka, ujutro natašte.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Sub Maj 30, 2009 8:47 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Pon Mar 31, 2008 1:52 pm
Postovi: 2263
Lokacija: crno-beli svet
G TACHKA

Ne ljuti se, zeno :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: [/b]

_________________
Slika


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Jun 02, 2009 10:58 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
G room!
:lol:

Skitalice gde si ti? Ne ljutm se...stop.....hakeri oduvani...stop...čeka te Silver fox! :lol:

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pon Jun 08, 2009 11:26 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
GLADOVANJE
Genadij Petrovič Malahov


Knjiga Gladovanje se sastoji iz tri poglavlja. Prvo poglavlje Teorija gladovanja objašnjava pojam gladovanja, načine, dužinu, periode i karakteristike gladovanja koje pojedinac može i treba da preduzme radi poboljšanja zdravlja, kao i izlečenja, a sve to vodeći računa o bioritmu čoveka, individualnoj konstituciji i uzrastu. U ovom odeljku su opisani procesi koji se odigravaju unutar čovekovog organizma prilikom procesa gladovanja.

Drugo poglavlje Gladovanje u praksi opisaju principe i vrste gladovanja koji se mogu primeniti. Poseban akcenat je stavljen na postupak ulaska u gladovanje, samog gladovanja, kao i postupak izlaska iz gladovanaja. Prikazane su i moguće greške, kao i iskustva autora pri gladovanju.

U trećem poglavlju Gladovanje pri raznim oboljenjima prikazan je spisak bolesti koje se mogu lečiti ovom metodom, kao i instrukcije koje treba preduzeti pri lečenju svake od ovih bolesti.


"Mnogi od nas slušali su priče o tome da se neki ljudi leče gladovanjem i da čak postoje specijalne klinike u kojima lekari gladovanjem leče bolesnike. Ima još mnogo nepoznanica u toj kratkoj reči glad koja nas istovremeno i plaši i privlači.

Kada sam se praktično susreo sa glađu, kada sam počeo da gladujem, vremenom sam shvatio šta je u mom organizmu protiv gladi, a šta je priželjkuje. U svim uputstvima o gladovanju uglavnom se ističe uticaj ovog stanja na fiziologiju i psihu čoveka, ali niko nije jasno rekao kako gladovanje deluje na čovekov spoljašnji izgled i na njegovu svest. Gladovanje nam omogućava da kontrolišemo svoja osećanja i um, pogotovu ako su se ona "razrasla" i "ukorenila" u našoj svesti, pa im je potrebno određeno zadovoljenje. Čovek se u suštini samo time bavi, udovoljava svojim prohtevima - ima apetit, uživa u mirisu jela, komforu i seksu. Um kojim se ponosimo, služi osećanjima, zadovoljava njihove najmanje prohteve, razrađuje najsloženije kombinacije kako bi zaobišao prirodu, da umiri savest, da se pravda i opravda. I vama je poznato do čega to na kraju dovodi - do preterivanja i prezasićenosti koji rađaju bolest.

Kada počne dobrovoljno da gladuje čovek se ne bori s bolešću, već sa osećanjima i spretnošću uma, koji ih je stvorio. Prvog dana gladovanja nazadovoljena osećanja protestvuju preko svih njima dostupnih mehanizama. U našem umu stalno se izražavaju nezadovoljstvo, razdraženost, žalost, sažaljenje, strah i slična osećanja. Ali to želite vi, vaša duša kojom "gospodari" um?

Medicina koja se bavi telom, nikada nas ne oslobodi oboljenja čiji se stvarni uzrok ne nalazi u našem fizičkom telu, već u našim spoljašnjim manifestacijama (svesti). Gladovanje se pokazalo kao pogodno sredstvo pomoću kojega možemo samostalno da upravljamo patologijom svesti i njenim posledicama u fizičkom telu. Ako želimo da se izlečimo od svih oboljenja treba da se menjamo kao ličnosti."

uvod Genadija Petroviča Malahova
Slika

http://www.prometej-beograd.rs/Video/Gladovanje.html

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Jun 16, 2009 5:33 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
GROZDANI SLAD - MADŽUN

Groždani slad- madžun je izvanredan prirodni proizvod dobiven iz soka od grožđa od najkvalitetnije vrste

vinove loze s makedonskog podneblja. Sadrži grožđani i voćni šećer, hidrosolubilne vitamine (B1, B2, B3, B6 i C), minerale (K, Na, Ca, P, Fe), tanine, flavonide, organske kiseline.

Preporuča se za jačanje imuniteta djece, adolescenata, odraslih kao i sportaša. Madžun je efikasno prirodno sredstvo koje pomaže kod infekcije disnih organa, kod narušene funkcije jetre (žutica, alkoholizam), kod psihičkih poremećaja i prekomjerne težine. Madžun je 100% prirodan proizvod bez dodatka šećera, aditiva i konzervansa.


Uporaba: po jedna jučna žlica 1-2 puta dnevno rastopljena u vodi, mlijeku ili čaju.

Madžun se može koristi kao zaslađivač muslija, žitnih pahuljica, kao preljev za palačinke, za tjesto za kolače ili torte.

Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Jun 26, 2009 5:49 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Grip - influenca


Grip! Kako kontrolisati? Kako sprečiti?

Grip je jedno od najčešćih oboljenja (najveći broj obolelih) koje je ljudima poznato još od Hipokrata. Svetske epidemije, PANDEMIJE , su opisivane još 1580. godine . Ljudi se i danas sećaju tri velike epidemije u ovom veku: 1918-„Španska groznica“, 1957-„Azijski grip“ i 1968-„Hong Kong grip“. Virus gripa ima jaku sposobnost da menja svoju građu-zato imunitet stečen u toku predhodnih epidemija ne štiti od bolesti koju će izazvati sledeći virus. Te promene mogu biti manje i veće. Kada dođe do bitne promene građe virusa onda se javljaju epidemije koje mogu da imaju dramatične razmere i postanu PANDEMIJE kao što je bila „Španska groznica“ koja je u periodu od 1918. do 1920 . odnela oko 20 miliona života u čitavom svetu.

Šta grip jeste?

Grip je:
Akutna, virusna, respiratorna, sezonska, epidemijska bolest.

Grip počinje NAGLO(AKUTNO).
Grip je VIRUSNA bolest koju izazivaju virusi grupe A i B sa različitim sojevima unutar svake grupe.
Grip je RESPIRATORNA bolest, jer prvo napada disajne organe i prenosi se kapljičnom infekcijom (kašljem i kijanjem).
Grip je SEZONSKA bolest-praćenjem epidemija moguće je odrediti najverovatniji period (sezonu) kada grip zahvata određeno područje. U Srbiji to je kraj zime (februar i mart).
Grip je EPIDEMIJSKA bolest. On istovremeno napada veliki broj ljudi i naglo se širi sa osobe na osobu.


Kako ga prepoznati?

Simptomi:
-Visoka temperatura (često znatno viša kod male dece)
-Kašalj, curenje iz nosa,
-Bolovi u mišićima,
-Glavobolja,
-Iscrpljenost
i
ISTOVREMENO POSTOJI VELIKI BROJ OSOBA SA SLIČNIM SIMPTOMIMA U OKOLINI.

Zašto je opasan?

GRIP JE „LAKA“ BOLEST -većina ljudi se oporavi za jednu do dve nedelje.
ALI...
OZBILJNE KOMPLIKACIJE mogu da se razviju kod osoba koje već imaju neku hroničnu bolest ( astma, srčana oboljenja, dijabetes...), kod starijih...
Smrtonosni ishodi su zabeleženi usled komplikacija gripa.

Šta grip nije?

-Bakterijsko zapaljenje grla?
-„Obična prehlada“
-Bilo koja druga virusna respiratona infekcija koje su česte u jesen i zimu

Čak i ako ste vakcinisani protiv gripa možete se razboleti od neke druge respiratorne infekcije jer ih izazivaju DRUGE respiratorne KLICE, što ne znači da vakcina nije bila dobra, ili da ne postoje razlozi da se vakcinišete.


Ko izaziva grip i zašto se širi po svetu?

Grip izazivaju virusi gripa A i B. A virus se prenosi i na ptičje vrste i na čoveka. On je odgovoran za velike svetske epidemije. Virus B napada samo čoveka i takođe izaziva epidemije, ali manjih razmera. Od 1998. godine tri soja obilaze svet. Bitno je znati da kada nema gripa u Srbiji on je aktivan u drugim delovima sveta npr. U Australiji.Virus gripa ima sposobnost da menja svoju građu i kada se to dogodi predhodno stečeni imunitet (otpornost) ne štiti. Kada dodje do velikih promena u građi virusa slede velike svetske epidemije.


Kako grip može da se leči?

Virusne bolesti ne mogu da se leče antibioticima! Lečiti grip znači ODMOR, LEČENJE SIMPTOMA I LEČENJE KOMPLIKACIJA (ako do njih dođe).Kao i kod određenog broja drugih virusnih zaraznih bolesti SPREČITE BOLEST VAKCINACIJOM!

Osobe koje imaju visok rizik da razviju ozbiljne komplikacije:

-STARIJI
-OSOBE OBOLELE OD HRONIČNIH BOLESTI

Osobe sa posebno velikim rizikom da obole od gripa, kao što su:

-OSOBE U KOLEKTIVNIM CENTRIMA
-OSOBE U SKUČENOM SMEŠTAJU SA većim brojem ljudi



Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Pet Jun 26, 2009 5:57 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Svinjski grip: kako se zaštititi?

Dok vesti o širenju svinjskog gripa sustižu jedna drugu, mnogi se pitaju da li je to onaj opasni grip na koji su stručnjaci upozoravali godinama? Čeka li nas velika globalna epidemija koja bi mogla ubiti milione širom sveta, kao što je bila pandemija 1918. godine?

"Trenutno se nalazimo u situaciji koja se može razviti u dva ekstrema. Zaraza bi mogla da utihne za nekoliko sedmica i da se nikad više ne pojavi. Na drugoj strani, možda je ovo što se sada dešava početak jedne ogromne pandemije", kaže Mišel Osterholm sa Univerziteta Minesota, naučnica koja se bavi upravo gripom.

Zbog brige i panike koja vlada u nekim delovima sveta, od zdravstvenih stručnjaka se traži da se izjasne o mogućim pravcima i masovnosti razvoja bolesti.

Američki stručnjak, doktor Ričard Venzel, iz Međunarodnog udruženja za infektivne bolesti, kaže, međutim, da "prva lekcija za sve koji se bave predvidanjima gripa glasi: oni koji su pokušali uglavnom su pogrešili".

Pandemije gripa se javljaju s relativnom redovnošću od 1500-ih, ali ona koja se najviše pamti bila je 1918-1919. godine. Takozvani španski grip ubio je između 20 i 50 miliona ljudi.

Španski grip je za godinu dana odneo više ljudskih života nego srednjovjekovna epidemija kuge za 100 godina i više ljudi za pola godine nego AIDS za četvrt veka.

Kako onda da zaštite sebe i svoju porodicu od svinjskog gripa?

Za sada, kažu stručnjaci, preduzimanjem zdravorazumskih mera predostrožnosti. Stavite maramicu na lice ako kašljete i kijate. Maramicu odmah bacite. Redovno perite ruke ili koristite gel za dezinfekciju. Ako ste bolesni, ne idite na posao, bolesnu decu ne puštajte u školu.

Prilikom pozdravljanja nemojte se rukovati, niti razmenjivati poljupce u obraz. Ne delite ni sa kim namirnice ili tanjir. Provetravajte prostorije u kojima boravite, čistite redovno kvake na vratima, rukohvate na stepenicama, igračke, telefone i druge predmete koje dodiruje niz osoba.


Koliko se lako virus svinskog gripa prenosi?

Naučnici još nisu sigurni da li do prenosa zaraze dolazi nakon kraćeg ili dužeg kontakta sa zaraženom osobom. Uopšteno govoreći, virusi gripa prenose se najčešće kašljanjem i kijanjem. Virusi mogu živeti na otvorenom nekoliko sati.

Može li se ovaj grip lečiti?

Lek ili vakcina zasad ne postoje, ali je virus osetljiv na lekove koji se koriste protiv ptičjeg gripa, kao što su Tamiflu ili Relenca.



Zašto oboleli umiru samo u Meksiku?

Za sada je to velika misterija. Podaci o smrtnim slučajevima i inficiranima u Meksiku trenutno još nisu precizni. Tek je za deo umrlih testom potvrđeno da je reč o svinjskom gripu.

Koji su simptomi?

Slični su uobičajenom gripu - temperatura, bolovi u mišićima, umor, upala grla, glavobolja, groznica. Neki ljudi imaju i proliv i povraćaju.

Da li treba ići na testiranje?

Ako živite u području gde su slučajevi svinjskog gripa potvrđeni, ili ste nedavno putovali u Meksiko, a imate navedene simptome, vaš lekar će odlučiti da li treba da idete na poseban tretman ili testiranje.

Hoće li me vakcina protiv običnog gripa zaštiti?

Verovatno neće. Iako vakcina štiti od gripa tipa A koji spada u istu porodicu virusa kao i virus svinjskog gripa, stručnjaci su sproveli preliminarne testove i ne misle da obična vakcina protiv gripa pruža dovoljnu zaštitu.

Zašto se zove svinjski grip?

I svinje imaju virus gripa koji ih napada i koji se povremeno prenosi i na ljude. Međutim, ovaj novi virus je mešavina ljudskog, svinjskog i ptičjeg virusa gripa - a ime zbog skraćivanja ukazuje samo na svinje. Za razliku od tipičnog svinjskog gripa, ovaj oblik virusa se prenosi sa čoveka na čoveka.

Kako zaustaviti širenje bolesti?

Uz sve prethodne preporuke morali bismo se oslanjati i na staromodne metode poput zatvaranja škola i javnih ustanova, kao i restrikciju javnog saobraćaja.

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Uto Jul 07, 2009 9:51 pm 
OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Čet Avg 28, 2008 10:24 pm
Postovi: 1893
Zaboravia si jos jedno virusno oboljenje..... :lol:

Ako ne znas o cemu spikam ,javni se tamo...cekam te u nasem kutku....u bastici :lol: :lol: :lol:

_________________
Ko ne zna, a misli da zna, budala je, ignorishi ga!!!


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta:
PostPoslato: Ned Jul 12, 2009 9:28 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Dijeta sa pomorandžom


1. Dan
Dorucak (je uvek isti tokom svih 15 dana ) :

* pomorandza

* dvopek

* solja kafe ili caja bez secera

Rucak :

* pomorandza

* 1 kuvano jaje

* 1 kisela pavlaka

Vecera :

* 2 paradajza

* 2 kuvana jajeta

* 1 krastavac

2. Dan
Rucak :

* 1 pomorandza

* 1 kuvano jaje

* 1 kisela pavlaka

* 2 dvopeka

Vecera :

* 125 gr. mlevene junetine

* 1 pomorandza

* 1 paradajz

* 1 dvopek

* 1 solja caja ili kafe

3. Dan
Rucak :


* 1 pomorandza

* 1 kuvano jaje

* 1 kisela pavlaka

* 1 glavica salate ili 2 krastavca

* napitci beez secera

Vecera :

*125 gr mlevene junetine

* 1 pomorandza

* 1 dvopek

* kafa ili caj bez secera

4. Dan
Rucak :


* 125 gr kravljeg sira

* 1 paradajz

* 1 dvopek

Vecera :

* 125 gr mlevenog mesa

* 2 paradajza

* 1 jabuka

* 1 dvopek

5. Dan
Rucak :


* 200 gr kuvanog mesa ili ribe

* 1 paradajz

* 1 dvopek

Vecera :

* 1/2 kg kuvanog povrca ( sargarepa, grasak, krompir )

* 1 jaje

* paradajz

Posle petog dana vratiti se na prvi dan, ciklus ponoviti jos dva puta .Trajanje dijete je 15 dana. Da se kilogrami ne bi vratili upraznjavati 1 dijetni dan svake nedelje :

Dorucak :


* 1 casa soka od limuna bez secera

Rucak :

* 1 jabuka

* 1 dvopek

Vecera :

* 1 jaje

* 1 paradajz

* 1 dvopek


Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: COPY/PASTE SVAŠTARA
PostPoslato: Čet Avg 13, 2009 5:30 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Dijeta, ishrana koja smanjuje holesterol


Važan za „dobro funkcionisanje” našeg organizma (proizvodnja određenih hormona, žučnih kiselina…), holesterol može biti i poguban za arterije ako je njegov nivo u krvi povišen. Taložeći se na njihovim zidovima, on smanjuje prečnik arterija sa opasnošću da ih potpuno zatvori. I izazove infarkt ili druge vaskularne probleme.

Zbog toga se nameću određene mere životne higijene ukoliko se pređu dve ključne cifre: 2-2,5 g/l za ukupni nivo holesterola i, naročito, 1,6 g/l za loši LDL holesterol. Nutricionisti objašnjavaju da se uvek počinje sa promenom režima ishrane u trajanju od tri do šest meseci. Uglavnom je to dovoljno da se nivo holesterola spusti za 10-15 odsto bez primene lekova.

Nikako se ne preporučuje drakonska dijeta već je neophodno da osoba „nauči” zdravo da se hrani.

Prioriteti


Najpre iz ishrane treba izbaciti holesterol i „loše” masti (zasićene). Njihov višak doprinosi povećanju nivoa holesterola. Istovremeno, treba povećati unos „dobrih” masti (nezasićenih masnih kiselina) koje ne samo što ne povećavaju holesterol, već ga i smanjuju.

Kako izabrati?



Ulja

Zbog optimalnog unosa “dobrih masti”, trebalo bi koristiti više vrsti ulja za začinjavanje salata. Ulje iz repice ili pšeničnih klica, kao i sojino i orahovo ulje, obezbeđuju omega 3 masne kiseline, suncokretovo ulje ili ulje od kikirikija - omega 6, a maslinovo - mononezasićene masne kiseline.

Za pečenje ili kuvanje namirnica koristite suncokretovo ili maslinovo ulje, mešavine ulja siromašnih zasićenim mastima ili pak kukuruzno ulje ili ulje od semenki grožđa za blago dinstanje. Ne zaboravite pri tom da su sva ulja masna, pa samim tim i kalorična. Njihova prekomerna upotreba dovodi do gojenja, faktora rizika za arterije.

Mesa


Količina masti u mesu zavisi od životinje i odabranog komada.

• Jagnjetina: svi komadi su masni!
• Govedina: ne savetuju se rozbratna i unutrašnja strana buta, šnicle su dozvoljene.
• Svinjetina: kotlet nikako, ali file i šunka su nemasni.
• Teletina: svi komadi su prilično nemasni!
• Konjsko meso: veoma malo masno.
• Živinsko i meso divljači: ćuretina, piletina, zečetina ili meso divljači su idealna mesa u borbi protiv holesterola… ako se pripremaju bez viška masnoće i jedu bez kožice.

Mlečni proizvodi


• Pavlaka sadrži veliku količinu zasićenih masnoća.
• Meki sirevi su manje masni od tvrdih.
• Jogurt, uzmite onaj sa što manjim procentom masti, kalcijum je uvek prisutan u istoj količini.


Riba


Izaberite najpre masne ribe hladnih mora, bogate omega 3 kiselinama (skuša, jegulja, haringa, losos) ili pak polumasne ribe (sardine, šaran, inćuni).
Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: COPY/PASTE SVAŠTARA
PostPoslato: Pon Sep 07, 2009 10:50 pm 
Korisnikov avatar OffLine Stalni član Stalni član
Pridružio se: Ned Jul 20, 2008 12:47 pm
Postovi: 2917
Đumbir - otklanja mučninu

Retko koji zvaničan lek je efikasan u otklanjanju mučnine, ali zato đumbir može biti pravo otkriće. On pomaže, bez obzira na to da li je mučnina izazvana trudnoćom, pokvarenom hranom, hemoterapijom, ili nekim drugim razlogom. U đumbiru su moćni antioksidanti, a deluje na sledeći način: blokira uticaj serotonina (koji proizvode i mozak i stomak kada vam je muka) i zaustavlja nastajanje slobodnih radikala, takođe uzročnika mučnine.

Đumbir smanjuje i krvni pritisak, ublažava bol kod artritisa i smanjuje rizik od raka.

Ova biljka korisna je za regulaciju krvotoka, što za posledicu ima snižavanje krvnog pritiska. Takođe, svojim antiinflamatornim potencijalima može da ublaži bol obolelima od artritisa. Na američkom univerzitetu Majami urađeno je istraživanje: da li đumbir može pomoći obolelima od artritisa u kolenu. Smanjenje bola primećeno je kod 124 pacijenta koji su bili subjekti u ovom istraživanju.

Iste antiinflamatorne moći đumbira pomogle su da se iz organizama obolelih od raka jajnika odstrane kancerogene ćelije, kao da im je urađena klasična hemoterapija, ili čak i sa efikasnijim dejstvom. U ove svrhe korišćen je đumbir u prahu, a ta su istraživanja još uvek u začetku, ali su već vidljivi lekoviti efekti ove začinske biljke.

Kako da pojačate lekovitost đumbira? Ako ga koristite protiv mučnine, najbolje da ga uzimate u kapsulama koje možete nabaviti u snabdevenijim apotekama, i to pre nego što simptomi počnu.

Bosiljak - borac protiv stresa

Urađeno je nekoliko studija na životinjama kojima je data specijalna vrsta bosiljka, takozvani "sveti bosiljak", da bi se proverilo njegovo dejstvo protiv stresa. Dokazano je ono što je u narodu bilo poznato još vekovima ranije - vrlo je delotvoran, i to zato što povećava nivo adrenalina i smanjuje nivo serotonina.

Beli luk - smanjuje rizik od raka

Velika potrošnja belog luka snižava stopu rizika od kancera jajnika, debelog creva i drugih vrsta ove opake bolesti.

Koristan je takođe u zaštiti kardiovaskularnog sistema. Klinička istraživanja na poznatom univerzitetu UCLA dokazala su da ova biljka pomaže i u prevenciji srčanog udara.

Kako da ga iskoristite na najbolji način? Svež beli luk u sirovom obliku je najlekovitiji. Ali, ne treba preterivati - pet čenova dnevno je sasvim dovoljna količina. Takođe, lako se može nabaviti beli luk u kapsulama. I u ovom obliku će blagotvorno delovati na opšte stanje vašeg zdravlja, a izbeći ćete i jak miris po kome je poznat.

Koristite lekovitost ovih biljaka što više: najbolje u svežem obliku, ako ih takve možete nabaviti; u začinskom obliku ih ima u svakoj snabdevenijoj samoposluzi; a u apotekama su koncentrisane u ekstratima i kapsulama. Najnovija istraživanja slažu se sa savetima koje smo slušali od svojih baka - budućnost medicine je u biljkama.
Slika

_________________
http://www.youtube.com/watch?v=xB7pQpNx-F4&feature=fvst


Vrh
 Profil  
 
 Tema posta: Re: COPY/PASTE SVAŠTARA
PostPoslato: Pet Avg 09, 2013 10:33 am 
Korisnikov avatar OffLine (!) korisnik udaljen sa foruma (!) korisnik udaljen sa foruma
Pridružio se: Ned Jan 20, 2013 8:41 pm
Postovi: 234
Ово сигурно није тачно јер се калцијум раствара у мастима. Ако нема масноће, нема ни калцијума.

Dj.Olivera je napisao:
• Jogurt, uzmite onaj sa što manjim procentom masti, kalcijum je uvek prisutan u istoj količini.

_________________
>
>
>
Ако некоме нисам одговорио као aa_aca,
то је последица блокирања профила и губљења везе са праћеним темама.
Јавите ми се на емаил адресу из профила.


Vrh
 Profil  
 
Prikaži postove u poslednjih:  Poređaj po  
Započni novu temu Odgovori na temu  [ 1189 Posta ] 
Idi na stranicu   Prethodni  1 ... 76, 77, 78, 79, 80  Sledeća

Sva vremena su u UTC + 2 sata


Ko je OnLine

Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 5 gostiju


Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu
Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu

Pronađi:
Idi na:  
Powered by phpBB © 2000, 2002, 2005, 2007 phpBB Group
 
Besplatno preuzmite doktor.rs aplikaciju za Vaš Android uređaj!
Ili skenirajte QR kôd sa vašim Android uređajem za najbrže preuzimanje: